StoryEditor
DubrovnikIVO PAVLIČEVIĆ, NAČELNIK PU DUBROVAČKO NERETVANSKE O SCHENGENSKOG REŽIMU

Schengen neće ni ubrzati ni usporiti protok na granicama

Piše Maja Rilović Koprivec Foto:Tonči Plazibat
5. prosinca 2019. - 08:27
Europska komisija potvrdila je tehničku spremnost Hrvatske za ulazak u schengenski i prostor - Europu bez granica. Međutim, Hrvatska treba zadovoljiti i političke kriterije na koje ne može izravno utjecati i koji ovise o o migrantskoj krizi, političkoj situaciji u drugim članicama, efikasnosti pravosuđa... Sve to stavlja veliki izazov pred policijske snage u našoj županiji gdje do izgradnje Pelješkoga mosta živimo u esklavi EU. Ivana Pavličevića, načelnika PU dubrovačko neretvanske koja nadzire sigurnost Županije specifično okružene međunarodnim granicama, koje su i granice EU, pitamo što je dosad napravljeno i što mogu očekivati građani u trenutku kad bi schengenske procedure potpuno stupe na snagu? Hoće li biti promjena za nas?


- Danom pristupanja EU, Hrvatska je prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu, a kako bi u potpunosti primjenjivala sve sastavnice schengenskog acquisa morala je proći tzv. schengensku evaluaciju. U svrhu priprema te dostizanja schengenskih standarda u upravljanju granicom, uloženi su napori kako u izgradnji graničnih prijelaza koji udovoljavaju najvišim schengenskim standardima, tako i ulaganjem u tehničku opremu i obuku policijskih službenika. Za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU, u lipnju su na dubrovačkom području puštena u rad dva obnovljena granična prijelaza – Vitaljina i Gornji Brgat, a s otvaranjem navedenih graničnih prijelaza Republika Hrvatska je do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske granice.

Koliko će to utjecati na brzinu protoka ljudi i roba preko granica? Hoće li se zbog prometa robe stvarati dodatne gužve na granici prema BiH i Crnom Gorom, kad će Hrvatska postati vanjska granica Europe?


Danom ulaska RH u schengenski prostor za građane EU, odnosno Republike Hrvatske, samim tim i naše sugrađane, neće biti promjena oko slobode kretanja, odnosno prelaska državne granice prema nama susjednim zemljama BIH i Crnoj Gori, s obzirom da naša granična policija već sad primjenjuje pravila schengenske granične kontrole.

Promet roba je u nadležnosti Ministarstva financija, odnosno carine, tako da ne možemo komentirati hoće li ulazak u schengenski prostor dovesti do promjena, odnosno većih gužvi na graničnim prijelazima.

Hoće li biti moguće kao do sada da stanovnici naše Županije mogu po posebnom režimu prelaska granice putovati dan-dva u BiH i Boku Kotorsku samo uz osobnu kartu?


Republika Hrvatska je, sukladno pravnoj stečevini EU, sklopila i bilateralni Sporazum o pograničnom prometu s Bosnom i Hercegovinom, kroz kojih je reguliran i olakšan prelazak državne granice osoba iz pograničnog područja obiju država na način da granične prijelaze za pogranični promet mogu prelaziti na osnovu izdanih pograničnih propusnica i ta praksa se neće mijenjati ulaskom u schengenski prostor. Ti granični prijelazi su Unka, Gabela Polje, Slano, Imotica i Vukov Klanac.


Dosta je radnika sezonaca koji svakodnevno prelaze Brgat. Kako će se oni tretirati kada Schengen stupi na snagu?



Državljani trećih zemalja će kao i dosad po poznatim pravilima, moći ulaziti i raditi u Republici Hrvatskoj. Nama najveći broj sezonaca prelazi preko graničnog prijelaza Gornji Brgat i naravno da je tamo bilo određenih gužvi. Tome je u najvećem dijelu sezone bio razlog što se granični prijelaz gradio, no glavni razlog gužvama bila je upravo primjena schengenskih pravila koja vrijediemo već dvije godine. Tijekom tog vremena, a i ranije dolazili su nam schengenski evaluatori koji su pregledavali granične prijelaze i provjeravali opremljenosti i načine postupanja i znanja policijskih službenika sve do prije mjesec dana kada je rečeno da su ispunjeni schengenski kriteriji. Do političke oduke o ulasku u Schengen za nas se neće ništa promijeniti, a ni za građane također. A što se tiče sezonaca, mi ove godine nismo imali pritužbi zbog čekanja jer je došlo do pomaka u infrastrukturi u tzv. ubrzani mod gdje je skeniranje putovnice, tehnički proces koji ne ovisi o policijskom službeniku skraćen sa 15 na 8 sekundi. To je posebno bilo vidljivo na području Zračne luke Dubrovnik koja je specifična zbog samih graničnog prijelaza zbog čega je bilo gužve.

