Na temelju glasova na posljednjim parlamentarnim izborima, aktualni saziv Hrvatskog sabora broji 151 zastupnika, samo jednog iz Dubrovnika. Dubrovačko-neretvanska županija sa 115.862 stanovnika pripada desetoj izbornoj jedinici sa Splitom i dijelom Splitsko-dalmatinske županije, drugoj najmnogoljudnijoj u državi, uzmu li se u obzir rezultati novog popisa stanovništva. Taj je popis potaknuo rasprave o nejednakosti biračkog prava.
Uz jednog zastupnika iz Dubrovnika, gradonačelnika Mata Frankovića (HDZ), sa stranačkih lista u desetoj izbornoj jedinici s područja Dubrovačko-neretvanske županije još su Branko Bačić (HDZ) i Božo Petrov (Most). Ružu Tomašić (Hrvatski suverenosti) u Saboru mijenja Marko Milanović Litre, iz Zagreba, dok je Mostov Nikola Grmoja zastupničko mjesto dobio u šestoj izbornoj jedinici koja obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba. Deseta izborna jedinica ima devet posto više stanovništva od prosjeka.
Od ove teme bježe ko vrag od tamjana
- Kretanje stanovništva je bitno za formatiranje izbornog tijela. Kad znamo točan broj stanovnika, možemo napraviti pravičnu izbornu geografiju i pravičan izborni zakon. Dosad se nije znalo koliko ljudi živi u Hrvatskoj i zbog nedostatka te informacije smo imali pojačanu manipulaciju tragom konstruiranih izbornih jedinica koje nisu sukladne broju stanovnika. Te su izborne jedinice konstruirane na način izborne geografije na tragu inženjeringa, smišljene kako odgovara dvjema najvećim strankama. Takav model je proizveo sustav temeljen na ideji status quo, a najveće stranke nisu raspoložene za izmjene izbornog zakonodavstva - kaže dr.sc. Anđelko Milardović, politolog, sociolog i profesor političkih znanosti, koji godinama upozorava na odnos demografije i izbornog zakonodavstva te ukazuje na nužnost konstruiranja posve nove izborne geografije u skladu sa stvarnim stanjem na terenu.
Broj stanovnika nije isto što i broj birača. Međutim, posve je jasno došlo do odstupanja od zakona koji kaže da razlika među brojem birača u izbornim jedinicama smije biti najviše pet posto.
- HDZ-u su puna usta promjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. HDZ je stranka koja vodi ovu državu. Zašto ne inicira promjenu izbornog zakonodavstva u skladu s demografskom slikom društva i napravi novi model izbornih jedinica, kompatibilan realnom stanju u tim područjima? Odakle se vuče strah od promjene izbornog zakonodavstva? Ustraju na izmjenama zakona u BiH, a od te teme u Hrvatskoj bježe ko vrag od tamjana! – komentira Milardović i dodaje: „Nije li paradoksalno da je stranka koja je sudjelovala u stvaranju Republike Hrvatske, svojim javnim politikama koje je kreirala zadnjih godina potakla izvoz najpotentnijeg, najobrazovanijeg, reproduktivnog dijela populacije i sad zagovaraju uvoz najneobrazovanijih. Na ovaj način, mogu vladati idućih 50 godina a do tada ćemo imati još milijun stanovnika manje“.
Cirkulacija političkih elita
Postoji značajna korelacija između demografije, iseljavanja i izbornog zakonodavstva, ističe Milardović. Izborna politika je, uz ekonomske, kulturološke, klimatske i druge, jedan od uzroka iseljavanja.
- Ovakav tip političkog sustava, zacementiran zahvaljujući postojećoj izbornoj geografiji i izbornom modelu, u sociologiji migracija se pojavljuje kao tzv. 'push up' odnosno potisni faktor koji prisiljava dio populacije na iseljavanja jer je nepravičan i konzervira interese manjine, bolje rečeno oligarhije. Takav politički sustav nije u stanju zadovoljiti potrebe i interese većeg dijela stanovništva jer donosi krive javne politike – naglašava sugovornik.
Milardović je zagovornik cirkulacije političkih elita i smatra da treba uvesti načelo dva puta četiri, tako da se netko tko je dva puta izabran u Sabor treći put ne može kandidirati.
Ministarstvo uprave i pravosuđa je najavilo da će objavi konačnog Popisa stanovništva analizirati podatke koji se tiču izbornog sustava.