StoryEditor
DubrovnikNA RADNOM MJESTU |

SANITARNI TEHNIČARI BORIS BAŠIĆ I ORSAT BRAJČIĆ Domaći nas uglavnom čuju noću, furesti često ne vide, a komarci bježe!

Piše Bruno Lucić
4. rujna 2021. - 07:57

Kad komarci vide Borisa Bašića i Orsata Brajčića može se reći da 'hvataju maglu' jer se ova dva sanitarna tehničara u Sanitatu tijekom ljeta bave adulticidnom dezinsekcijom metodom hladnog zamagljivanja. Orsat je u Sanitatu oko 22, a Boris petnaestak godina, a zajedno su uigrani tandem 'komarcolovaca'.

Dvije obrade

Radni dan traje im od 7.30 do 15.30, mada često dio posla odrađuju popodne ili noću. Nakon kave, šef im donese nalog s rasporedom za taj dan.

- Postoji larvicidna obrada komaraca koja se radi u jutarnjim i dnevnim, te adulticidna u noćnim satima. Larvicidnom obradom se cilja na larvu koja se razvija u vodi stajačici. Bacamo larvicid koji nije otrov, ali se topi u vodi i stvara mikrofilm koji komarcima sprječava daljnji razvoj odnosno izlazak iz vode. Što se tiče adulticidne obrade komaraca, ona se radi u noćnim satima u srpnju i kolovozu. Nekad se primjenjivalo toplo zamagljivanje s velikim strojevima koji izbacuju gusti bijeli dim. Međutim, radi ekologije prešlo se na metodu hladnog zamagljivanja gdje se pod kompresijom izbacuju sitne čestice, najčešće je to voda u koju se ubaci insekticid. Radi se od 1 sat iza ponoća pa nadalje kad najmanje ljudi šeta vanka, izvodi se autom kroz sve ulice u koje možemo ući, stvarno se potrudimo obići sve. Naravno, uvijek postoje mjesta gdje se stvarno ne možemo zavući, ljudi zovu pa se potrudimo nekako pomoći, utvrditi problem i savjetovati, objašnjava Boris.

image
Boris voli biti na terenu
Božo Radić/Cropix

Za obje obrade Sanitatovi tehničari podijelili su grad u zone radi lakše orijentacije.

- Najčešće ljudi nisu svjesni da sami 'uzgajaju' komarce jer ne znaju da se oni stvaraju u vodi, na primjer, u starim kantama od Jupola ili pitarima gdje se skuplja voda, to je stvar edukacije, navodi Orsat pokazujući poseban letak kojima stanovnicima žele skrenuti pažnju na 'pravila ponašanja'.

Napominju kako bi sama uporaba insekticida trebala biti zadnje sredstvo obrane jer je neselektivan i djeluje na sve insekte. Nažalost, problem komaraca se ne može riješiti isključivo larvicidnom obradom. Iako pčelari budu obaviješteni da zaštite pčele, na područjima s košnicama uopće se ne zadržavaju. Njihov rajon je područje Grada Dubrovnika te posebno Župa dubrovačka. U Gradu ima zahtjevnijih ulica.

- Ulica Đura Basaričeka i Ulica generala Janka Bobetka u Gružu su najproblematičnije, pa i Montovjerna, nekoliko uličica u Lapadu, dio iza Grada… Svuda ima specifičnih ulica gdje znate da ćete imati problem. S parkingom je posebna muka, nekad auta budu tako parkirana da fizički ne možemo proći. Dosta znamo i na rikverc voziti, primjerice u Mokošici u Vinogradarskoj koja je slijepa ulica. Znalo se dogoditi da zakačite nečije auto, pa se cijela noć zakomplicira, no srećom ljudi imaju razumijevanja, priča Boris.

Pronašli su brojna legla

Noću vide svašta, drugo lice Dubrovnika.

- Stroj stvara veliku buku, ljudi najčešće znaju kad mi naiđemo pa se probude, skoče i zatvore prozore, ali nema potrebe za tim, jedino ako su astmatičari. Imali smo i neugodna iskustva, a stranci nas čudno gledaju, ako nas uopće i vide! (smijeh) Najzanimljiviji je dio od Ploča do iza Grada, ali i dio Gruža. Prije par godina dok su u punoj sezoni dolazili Australci s brodom, taj bismo dio uvijek zadnji ostavili. Dolazili smo oko četiri ujutro kad ti ljudi 'popadaju' od umora. Viđali smo i ljude koji leže na cesti i gole kako trče, svega je bilo. Zanimljiv je noćni život gruške obale, svjedoči Orsat.