Kakvi su protokoli predviđeni na Zračnoj luci Dubrovnik i morskim lukama? Što će ulazak u Schengen značiti za turizam i sigurnosni napor policije u tom dijelu?


U odnosu na zračni promet, ZL Dubrovnik je u prethodnom razdoblju prilagodila infrastrukturu, tako da je ukupan zračni promet trenutno podijeljen na domaći promet i - međunarodni promet, EU promet i promet s trećim zemljama. Međutim, infrastrukturno je spremna za ulazak u Schengen gdje je podjela na schengenski promet i neschengenski -NONSCH promet.
Zračna luka je 2018 na dolasku evidentirala 71 posto letova i 62 posto putnika u međunarodnom prometu iz schengenskog područja, a ulaskom u Schengen nad tim dijelom prometa se neće obavljati granična kontrola, što će povoljno utjecati na protočnost prometa, a isto u kontekstu turizma možemo sagledavati kao prednost.


A naše morske luke?


Zakonikom o schengenskim granicama u odnosu na morske granice predviđene su procedure, odnosno posebni postupci kontrole za određene vrsta plovila (brodovi na kružnim putovanjima, izletnička plovidba, trajektne linije…) te u pomorskom prometu, obzirom na njegovu specifičnost u smislu da se pojedine vrste plovila kao što su trajektne i katamaranske linije te brodovi na kružnom putovanju zadržavaju u pomorskim lukama određeni broj sati, dok se teretni brodovi zadržavaju dulje vremensko razdoblje. Prometni tokovi će se usklađivati sukladno profilu prometa, odnosno prethodnoj i sljedećoj luci u kontekstu Schengen/ Nonschengen.
U međunarodnom pomorskom prometu obzirom na specifični položaj PU dubrovačko neretvanske ulaskom u Schengen, opseg plovila i osoba nad kojima se obavlja granična kontrola neće se toliko izmijeniti kao u zračnom prometu, obzirom da nam i sada 65 do 70 posto plovila za šport i razonodu dolazi iz luka neschengenskog područja, kao i oko 33 posto kruzera, dok se linijski promet uglavnom odvija između naših i talijanskih luka.

Izazov je i migrantska kriza, još jedan faktor na koji Hrvatska ne može utjecati, ali je bitan za sigurnost granica? Koliko je evidentirano slučajeva ilegalnih migranata na području naše PU?


Cijela je naša Policijska uprava jedna velika granica, da se zovemo nekim slučajem Granična policijska uprava ne bi mnogo pogriješili. Od Prevlake i zaleđa Konavala, Župe, Grada Dubrovnika, Dubrovačkog primorja i dalje mi smo svi u granici, koja je ponegdje tek kilometar udaljena od mora. No upravo zbog tih granica nas migranti i izbjegavaju. Zato su naše brojke zanemarive, mada je bilo nekoliko situacija gdje su migranti počinitelji kaznenih djela, uglavnom krađa automobila, i to u većini slučajeva onih gdje je vlasnik ostavio ključeve u autu, i vozili ih dok su imali goriva.
Najveći dio migrantske krize je zaobišao područje PU dubrovačko-neretvanske. S raspoloživim kadrovskim potencijalom i korištenjem tehničke opreme postignut je dobar rezultat u nadzoru državne granice ovog područja. Primjerice, tijekom deset mjeseci 2018. godine imali smo 87 slučajeva nezakonitih prelazaka državne granice dok smo u istom razdoblju ove godine zabilježili 132 nezakonita prelaska. Prostorno se najveći broj odnosi na Dolinu Neretve, a po strukturi državljanstva najviše je državljana Kosova i Albanije, Turske, Iraka i Irana.

