Klinički bolnički centar Osijek svojim je zaposlenicima najavio mogućnost plaćanja naknada štete ako nisu cijepljeni, a zaraze pacijenta u bolnici koji bi ih kasnije zbog toga mogao tužiti.
Na ovaj su se potez odlučili usprkos činjenici da i cijepljeni šire zarazu i obolijevaju od korone, te da je gotovo nemoguće utvrditi tko je i na koji način nekoga zarazio koronom ili bilo kojom drugom bolešću.
Je li se uprava dubrovačke Opće bolnice odlučila na sličan korak, pitali smo ravnatelja dr. Marija Bekića:
- Mi postupamo isključivo prema internim smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva. Stalno potičemo ljude da se cijepe, ali nismo najavljivali plaćanje naknada štete, kao što je to učinio KBC Osijek. Postupit ćemo sukladno naputcima Ministarstva – naglasio je Marijo Bekić.
Na pitanje kolika je trenutna procijepljenost zaposlenika bolnice, ravnatelj je odgovorio da je cijepljeno ili koronu preboljelo 75 posto osoblja.
A je li bilo slučajeva da se pacijent, boraveći u bolnici, zarazi koronom?
– Bilo je nekoliko takvih slučajeva. Nismo uspjeli identificirati porijeklo zaraze, nije bilo vezano uz osoblje. To se događa periodično, iako pacijenti koji su hospitalizirani za neke zahvate moraju doći s negativnim PCR testom. Provodimo sve epidemiološke mjere, ali i pored toga postoji mogućnost da se netko zarazi.Trenutno je u Općoj bolnici Dubrovnik 31 hospitalizirani pacijent obolio od korone. Petoro ih je na respiratoru, te desetoro na kisiku, rekao je ravnatelj Bekić.
O pravnom utemeljenju traženja odštete od necijepljenog zaposlenika za nečiju zarazu za Dnevnik Nove TV govorio je odvjetnik Krešimir Škarica koji je, između ostalog, ustvrdio da bi takav postupak bio 'izuzetno težak, zahtjevan, dugotrajan i skupocjen'.
- Da Vlada odluči da se svi zdravstveni djelatnici, vatrogasci, policajci moraju cijepiti, zakonski bi to bilo vrlo jednostavno i brzo rješivo. No, svaki zakon mora proći ocjenu ustavnosti, a svatko tko se osjeti ugrožen tim zakonom ima pravo tražiti očitovanje i mišljenje Ustavnog suda o tome – istaknuo je Škarica.
Pitali smo i jednog dubrovačkog odvjetnika, koji je želio ostati anoniman, kakvo je njegovo mišljenje o ovoj temi. Potvrdio je riječi kolege, podsjetivši na članak 17. Ustava kojim je propisano da se 'ljudska prava i slobode mogu ograničiti ako je to izglasao Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika, uz prethodno proglašenje jednog od stanja navedenih u istom članku'.
- S obzirom da u RH nije proglašeno niti jedno od stanja propisanih čl. 17. Ustava, dok ograničenje ljudskih prava u slučaju epidemije/pandemije nije niti predviđeno Ustavom, a ograničena su ljudska prava i slobode koja se nikada ne smiju ograničiti, poput prava na život, zabranu mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i pravne određenosti kažnjivih djela i kazni, to je svaka mjera protivna članku 17. Ustava. Uvijek je potrebno pozvati se i na odredbu čl. 22. Ustava, koji kaže da je 'čovjekova sloboda i osobnost nepovrediva. Nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud', kao i odredbu čl. 20. Ustava: 'Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom'.
- U Hrvatskoj za kažnjavanje necijepljenih nema nikakve pravne osnove, odnosno ne postoji zakon niti propis koji bi ograničavao slobodu građana u tom smislu. Za kažnjavanje necijepljenih ili za otkaz ugovora o radu, pravna osoba mora imati opravdanje, tj. zakonsku valjanu osnovu. Necijepljenje to nije – ističe, pa citira prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med. specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, koji je jednostavno objasnio da nitko tko je cijepljen, nije zaštićen od bolesti niti je na taj način zaštitio necijepljenog: 'Onaj koji je cijepljen zaštićen je od teškog oblika bolesti i nije zaštićen od infekcije. Mi nemamo podatak da osoba koja je cijepljena ne može biti inficirana i ne može biti prijenosnik i to treba jasno reći – dakle, ako sam ja cijepljen, a vi ste necijepljeni, činjenica da sam ja cijepljen vas neće zaštititi!'
- Jedini pravni i normativni akt koji uređuje ova pitanja ustvari je Rezolucija 2361 (2021) kojom je, uz ostala utvrđenja, Vijeće Europe odredilo za potrebno 'osigurati da su građani informirani da cijepljenje nije obavezno i da nitko ne vrši politički, socijalni ili drugi pritisak da se cijepi, ako to ne žele sami, i osigurati da nitko ne bude diskriminiran zbog toga što nije cijepljen zbog mogućih zdravstvenih rizika ili ne želi biti cijepljen. Ustav i Zakon o zaštiti osobnih podataka jamče nam zaštitu podataka o našem zdravstvenom stanju. Naše zdravstveno stanje procjenjuju liječnici medicine rada prilikom zapošljavanja ili u drugim slučajevima predviđenima zakonom. Stoga nitko nije dužan dati poslodavcu podatak o tome je li se ili nije cijepio – ističe dubrovački odvjetnik.