Na neugodne mirise fekalija Slobodan Tikvica odavno je oguglao, skoro da guglanjem traži značenje riječi ‘smrad’. Rukovoditelj je Sektora odvodnje u Vodovodu Dubrovnik koji ima tri odjela: jedno je odjeljenje održavanja kanalizacijskih crpnih stanica, drugo je zaduženo za održavanje mreže odvodnje, a treće održava oborinsku odvodnju.
Preventivni i interventni radovi
U Vodovodu je od 2014., a na mjestu rukovoditelja od 2018. Radni dan uvijek počinje okupljanjem u 7 sati ujutro, a svodi se na interventna i preventivno održavanje. Potonje planiraju tijekom dana ili dan prije, a slijedi izlazak na teren.
- Interventni radovi su svi mogući oblici začepljenja na kanalizacijskoj mreži ili nekoj od 27 kanalizacijskih crpnih stanica, gdje se dogode tehnički problemi na upravljačkim ormarićima. Kanal se može fizički začepiti ili se građevinski uruši pa nastane začepljenje. Najčešće kanal začepe maramice, često korijenje bilja prodre kroz kanal, uglavnom u starim zidanim, betonskim kanalima. Nedavno je tako korijen bogumile prodro kroz kanal. U novije vrijeme stoga ogradimo cjevovode koji su nešto otporniji, no nije isključeno da korijen prodre i kroz plastični cjevovod. Riječ je o sustavu miješane prirode gdje su oborinska voda i kanalizacijska cijev dijelom izmiješani pa komadi drva ili građevinski materijal završe u cijevi. I u klončinama u Gradu nađe se svega, prepričava Tikvica.
Kao rukovoditelj Sektora, dvije trećine radnog vremena provede na terenu gdje doživi svašta.
- Često građani prijavljuju neke interne stvari unutar privatne parcele. Zovu ili mailom prijave smrad i neugodne mirise. Nastojimo to izbalansirati jer, iako smo isključivo vezani za javnu odvodnju, nekad pogledamo što je i sugrađane savjetujemo kako problem riješiti. Ujutro kad dođemo raditi, nikad ne znamo kako će se dan razviti, ali imamo preventivni dio posla koji sprječava interventne situacije. Obilazimo mrežu, otvaramo šahtove i provjerimo teče li kanalizacija uredno, što se može vidjeti golim okom, već pogledom u dva šahta, tumači sugovornik.
Neke ‘kritične točke’ obilaze češće, tamo gdje cjevovodi imaju najmanje nagibe, strujanje je sporo, primjerice na potezu od Gimana do Orsana, dionicom Šetnice Nika i Meda Pucića, Babin kuk – Copacabana, tu dolaze jedanput u dva tjedna. Napominje Tikvica kako djelatnici Vodovoda svako mjesto obiđu bar triput godišnje.
- Najopterećeniji smo ljeti, najgore je kad su izljevi sadržaja iz neke crpne stanice u more. Na crpnim stanicama imamo kišne preljeve predviđene za situacije kad je, recimo, više oborina. To nam se dogodilo prije dvije godine kad je usred ljeta pala ogromna količina kiša i uzrokovala prelijevanja. Crpna stanica u sebi ima dva crpna agregata, jedan radi, drugi je u pričuvi, a uvijek se može dogoditi tehnički problem u upravljačkom ormaru. Međutim, vjerujem da smo u preventivnom smislu uspješni, ove godine nismo imali nijedan incident, otkriva Tikvica.
Suradnja s drugima
Početak jeseni donosi i oborinama (pre)bogato vrijeme, a s tim i najveće opterećenje sustava odvodnje i kanalizacije.
- U ovom periodu imamo i puno lišća koje otpada, cijele godine je nešto. Kad gradski stožer ocijeni da bi zbog jake kiše moglo biti problema, alarmira nas, na teren izlazi ekipa, miču lišće sa šahtova, uključeni su tu i Vrtlar, Tehnogradnja i Čistoća, svatko ima svoju zonu. Kišno razdoblje uvijek je dodatan posao, ali kad se oborine rasporede lakše je, no kad dođe naglo, velika količina padalina može izbiti šaht što je najveći problem, prvenstveno da netko ne upadne. No, bolji smo po tom pitanju. Ne možemo potpuno spriječiti otvaranje šahta, ali ako tolika količina ne otvori šaht, otvorit će ga nešto drugo. Slivnici na Stradunu se pak okrenu da se dobije malo veći presjek, pojašnjava Tikvica koji priznaje da ga ‘zaboli’ glava kad meteorolozi najave kišu te svi skupa na dvije-tri meteorološke aplikacije prate prognoze, svi su u tom smislu atento, međusobno se zovu.
Tu je i Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji u prosjeku primi 200 litara u sekundi, a kapacitiran je na 700, 800 čak i na 900 litara.
- Pročišćavanje se događa mehanički, odvajaju se krupne nečistoće i masnoće. Postoje akumulacijski bazeni gdje se masnoća potiče da ispliva na površinu, skuplja se i odvozi, govori Tikvica.
Surađuju i sa Sanitatom s obzirom na ‘goste’ poput štakora u kanalizaciji.
- Mislim da se deratizacijom koju provodi Sanitat dobro suzbijaju. Ima mjesta gdje to izražajnije, primjerice Crpna stanica Libertas. Tu najčešće primijetimo štakore, a nekad izgrizu cijev sustava za mjerenje razine. Jednom smo im postavili kocku s otrovom prije tog mjesta, izbjegli bi kocku i drugi put se uhvatili cijevi, nevjerojatno i fascinantno! Ali, na kraju smo to uspjeli riješiti, prisjeća se Tikvica.
Konfiguracija terena, bjesomučna betonizacija, neprestano asfaltiranje utječu na prelijevanje vode posvuda kad kiši.
- Za mene je više od 50 milimetara kiše već veliko opterećenje, posebno su opterećeni dijelovi grada kao što je Kantafig. Sustav ne može primiti te ogromne količine oborina. Postoji projekt za rješavanje problema na dijelu Ulice Iva Vojnovića kod Hladnice. Ipak nije tako loša situacija kad nešto prođe bez materijalne štete, napominje Tikvica kojemu je ugodno na poslu, navikao je raditi oko kanalizacije.
- Treba imati želudac, ali kad čovjek to prihvati kao normalno, nije problem ni meni ni ljudima s kojima radim, je li to nekakav ‘switch’ u glavi, ne znam. Ljudima je kanalizacija odbojna, a ja mogu odraditi i već nakon 10 minuta poći na marendu, to je stvar navike, sve je u glavi, priča Tikvica.
U slobodno vrijeme bavi se rekreacijom, pliva ljeti i trči zimi, a oko kuće uvijek ima nekakvog posla. Kao rukovoditelj će paziti da sve teče po planu i(li) u pravi odvodni kanal.