Prije gotovo dvije godine upozorili ste kako u Dubrovačkoj policijskoj upravi koja je jedna od najbrojnijih, nedostaje još trećina, odnosno nekoliko stotina policijskih službenika za ispunjenje normi EU i buduće schengenske granice? Kakva je sad situacija?



U našoj Županiji proveli smo žešću kampanju u proljeće 2018. godine i prošle godine je s područja Županije 90 službenika završilo Policijsku akademiju i oni su kao domaći raspoređeni većinom na postaje granične policije od Metkovića do Grude. Ove godine se upisni rok Akademije i pomakao zbog izmene Zakona o policiji, a koji je dao mogućnost da Policijsku akademiju upišu i oni sa trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem pa imamo ove godine 88 onih koji će se prekvalificirati za policajce. Što se tiče brojnosti tu smo zadovoljni, a što se tiče zastupljenosti pojedinih krajeva tu imamo dijelova Županje gdje je odaziv kandidata više nego odličan, ali i onih krajeva gdje nemamo nijednog kandidata.

Tu je i pitanje smještaja za policijske službenike izvan naše Županije koji, posebno na području Grada, nije lako riješiti? Vaš objekt u Gružu, zgrada prometne policije, još čeka obnovu?


Sredstavima EU i MUP-a u zadnjih tri četiri godine je osposobljeno ili novoizgrađeno nekoliko smještajnih kapaciteta. Jedna je baza interventne jedinice policije u Platu koja je najstariji objekt, a nije ni građen da bude u dugotrajnoj funkciji smještaja policijskih službenika. Namjenski je opremljen za smještaj je Dom Ivica Rilović na Grudi, a najbolji objekt je Mladost u Kuparima kapaciteta 168 kreveta s dvokrevetnim sobama koje su vrhunski opremljene i gdje policijski službenici mogu boraviti bez naknade. Naš objekt u Gružu bio je prije desetak godina u nekakvoj vrsti projekata za adaptaciju. Projekt je, međutim, bio financijski prilično velik i Ministarstvo to tada nije moglo podnijeti. Lani i ove godine pristupilo se izvedbenoj projektnoj dokumentaciji objekta u postojećim gabaritima jer nam je to najefikasnije. Bilo bi to za nas najbolje rješenje i nastojat ćemo ga progurati. Uređenje toga objekta donijelo bi nam i zaradu jer bismo u vlastitom domu smjestili postaju Pomorske policije koja je u prostorima koje koristimo dobrom voljom Lučke uprave i dvije organizacijske jedinice za koje sada moramo plaćati najam prostora na Ilijinoj Glavici.
CIJELI STOŽER NA VJEŽBI POTRESA KAD JE ZATRESLO U ALBANIJI

Je li i vas u policiji protresao nedavni potres? Koliko smo spremni za takve situacije?


Baš u utorak ujutro imali smo prije mjesec ili više dana zakazanu vježbnu Županijskog stožera civilne zaštite gdje je scenarij bio upravo potres! Scenarij vježbe je bio jak potres s epicentrom na području Konavala koji se dogodio u 10 sati ujutro. Gotovo kao da smo predvidjeli potres u Albaniji! Nevjerojatno! Osim mene kao predstavnika PU, u Stožeru su uz koordinatore iz Županije, predstavnici svih službi i tvrtki koji bi u slučaju hitne i nednadane situacije bili uključeni i radili bi svoj dio posla, a nastojimo se kao tijelo uvezati da budemo što efikasniji. Ovakve vježbe na županijskog razini održavaju se jednom godišnje, i s drugim scenarijima kako bi unaprijedili reakciju, da budu uvezaniji i poboljšaju sustav napose komunikaciju jer je informaicja vrlo bitna. I svaka JLS mora donijeti svoje planove i održavati svoje manje vježbe, a sjednice stožera se održavaju bar kvartalno.

Što se tiče sezonaca, mi ove godine nismo imali pritužbi zbog čekanja jer je došlo do pomaka u infrastrukturi u tzv. ubrzani mod gdje je skeniranje putovnice, tehnički proces koji ne ovisi o policijskom službeniku skraćen sa 15 na 8 sekundi. To je posebno bilo vidljivo na području Zračne luke Dubrovnik koja je specifična zbog samih graničnog prijelaza zbog čega je bilo gužve

loading...

Izdvojeno

20. listopad 2020 13:52