Koji simptomi sigurno ukazuju da je riječ o COVID 19 i što u tom slučaju treba učiniti?
Teško je samo po simptomima prepoznati bolest jer se kliničke prezentacije COVID-19 kreću u rasponu od asimptomatskih slučajeva do teške upale pluća s razvojem akutnog respiratornog stresnog sindroma pluća kada dolazi do zatajenja disanja što može dovesti do multiorganskog zatajenja i smrti. Važno je napomenuti da se bolest prezentira u 70 do 80 posto slučajeva kao blaga ili srednje teška infekcija dišnih puteva praćena temperaturom, neki imaju opću slabost, bolove mišića, glavobolju, grlobolju, kašalj, kratkoću daha, bol u grudima, povračanje, proljev, gubitak mirisa, okusa. U pravilu nemaju curenje nosa. U laboratorijskim nalazima postoje određene specifičnosti (smanjeni broj limfocita), ali jedini sigurni dokaz bolesti je detekcija virusa iz dišnih puteva i uzorci briseva se šalju u centralizirane laboratorije u Zagrebu.
Prema podacima Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) u zemljama EU/EEA 30 posto dijagnosticiranih slučajeva COVID-19 je hospitalizirano, a 4 posto ima vrlo tešku bolest. Stope hospitalizacije bile su veće za one starije od 60 godina. Procjene grube smrtnosti slučajeva u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj pokazale su da se i rizik i apsolutni broj smrtnih slučajeva brzo povećavaju s godinama za one koji imaju 60 i više godina u svakoj zemlji. Među hospitaliziranim slučajevima, zabilježena je teška bolest u 15 posto slučajeva, a smrt je nastupila u 12 posto tih slučajeva, s višim stopama smrtnosti kod starijih odraslih.
Blagi oblici bolesti zahtijevaju samo simptomatsko liječenje, mirovanje, skidanje temperature i uzimanje dovoljno tekućine. Od lijekova za skidanje temperature preporučuje se jedino paracetamol. Oboljeli se trebaju telefonom javiti svom obiteljskom liječniku ili u trijažnu ambulantu, opisati znakove bolesti, dati epidemiološku anamnezu svog kretanja i kontakata zadnjih 14 dana, nakon ćega će dobiti daljnje upute.
Kod bolesnika s čimbenicima rizika očekuje se teži oblik bolesti, a zbog mogućih teških ishoda bolesti i smrtnog ishoda, u bolnicama se pokušava primjena nelicenciranih antivirusnih lijekova na temelju dosadašnjih saznanja i objavljenih istraživanja.
Što epidemija bude odmicala sve će više biti onih sa srednje teškim i teškim oblicima bolesti.
Cijeli razgovor pročitajte u novom broju Dubrovačkog!