Kupcima novih automobila trenutačno je najisplativiji, najljepši i najbolji izbor onaj kojeg se ne čeka šest mjeseci ili godinu dana. Automobilska industrija pogođena je otežanom nabavom dijelova, inflacijom i poskupljenjem energenata. Sve dulje se čeka na isporuku novih vozila, pa su posljedično tome polovna sve skuplja.
- Svi dobavni lanci elektronike, pa čak i nekih drugih dijelova su prekinuti ili otežani, najprije zbog pandemije koronavirusa a onda i rata u Ukrajini. Vozim volvo pa mi je poznato da im leži tisuće vozila zbog neisporučena dva čipa. Ranije je isporuka automobila po narudžbi, kad sami složite boju i opremu, bila 60 dana, a sad je nezamisliva ispod šest mjeseci. Posljedica svega toga je veća potražnja polovnih vozila što u konačnici i njima diže cijenu. Ili ljudi pristaju na kompromis poput mog poznanika koji je kupio relativno skupo auto za naše prilike, ali je dobio boju i opremu koju nije htio. Ljudi su navikli da je normalno imati vodu, struju, ići u školu i još štošta što pripisujemo 'normalnom' za život u 21. stoljeću – kaže Ivica Hrdalo, stalni sudski vještak za strojarstvo, cestovni promet, procjene vozila i plovila, a onda nas taj život demantira i najednom su nedostupni čelik, čipovi, automobilski dijelovi, itd.
Najviše dizelaša
Što opravdano zbog većih troškova prijevoza, a što neopravdano pod krinkom općeg poskupljenja, rastu i cijene održavanja vozila, kaže sugovornik.
Pogleda li se aktualna ponuda dubrovačkih autosalona i dobavljača, brza isporuka može se naći za pokoje skuplje vozilo, preko 200 tisuća kuna. Kakav je vozni park stanovnika Dubrovnika? Tema zahtijeva dublju analizu, kaže Hrdalo, ali naoko se čini dobar dok se vozite od Kantafiga do Grada.
U Dubrovniku su registrirana 19.282 vozila, od kojih 13.831 osobni automobil, dok je na širem gradskom području 27.568 vozila, od kojih 20.462 osobnih automobila, podaci su Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Centar za vozila Hrvatske raspolaže podacima za čitavu Dubrovačko-neretvansku županiju i po njima je više dizelaša nego 'benzinaca', imamo 75 registriranih električnih vozila, 295 hibrida i 20 hibridnih vozila s vanjskim punjenjem.
Prema podacima Centra, kupovina novih vozila najprije je pala 2009. kao posljedica gospodarske krize da bi 2013. ponovno počeo rast kojeg je zaustavila pandemija prije dvije godine. Sa 64 tisuće u 2019., broj novih vozila 2020. pao je na 36 tisuća. Prosječna starost osobnih automobila u 2021. bila je 13,04 godine, što je najviše otkako se objavljuju ovi podaci. Radi usporedbe, 2007. prosječna starost bila je 9,83, a 2012. 11,38 godina.
Sigurnosni sustavi bez PDV-a?
Teškoće s kojima se susreće automobilska industrija negativno utječu na sigurnost prometa na cestama.
- Sigurnost prometa je loša zbog starih automobila koji nemaju sigurnosne sustave. Moj je prijedlog ukidanje PDV-a na te sustave koji su postali standardni dio opreme novih vozila. Koliko je to moguće, sigurnosni sustavi korigiraju vozačke pogreške, a svatko griješi. Pritom ne mislim da neodgovorne vozače koji sjedaju za volan kad ne bi smjeli, to je druga tema. Vjerujem da bi sigurnosni sustavi trebali biti oslobođeni svih davanja jer u konačnici, cijena zdravstvene usluge koja se plati za stradale u prometu je daleko veća od tih prihoda. Ako sustav košta 15.000 ili 20.000 tisuća kuna, to je do pet tisuća kuna PDV-a, a koliko dana rehabilitacije u toplicama pokriva taj iznos? – pita Ivica Hrdalo.
Današnji sigurnosni sustavi ne ublažavaju samo posljedice sudara, industrija sve više radi na opremi koja će ih spriječiti kao što su sustavi zadržavanja vozila u prometnoj traci, upozoravanja u slučaju da vozač zaspe za volanom, prepoznavanja prometnih znakova ili automatskog kočenja.