Idealno bi bilo zamagljivanje raditi predvečer kad su komarci najaktivniji, kažu sugovornici koji su morali odustati od toga jer ometaju svakodnevni život Dubrovčana. Ističu kako Grad i Zavod za javno zdravstvo DNŽ vode računa o dezinsekciji. Kad se tek pojavio tigrasti komarac koji bi mogao potpuno istisnuti endemsku vrstu komaraca, zamagljivanje su radili od lipnja do rujna, ali se s tim prestalo da bi se smanjila upotreba otrova. Krenuli su potom s larvicidnom obradom koja počinje već u travnju i traje do rujna. Dijele se informativni letci koji su važni jer Sanitatovi djelatnici ne smiju ulaziti u privatne đardine.

image
Boris Bašić i Orsat Brajčić
Božo Radić/Cropix

- U jednoj ulici u Gružu prije godinu-dvije nismo mogli doći do vlasnika kuće koji ima bačvu u đardinu, a unutra smo vidjeli larve. Ostavili smo letak i kad smo došli sljedeći mjesec, bačva je bila okrenuta, što znači da je čovjek shvatio što treba učiniti, napominje Orsat.

Prije uređenja, područje oko stare bolnice bilo je posebno kritično. Tijekom godina pronašli su diljem Grada brojna legla, čak i pojilišta stara po 200 godina po Babinom kuku. S obzirom da je ove godine velika suša, posao je lakši. A kad ljeti padne kiša, kritične točke znaju napamet.

- Imali smo područje Gospinog polja, iza dvorane bili su đardini koji su obrađivali ljudi s Gorice. Nisu imali vodu pa bi donosili bačve, u tom području je bilo dosta komaraca, posebno oko igrališta, a komarci bi letjeli prema Hladnici. To smo riješili edukacijom pa ljudi najlonom prekrivaju bačve, doduše, a i đardina je manje nego prije, uspoređuje Orsat.

U samom Gradu svakih 15 do 20 dana rade larvicidnu obradu. Zavod za javno zdravstvo im je nadzorno tijelo. Svaka uporaba otrova mora se evidentirati te podatke poslati Hrvatskom zavodu za toksikologiju.

- Ima jedan stariji čovjek u Komolcu koji nas noću uvijek dočeka i usmjerava prema tamošnjoj staroj tvornici TUP-a gdje postoje dvije do tri kuće, priča nam Orsat.

- To samo naglašava da bi bez suradnje građana sve teško funkcioniralo. Uz njihovu pomoć može se problem s komarcima svesti na normalnu mjeru. Njih nikad nećemo skroz istrijebiti, niti bi to bilo dobro. Osim larvicidne obrade, tijekom lipnja i srpnja obilazimo obalna područja. Naime, tigrasti komarac se ne razvija u slanoj vodi, ali u slanim škrapama imamo 'naše' komarce pa radi kupača obrađujemo škrape, recimo na Dančama, Gorici, Belvederu… Nevjerojatno je koliko se u priobalju razvije komaraca, navodi Boris.

Ako je vjetrovito, ne rade hladno zamagljivanje.

- Kad je poslana obavijest da će biti zamagljivanje u ponoća, treba provjeriti stanje. Orsat je u Gružu, a ja živim u Mokošici, često se zna dogoditi da puše u Mokošici, a u gradu ne ili obrnuto. Kad tretiramo Župu, prvo pogledamo puše li. Ako ima vjetra, vraćamo se doma, što znači da tu večer ne radimo, a ujutro treba doći na posao, prepričava Boris.

image
Informativni letak za građane im uveliko olakšava posao
Božo Radić/Cropix

Bude posla, noću nekad dezinficiraju zrakoplove. Pored dezinsekcije i dezinfekcije rade i deratizaciju držanjem pod kontrolom štetnih glodavaca. Također i deodorizaciju ili rješavanje neugodnih mirisa. Za vrijeme korone naglasak je bio na dezinfekciji, a sjećaju se kako su 2019. imali veliki problem sa stjenicama koje nisu tako napale još od Drugog svjetskog rata, ali se stanje u međuvremenu smirilo.

- Sve držimo pod kontrolom! Koliko ste puta kad bacate smeće ili kad šetate gradom vidjeli štakora? Jedanput, dvaput, ali deset puta sigurno niste! Možda u Gradu ljudi češće vide štakora jer ima puno restorana i hrane u kanalizaciji, pa znaju izaći vanka. Radimo društveno koristan posao čije rezultate malo tko vidi, a kad bismo stali, itekako bi se vidjelo, uvjeren je Orsat.

