Već tradicionalno, ožujak je rezerviran za Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva koji se po 21. put održava u Dubrovniku. U Hotelu Rixos Premium do 19. ožujka okupljeni su izlagači i prodavači iz cijele Hrvatske, a zadovoljstvo novim izdanjem Sajma ne krije ni voditelj, Vedran Kraljević.
- Puni smo! Sva su mjesta popunjena, veseli me što su ovdje prisutni izlagači iz svih hrvatskih županija s vrlo kvalitetnim, po mom mišljenju, dosad najkvalitetnijim proizvodima. Također, veseli me što se puno mladih ljudi uključilo u ovaj vid proizvodnje – od prvog dana smo zamislili da s ovim sajmom propagiramo ‘stani na selu i čuvaj djedovinu i baštinu‘, ali to nije bilo moguće jer nije bilo financijskog interesa za ostati na selu i na svojoj imovini gdje ćeš živjeti i raditi, a potrebna su ipak nekakva sredstva. Tada nitko nije pomagao, a sad se to ipak kreće, ulaskom u Europu još više. Davno sam govorio da ovo nije momentalni nego rastući trend i da interes za ovakvim proizvodima nikad neće padati, nego da će više i više rasti jer je svijest ljudi jača, ljudi su danas obrazovaniji u prehrambenom smislu, aktivnije kupuju, ne kupuju pasivno, razmišljaju što će staviti u svoj organizam. Organizam je prirodna stvar, Božji dar i ako ga počneš zbunjivati i davati nešto što on ne prepoznaje, što nije prirodno, to nije dobro, a čovjek je izdanak prirode. S tim treba razmišljati, djelovati i raditi, poručuje Kraljević.
Međutim, osvrnuo se na inflaciju i na pitanje koliko povećanje cijena utječe na navike kupaca, posebno kod onih koji se orijentiraju na zdravu prehranu.
- Ovdje se to skoro izbalansiralo jer mega lanci su preduhitrili stvari, dosta su vješti u tome, krenuli su s poskupljenjima, ne tijekom zadnjeg mjeseca 2022., počeli su poskupljivati prije godinu dana, pred sezonu 2022. Redovno to i aktivno pratim i ono što oni govore, da je to 20 ili 30 posto, nije točno, to je 100 posto! Skoro su se iznivelirale cijene organskih i industrijskih proizvoda. Razlika je zanemariva, a unosiš kvalitetu i zato ovim putem svim posjetiteljima želim poručiti da ipak vide i kompariraju i da se opredijele nešto što je kvalitetnije, objašanjava voditelj Sajma.
Može se primijetiti kako su ove godine prostori ispunjeniji, stolovi puniji, a ponuda raznolikija. Tako već na ulazu u samu hotelsku dvoranu stoje izlagači, među njima Antonio Bebić i njegov sin Drago iz firme Kulina Nova Sela, što je na pola puta između Metkovića i Vrgorca.
- Svake godine smo na sajmu, lani nismo bili zbog korone. Jedini smo registrirani proizvođači pršuta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje uglavnom plasiramo naše proizvode. Preodređeni smo i specijalisti smo za pršut, šunku i pancetu. Radimo na stari, izvorni način, članovi smo Klastera "Hrvatskog pršuta", ističe Antonio ne krijući kako je zbog sve blažih i blažih zima velika ‘borba‘ oko sušenja pršuta:
- Treba iskustva za znati prilagoditi se svakoj situaciji, bila to južina, bura ili kiša... Zna se kako u kojoj situaciji treba reagirati, kako se ponašati prema mesu, znači, hladiti ga, ložiti, dimiti, konzervirati, čuvati na raznorazne načine i uspjeh je neizbježan. Dubrovčani traže da je pršut malo više dimljen, za razliku od ostalih. Naši stari su meso sušili na domaćim drvima, ali sad imate određene parametre koliko ga treba dimiti, na kojem drvetu... Ali, o okusima se ne raspravlja, to je sve od područja do područja. Istrani ne dime pršut, njima je njihov najbolji, nama je naš najbolji, o tome se ne raspravlja, ali svaki pršut nađe svog kupca, kaže veseli sugovornik.
Zora Đerić iz OPG-a Zora stigla je iz Bunića u Lici i na Sajmu nudi prirodne sirupe, sok od aronije, nekoliko vrsta pekmeza i meda, a tu su i prirodni lički čajevi.
- Prvo, Dubrovnik je prekrasan, drugo, ljudi su dragi i susretljivi i - da se ne lažemo - dobra je prodaja. Na ovom Sajmu jača je prodaja kod pekmeza i sokova, sirupa. Imamo nekuhani pekmez od drijena, specifične je boje, nutritivno je vrlo vrijedan, to je čisto zdravlje u jednoj staklenki. Veseli me kad ljudi prepoznaju i vraćaju se po moje proizvode, to znači da sam na pravom putu i da radim pravi proizvod, to je prava stvar, s ponosom ističe nasmijana i vedra gospođa Zora.
Na štandu Zdenka Vebera je posebna gužva, gotovo da ne može popričati sa sedmom silom od navale kupaca koji samo traže, pitaju i kupuju med. Dolazi iz OPG-a Pčelarstvo Veber iz Slavonskog Broda.
