Trenutačno su u našoj bolnici hospitalizirana tri pacijenta pozitivna na Covid- 19 infekciju. Za sada su svi pacijenti stabilno. Nadajmo se da taj broj neće ići prema gore. Imamo i nešto pacijenata u kućnoj samoizolaciji, klinička slika im je blago izražena ili čak nemaju simptome.
Najavljuje se epidemiološki teška jesen. Ukoliko se to obistini, je li naša bolnica spremna primiti veći broj pacijenata? Hoće li se ponovo aktivirati dio trijaže na ulazu u bolnicu?
To je trijažna ambulanta koju smo imali na izdvojenom mjestu, Sad imamo dosta manje pacijenata nego tijekom prvog vala epidemije, ali u slučaju potrebe on se opet može reaktivirati na toj lokaciji. Sadašnja lokacija je sasvim adekvatna za sve ljude koji nam se jave. Za one koji nam se obrate, a imaju kliničku sliku gdje se sumnja na Covid 19,izravno usmjeravamo u ambulantu za zarazne bolesti Odjela za infektologiju. Tu postoji posebni ulaz i sukladno tome pacijenti se tamo obrađuju kako bi se izbjeglo miješanje s ostalima.
Ima li slučajeva koronvirusa među bolničkim osobljem, koliko je zdravstvenih djelatnika trenutačno u samoizolaciji?
U ovom trenutku 14 djelatnika bolnice su u samoizolaciji, jedan djelatnik je pozitivan na Covid - 19 već tjedan dana, poduzete su sve epidemiološke mjere. Stanje djelatnika u samoizolaciji stalno se prati i u ovom trenutku nemamo sumnje da bi netko od promatranih mogao biti ugrožen. Međutim, to se uvijek može promijeniti. Sukladno epidemiološkim mjerama, postupamo u dogovoru sa Zavodom za javno zdravstvo. Radimo izvide, testiramo osobe, provjeravamo njihove kontakte i u stačlnoj smo vezi s našim djelatnicima koji su u samoizolaciji. Nemamo podatak koji bi upućivao na neki veći izvor zaraze ili dodatnu ugrozu.
Je li popravljen uređaj za analizu uzoraka na Covid 19, putuju li oni i dalje na obradu u Zagreb ili se analize provode u dubrovačkoj bolnici?
Nije uređaj nikad ni bio pokvaren. Došlo je do manje omaške prilikom rukovanja tako da tjedan dana bio izvan funkcije. U ovom se trenutku testira 60-tak ljudi, uređaj radi cijeli dan uz određene izuzetke. Problem koji ga u ovom trenutku ograničava je reducirano ljudstvo, budući da djelatnici laboratorija imaju i druge pacijente. Jasno da su nam pacijenti s Covidom u ovom trenutku prioritet. Svi koji su prioritet testiraju se u Općoj bolnici. Za određeni broj ljudi koji su u samoizolaciji i ne držimo ih hitnima, testovi su u Zagrebu, ali vjerujemo da će se kroz sljedeći tjedan situacija normalizirati i da će se svi pacijenti moći testirati u našoj bolnici. Ograničavajući faktor nam je, ponavljam, osoblje koje se treba dodatno educirati. Ne smijemo dopustiti nikakvu grešku u smislu lažno pozitivnog ili lažno negativnog nalaza i to zahtjeva određeno vrijeme pripreme i edukaciju.
Turistička sezona već je daleko odmakla, kako surađujete s hotelijerima i privatnim smještajem? Kakva je procedura ako se sumnja da netko od gostiju u hotelu ili apartmanu ima Covid 19 ili je bolestan?
