Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 69 posto djece u rodilištima hranjeno je isključivo majčinim mlijekom. U Nacionalnom tjednu dojenja objavili su da iskustva primarne zdravstvene zaštite ukazuju da učestalost isključivog dojenja pada s dobi. Već nakon prvog mjeseca na nešto više od 50 posto, a u dobi od šest mjeseci 10 posto djece u Hrvatskoj i dalje je samo na majčinom mlijeku.
Istraživanje je pokazalo da su primarni izazovi u dojenju zbunjujuće i neujednačene informacije, nedostatak podrške i pritisak okoline, upale dojki i bolne bradavice.
Ne pomaže društvo sklono pritiscima i osudama, a meta osuda su žene koje ne doje ili dohranjuju djecu tvorničkim dojenačkim mlijekom, jednako kao i žene koje dugo doje. Treba imati na umu da postoje žene koje iz medicinskih razloga ne mogu dojiti.
Rodilje u Općoj bolnici Dubrovnik dobiju podršku i pomoć u prvim danima, u usvajanju tehnike dojenja, a imaju i priliku razriješiti nedoumice. No, vrijeme koje rodilja provede u bolnici nakon poroda se skratilo u pandemiji pa je sljedeći važan izvor informacija i pomoći patronažna sestra. Kako trenutačno nisu aktivne nekadašnje grupe za potporu dojiljama u Dubrovniku i Korčuli, dobro je znati da Udruga Roda, koja je odigrala važnu ulogu u osvješćivanju dobrobiti dojenja, više od 20 godina pružaju podršku i savjete preko svog SOS telefona. Za razliku od spomenuta dva grada, Metković ima aktivnu grupu za potporu dojenja, uz koordinaciju patronažne sestre.
Međunarodna agencija za istraživanje raka tvrdi da dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. „Što žena duže doji, to je zaštićenija od raka grudi. Rizik se smanjuje za približno 4 posto za svakih nakupljenih 12 mjeseci dojenja (tj. 12 mjeseci dobivenih zbrajanjem svih razdoblja u kojima je žena dojila)”, objavljeno je u Europskom kodeksu protiv raka. Nadalje, navode da postoje konkretni dokazi da produženo dojenje pomaže pri smanjivanju dugoročnog debljanja i poticanju bržeg povratka na tjelesnu težinu prije trudnoće.
„Isključivo dojenje prvih šest mjeseci među ostalim štiti od infekcija (srednjeg uha, upale pluća, proljeva) uz opskrbu hranjivim tvarima i energijom koja osigurava pravilan tjelesni i neurološki rast i razvoj djeteta. Nakon šest mjeseci dojenje omogućuje nastavak opskrbe odgovarajućom energijom i visokokvalitetnim hranjivim tvarima koje zajedno s ostalom hranom koja se uključuje u dohrani štiti dijete od gladi, pothranjenosti i pretilosti. Nastavak dojenja do dvije godine djetetova života i dulje, ako to majka i dijete žele, može imati važno mjesto u osiguranju djetetovih prehrambenih potreba, uključujući više od trećine energetskih potreba, potreba za visokonezasićenim masnim kiselinama, vitaminom A, kalcijem i riboflavinom. Osim toga, dojenje djeluje povoljno i na zdravlje majki te smanjuje rizik od razvoja raka dojke i raka jajnika u žena koje su dojile, a prema nekim istraživanjima i od raka endometrija, a ti se učinci kumuliraju i veći su što je ukupno trajanje dojenja bilo dulje”, stoji u Nacionalnom programu za zaštitu i promicanje dojenja kojeg je ove godine usvojila Vlada RH.
Koje su prednosti dojenja za dijete i za majku, navodi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije:
„Prednosti dojenja za majku:
- smanjuje se krvarenje nakon poroda
- ubrzava se povratak na tjelesnu težinu prije poroda
- smanjuje se rizik od pojave raka dojke, vrata maternice i jajnika
- rjeđe su infekcije mokraćnih putova
- manji je rizik od osteoporoze
- pojačava se veza majka-dijete
- povoljno utječe na psihičku stabilnost majke
- štedi majci vrijeme oko priprema formule za mlijeko, pranja i održavanja bočica za hranjenje djeteta, ekonomično je, dozvoljava joj slobodu u izlasku i putovanju s bebom.
Prednosti dojenja za dijete:
- potiče razvoj vlastitog imunološkog (obrambenog) sustava
- smanjuje učestalost crijevnih infekcija i proljeva
- manji je rizik od razvoja alergije na hranu
- smanjuje učestalost infekcija dišnog sustava
- manji je rizik od alergija dišnih putova u adolescentnoj dobi
- razvija osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti
- dojena djeca imaju bolji psihomotorni, emocionalni i društveni život”.