- Bavimo se uzgojem pčela, pčelarimo s otprilike 350 košnica, od toga je 200 pokretno i na kontejnerima. Vozimo po čitavoj Hrvatskoj za najboljim pašama – od Grebaštice kod Šibenika do Dvora na Uni... Inače, stacionirani smo na Dilju i na Papuku, imamo paše, kao što su bagrem, cvjetni med... Na Sajmu smo od samog početka i ovdje su naši proizvodi jako prepoznati, ne samo tijekom održavanja sajma, nego jako puno tijekom godine dostavljamo naše proizvode dostavnom službom ili putem internetske stranice gdje je moguće naći naše proizvode. Vrlo smo zadovoljni, a i naši kupci su vrlo zadovoljni. Nudimo sve proizvode od pčela, prvenstveno tu je med, imamo šest vrsta meda, vodimo računa o kvaliteti, da je to napravljeno kako treba, po svim pravilima i dobroj pčelarskoj praksi. Zatim, imamo pelud, cvjetni prah, tu je tinktura propolisa... Isto tako, imamo borove iglice, ali ne sa šećerom nego isključivo s bagremovim medom, propolisom i limunovim sokom, tu je i matična mliječ... Imamo razne mješavine proizvoda za određen tegobe, na primjer, naš najprodavaniji proizvod je upravo ovaj imuno-med, imate tu 100 grama peluda i 20 mililitara propolisa koji je jako dobar za općenito pojačavanje imuniteta, saniranje upalnih procesa, probavu, cirkulaciju, prostatu, za jačanje organizma, za djecu i odrasle, sportaše i one moje dobi, navodi slavonski pčelar.
Prvi put na Sajmu su Tamara Krašovac i njezin suprug Dalibor. Dubrovčanima žele predstaviti proizvode svog proizvodnog obrta Tamikerami.
- Bavimo se izradom suvenira, ukrasne i uporabne keramike. Sve je ručni rad, izrađujemo figure anđela, mačkica, praščića, slonića pa sve do raznih svijećnjaka, kasica... Koristimo prirodni materijal poput gline. Suprug lončari, a ja sam zadužena za ostatak, za ukrašavanje. To sve dugo traje jer dok se figura izradi, ona se mora osušiti, obraditi, tu je onda jedno pečenje, bojanje i glaziranje pa drugo pa treće pečenje. Dug je to proces, recimo, za jednog praščića treba jedno tjedan dana dok se sve to napravi. Ljudi su zainteresirani, veselo im je, sviđa im se, a mi smo zadovoljni. Dosta su tražene šalice, anđeli, ovčice, kućice..., dodaje Tamara.
Nakon pršuta, sira, soparnika - i svih drugih delicija, osladiti se Dubrovčani mogu kod bračnog para Emice i Vlada Ivkovića iz firme Mađarica.
- Nudimo prave domaće slavonske kolače iz Nove Gradiške, proizvodnja datira još iz 2009., a na prvi sajam na koji sam došla u Dubrovnik dobila sam priznanje za mađaricu, ona nam je zaštitni znak. Jako smo dobro radili dok smo bili na Babinom kuku, iz godine u godinu, a onda je došla korona pa smo se preselili ovdje prošle godine. Čim se mijenja lokacija, to je druga priča, ali već ove godine stvar se popravlja i prezadovoljni smo prodajom ove godine. Dubrovčani jako vole salenjake, mađaricu, išlere, makovnjaču... Recimo, nisam znala da ovdje nitko ne radi makovnjaču, a mi tu imamo najmanje 30 vrsta kolača tako da sve ide, mađarica je na broju jedan, govori Emica, ističući kako je poskupljenje od 50 do 100 posto utjecalo i na proizvodnju – pa su morali dignuti cijene, što im nije nimalo drago.
Svojom ponudom već se vizualno izdvajaju Ivica i Jelica Perečinec iz tvrtke Prepelice Perečinec d.o.o.
- Dolazimo iz Turopolja, iz Velike Gorice i bavimo se tjesteninom odnosno uzgojem prepelica. Proizvodimo jaja i mesa, a ovo sve su nus-proizvodi jer sve ono što ne uspijemo prodati u roku, preradimo kako bismo produžili rok trajanja. Kod nas je moto da sve ono što se može iskoristiti, iskorištavamo. Kad imamo viška mesa, ono što ne prodamo, pretvorimo u paštetu, imamo paštetu od prepeličjeg mesa, jaja mariniramo, tjestenina može izdržati godinu dana, radimo mlince, kod nas nema bacanja! A prepeličji izmet obrađuju gliste, uskoro će i on biti u prodaji. Dnevno proizvedemo oko 2, 2,5 tisuće jaja, a sve što proizvedemo i prodamo. Naše krpice dobile su certifikat izvornosti i za stopostotnu kvalitetu – Plavi ceker i spadaju među najkvalitetnijim krpicama u Hrvatskoj. Nismo bili na Sajmu za vrijeme korone, prije toga smo bili 3,4 godine, ne možemo se žaliti, s tim da imamo specifičan proizvod koji je neuobičajen i još treba raditi na prepoznatljivosti. U zadnje vrijeme radimo mlince i iskreno, uzeli smo jako malo mlinaca jer smo mislili da mlinci u ovom kraju neće ići i da to nije dovoljno prepoznatljivo. Mislio sam da su ljudi ovdje više za pastu, pogotovo sa špinatom, ali iznenadio sam se jer rezanci za juhu i mlinci idu jako, jako dobro tako da smo već mislili naručiti novu pošiljku jer smo u dva dana prodali više do pola donesenog! Stvarno smo iznenađeni da su mlinci, koje isto radimo s prepeličjim jajima, traženi, priča Ivica držeći u ruci turopoljske mlince.
Najavljuje kako će njihova, domaća prepeličja jaja biti dostupna na policama poznatog trgovačkog lanca u Dubrovniku, a isto se nadaju za tjesteninu. Svakako, Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva polako se svojom ponudom i brojnošću izlagača vraća u pretpandemijska vremena.