S Upravama nekih hotela smo tijekom Covid 19 pandemije razvili partnerski odnos, kao što je hotel Hilton Imperial, Jadranski luksuzni hoteli, Hoteli Maestra, Rixos koji su nam izašli u susret kod smještaja određenog dijela naših djelatnika stalnih ili gostujućih, a kojima smo dali određene savjete vezani za Covid 19. Jasno da ćemo u slučaju pojave pacijenata koji sumnjaju na Covid biti informirani, a pretpostavljam da će se prethodno uključiti i epidemiološka služba, odnosno Zavod za javno zdravstvo radi izvida kontakata. Bolnica zapravo radi dio koji se odnosi na testiranje i liječenje, odnosno procjenu kliničkog stanja pacijenata. Procedura je da se pacijent u hotelu mora javiti odgovornoj osobi koja će informirati Zavod za javno zdravstvo i najaviti takvog pacijenta. Zasad nismo imali takvu sitauciju, a sada je već uhodan postupak. Bilo je nešto pacijenata stranaca na provjeri, međutim, izravno iz hotela nije bilo najava.
Kad netko sumnja na Covid - 19 i mora u bolnicu, kakva je procedura?
Ako se to dogodi u normalno radno vrijeme, osoba se javi obiteljskom liječniku koji će je najaviti ili putem poznatog maila ili putem Hitne pomoći. U slučaju da se nekome stanje pogorša ili se javi izvan radnog vremena, a osoba sumnja na Covid i ima jako izraženu kliničku sliku u smislu temperature, kašlja, stezanja u prsima, zaduhe i već opisanih simptoma, onda treba doći u ambulantu Odjela za zarazne bolesti na pregled i testiranje.
Kakva je situacija s listama čekanja na preglede nakon korona lockdowna? Jesu li na red došli svi pacijenti kojima su zbog korone odgođeni pregledi?
Kad su popustile mjere, mi smo sukladno preporukama Stožera pristupili nadoknadi svih propuštenih poziva na preglede. Na većini odjela zaostatke smo riješili, a oni koji nisu, završavaju se ovih dana. Nešto je teža sitaucija gdje nemamo uvjete radi manjka ljudstva, takva sitaucija postoji na dva odjela. Međutim, u onom opsegu koliko postojeći djelatnici mogu, nadoknader se odrađuju i u ovom trenutku nemamo nikakvih pismenih ili usmenih primjedbi. Sporadično uvijek bude primjedbi da je netko čekao duže ili je preskočen iz ovog ili onog razloga. Međutim, zastoja zaista nema.
Jeste li zadovoljni načinom kako je riješen alternativni ulaz u bolnicu s fizikalne terapije? Mnogi se žale da su gužve prevelike i da se događa da zbog čekanja kasne na dogovoreni pregled?
Već sam nekoliko puta ponovio da stanje neće više biti kao prije Covida. Da, neće više biti 30 ljudi u hodniku ispred jedne čekaonice. Upute se striktno provode, mora se stvoriti određeni vremenski odmak između dva pacijenta, mora biti određeno poštovanje higijenskih propisa u smislu provjetravanja i čišćenja prostorija gdje borave ambulantni pacijenti, mi se toga pridržavamo. Nažalost, određeni broj ljudi nije shvatio kako se treba ponašati. I sam sam svjedočio da određeni broj pacijenata dolazi prije sedam sati na pregled u ambulantu koja se, recimo, otvara u 8.30 ujutro. Nažalost, na ustaljene navike se ne može utjecati. Ono na što smo utjecali je organizacija naših djelatnika u smislu da naručeni pacijent dođe u određeno vrijeme i bude zbrinut u određenom terminu, to nam ostaje prioritet. Uvijek postoje neke izvanredne sitaucije kao što bude ako je osoblje u operacijskoj sali pa su pacijenti nešto duže čekali. Međutim, to nisu ona uobičajena čekanja od prije pojave korone, tako da možete i sami vdijeti da nema više gužvi kao prvih dana, ljudi su se navikli. I naše se djelatnice također disciplinirano ponašaju, tako da u ovom trenutku nemam nikakvih dojava, niti mi se netko od pacijenata žalio već sigurno petnaestak dana na neke probleme s čekanjem.
Svjedočimo kroničnom nedostatku stručnih kadrova. Koji su odjeli Opće bolnice Dubrovnik najviše zahvaćeni, gdje najviše nedostaje specijalista? Ima li interesa za dolazak srtučnjaka iz drugih zemalja EU?