Kontinuirana edukacija

Obojica vole životinje, doma imaju kućne ljubimce.

- Ljudi nas povezuju s trovanjem pasa i mačaka, ali mi to ne radimo. Volio bih da kazne one koji truju! Već po samim otrovima koji se koriste jasno je da mi nemamo veze s tim jer koristimo potpuno druge otrove. I kad imamo problem štakora gledamo na prevenciju, kako spriječiti ulazak štakora jer je otrov zadnje sredstvo, poručuje Boris, a kolega dodaje:

- Antikoagulanti koje koristimo za deratizaciju imaju u sebi gorku tvar koja sve sisavce tjera na povraćanje tako da mačak i kučak to ne mogu pojesti, a vazda kažem: koja to mačka jede pšenicu? Ako tko zna, ja bih svojoj davao pšenicu! (smijeh) - pita se Orsat koji je sam imao dvije zanimljive situacije:

- U jednom neboderu u Gružu štakor je izašao kroz WC-školjku. Pošli smo tamo, kolega koji više ne radi i ja, vidjeli smo ogromnog štakora na školjci, potegao sam ga nogom, stavio u najlonsku vreću i otišli smo. Sutradan nas je prijavila žena da nismo ljubitelji životinja, nastao je problem, morali smo pisati dopis i ispričavati se. Lani smo radili dezinfekciju terminala u Gružu, ušao sam u pritvorsku jedinicu, a iza mene su se zatvorila vrata. Svi su računali da sam izašao, imao sam mali prozor, lupao sam i molio da me puste, naišao je jedan carinik koji je samo dobacio: „Da si bio dobar, ne bi bio unutra!“ Srećom, prošao je policajac koji je išao po kavu na aparat, povirio je i iznenadio se da sam još unutra, prisjeća se Orsat.

Za sanitarne tehničare postoji kontinuirana edukacija, dva puta godišnje idu u Zagreb, polažu ispite, a padnu li triput zaredom, gube licencu Hrvatske komore zdravstvenih radnika za samostalan rad.

image
Orsat napominje da sve drže pod kontrolom
Božo Radić/Cropix

- Posao nije naporan, nije fizički težak, ali je strašno opasan jer smo svakodnevno u kontaktu s otrovima. Zna biti teško, posebno kad je strašno vruće, treba navući zaštitno odijelo na sebe, staviti gas masku, zavlačiti se u svakakve prostore, posebno kad trebate ukloniti gnijezdo osa ili stršljenova, tu je naš voditelj Pero Katavić pravi stručnjak. Lijepi dio posla je to što smo nas četvorica, petorica dobra ekipa, sretan je Orsat.

- Volim dinamiku posla, nije uredski, stalno si na terenu, to je veliki plus jer nisam osoba koja bi mogla sjediti osam sati za stolom. Odluke na terenu imaju direktne posljedice, morate dobro paziti što radite, dodaje Boris koji se u slobodno vrijeme bavi fotografijom pa ga i nema toliko. Orsat je ljeti na kupanju i na barci. Svakako, obojici predah prođe bez zujanja komaraca.

Najezda crnih skarambeža

U posljednje vrijeme, ljudi im najčešće prijavljuju crne žohare koji žive u kanalizaciji. I taj problem sustavno rješavaju.

- Kad je velika suša i kad je manji protok vode kroz kanalizaciju, nema kiše i toplije je, oni izlaze iz naših sifona. U proljeće, ljeto i jesen idemo s djelatnikom Vodovoda koji otvara poklopce šahtova te se pod pritiskom u kanalizaciju ubacuje insekticid protiv žohara. Slično radimo i deratizaciju, ubacujemo posebne kockice. Ljudi nas dosta zovu, posebno iznajmljivači jer im je neugodno pred gostima, teško je objasniti da nije problem kod njih doma, već u kanalizaciji. Ono što ljudi mogu doma učiniti protiv crnih žohara jest kupiti insekticid ili im staviti fizičke barijere kako ne bi mogli izlaziti iz sifona, poput ženske bječve ili metalne žice za pranje pjata. Nedavno smo završili dezinsekciju Grada, prskamo oko šahtova, kantune svih ulica, trudimo se, podcrtavaju sanitarni tehničari.

item - id = 1124744
related id = 0 -> 1144601
related id = 1 -> 1142761
27. studeni 2021 13:13