Interes postoji i unutar Hrvatske i sada imamo nekoliko ljudi s kojima smo u pregovorima. Ima tu i zdravstvenih djelatnika iz Dubrovnika koji su bili u drugim gradovima i žele se vratiti. U dogovoru s Županijom financira se određenim iznosom liječnike i sestre koji nisu iz Dubrovnika kako bi se te poticajne mjere odrazile na poboljšanje kadra u našoj ustanovi. To nije nešto novo, ali ove godine je Županija pomogla i to prepoznala kao problem i financirala. Drugi projekti nešto su usporeniji uslijed Covida, međutim mogu potvrditi da interes za dolaskom liječnika postoji. I sada ovdje boravi dvoje koji nisu iz Dubrovnika, a vjerojatno će ostati u našoj bolnici. Ipak, nije nikome lako doći ako je situiran u drugom gradu, a ne možete mu ovdje ponuditi adekvatan smještaj na koji je navikao. To je ograničavajući faktor, no mi ne odustajemo od potrage, neće biti 'ispadanja' ni zbog krize s Covidom.Standardan je manjak ginekologa, traumatologa, ortopeda i pedijatara. Skoro da nemamo odjela da ne nedostaje kadrovi, a osoblje je zaista požrtvovano i unutrašnjom reorganizacijom se te stvari uspijevaju riješiti.
Tu su nam i vanjski liječnici koji pomažu očuvati razinu zdravstene zaštite. A sve to košta i nažalost u tom kontekstu naša je bolnica prepuštena sama sebi kako bi pokrila troškove gostujućih liječnika što je jedan nonsens, ali nadamo se da će se to vremenom ispraviti.
Po visini duga dubrovačka je bolnica uvijek na vrhu ljestvice dužnika. Kakva je trenutačno situacija?
Dug vezan uz potrošni materijal još uvijek postoji, to je nacionalni problem pregovora između Ministarstva i velikih dobavljača. Postoji još dodatni dug za određeni broj računa koji nisu vezani uz velike dobavljače. Čekamo formiranje nove - stare Vlade i daljnje naputke našeg Ministarstva zdravstva te HZZ0-a, čekamo način rješavanja duga koje će oni donijeti. Uvijek kada govorimo o Općoj bolnici Dubrovnik, a i ministar Beroš je to spomenuo tijekom posjeta bolnici, jest udaljenost. Svi smo za visoku kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite u našoj ustanovi, međutim sve to iziskuje sredstva financijska i dodatni trud koji druge županijske bolnice i ustanove ovog statusa ne opterećuje. Zato doista očekujemo promjenu stava nadležne administracije prema našoj bolnici koji bi svakako trebao rezultirati i smanjenjem duga. Znači mi radimo, a još treba nabaviti lijekove i potrošni materijal. A ako novac koji dobijete ne zadovoljava ništa osim gole isplate plaća, jasno je da vam preostaje nekakvo izvaninstitucionalno snalaženje koje ovisi o nečijoj spretnosti da nešto uštedi i tako dugove djelomično podmiri kako sustav i redoviti rad ne bi stali.
Uvijek je bilo kritika na račun kvalitete zdravstene usluge. No, kriza s Covidom pokazala je da se zdravstveni sustav nije urušio i da se ipak možemo nositi s najvišim izazovima?
Mislim da u našoj zemlji općenito možemo biti ponosni na razinu kvalitete zdravstven usluge. Sva događanja vezana za Covid -19 pokazala su ne samo visoku razinu edukacije, nego i moralnih načela i fizičke spremnosti svih djelantika Opće bolnice. Kada govorim o djelatnicima, uvijek započnem s medicinskim sestrama i lijčnicima koji rade u Covid zonama, od kojih većina nisu ni imali iskustva sa takvim pacijentima. Zahvaljujući trudu svih djelatnika funkcioniranje bolnice nije bilo dovedeno u pitanje. Jasno da ćemo pratiti epidemiološku situaciju, no bolnica najnormalnije funkcionira i nema nikakvih posebnih stresnih događanja, osim onih na koje smo svakodnevno navikli.