Na današnji dan, 19. ožujka 2020., u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pa tako i u Dubrovniku potvrđen je prvi slučaj koronavirusa. Zabilježen je kod žene srednjih godina, zaposlenice dubrovačkog aerodroma. Objavio je to Županijski stožer civilne zaštite čije konferencije za medije su obilježile to razdoblje.
Već prije toga počele su se uvoditi epidemiološke mjere, počelo je zatvaranje ugostiteljskih objekata i svih mogućih društvenih prostora, otkazana su sva javna događanja, na snazi su bila brojna ograničenja koja su se ticala kretanja, nošenje maski, nekad i rukavica, mjerenje temperature te držanje distance, izolacija i testiranje te riječ ‘lockdown‘, postali su dio svakodnevice.
Svjetska zdravstvena organizacija već je početkom ožujka te godine proglasila pandemiju novog, koronavirusa ili COVIDA-19 koji se zapravo pojavio u Kini već krajem 2019. pa je zato u njegovom nazivu kao trajni trag ostala prethodna godina.
Na dnevnoj su bazi Nacionalni i Županijski stožeri objavljivali broj zaraženih, umrlih i izliječenih, a epidemiološke mjere su se po potrebi donosile ili popuštale... Bila su to vremena kad se se pojedinac ali i cjelokupno društvo našlo pred teškim, izazovnim i mukotrpnim ispitom... Ne samo zdravstvenim, nego i moralnim.
Kako je to izgledalo s druge strane, s medicinskog gledališta, najbolje zna, doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, primarijus, specijalistica infektologije. Osvrnula se na to rano proljeće 2020. te otkrila koji je osjećaj kod nje prevladavao tijekom tih dana.
- Kao prvo, najviše sam imala osjećaj odgovornosti, budući se kao infektolog cijeli život profesionalno bavim zaraznim bolestima, koje su izvor opasnosti za kontakte i oduvijek su bile stigmatizirane. Još od srednjoškolskih dana sjećam se opasnosti od zadnje epidemije velikih boginja 1972. na području Kosova i Srbije, a kasnije kao liječnik prošla sam kroz razdoblja zabrinutosti i straha od AIDS-a "kuge 20-og stoljeća", pandemijsku svinjsku gripu A (H1N1) 2009., a zbog globalizacije i putovanja, kao turistički grad, uvijek nam prijeti opasnost od unosa nekih od opasnih virusa hemoragijskih vrućica kao npr. Ebole iz endemskih žarišta raznih nama egzotičnih krajeva, upozorava stručnjakinja te dodaje:
- Nošenje zaštitne opreme nije mi bila novost, s obzirom da je u svom svakodnevnom radu koristim. Ipak, u početku COVID-19 pandemije preporuke za osobnu zaštitu bile su rigorozne kao za karantenske bolesti poput Ebole, nosila se posebna odjeća, maska, zaštitne naočale, rukavice te pokrivalo za glavu i stopala, što je značajno otežavalo rad, a s druge strane izazivalo nelagodu i strah za pacijente. No, svi smo odahnuli kad je nakon više od tri godine pandemije, 5. svibnja 2023., proglašen njezin kraj, iskreno će doktorica Betica Radić.
Navela je i je li uopće zamišljala da će to tako dugo potrajati:
- Svjetska zdravstvena organizacija proglašava pandemiju kad se nova zarazna bolest proširi na više kontinenata, zahvaćajući velik broj ljudi i temelji se na procjeni širenja bolesti, njezine ozbiljnosti i utjecaja na društvo. S obzirom da se radilo o novoj virusnoj bolesti koja se širi kapljičnim putem i aerosolom, s visokim indeksom kontagioznosti, bilo je jasno da će pandemija potrajati dulje, povijesno gledajući ova je trajala i znatno manje od ostalih, uspoređuje sugovornica.
Svjetlo na kraju vrlo mračnog tunela pojavilo se već krajem te iste pandemijske 2020. godine. Svijet je mogao odahnuti, imao se čemu nadati jer se pojavilo cjepivo protiv korone. Otkrila je doktorica Betica Radić je li očekivala da će se u tako rekordnom roku otkriti i početi primjenjivati cjepiva?
- I jesam i nisam. Naime, velika su očekivanja bila od moderne medicine, poglavito u prevenciji cjepivom i liječenju učinkovitim lijekovima. Nikada ranije u povijesti nije čitava svjetska zajednica bila toliko fokusirana na istraživanje jedne bolesti, nikad ranije znanstvena zajednica nije bila toliko povezana i radila interdisciplinarno, po prvi put je sva relevantna literatura u vezi COVID-19 bila besplatna i svima dostupna. Potencijal mRNA tehnologije istražuje se desetljećima i bila je nužnost istu usavršiti i upotrebiti, govori doktorica Betica Radić.
Kad je završilo, postavilo se pitanje što je društvo od svega naučilo i koliko je spremno za sljedeću takvu epidemiološku ugrozu koja će, sigurno, kad-tad opet doći.
- COVID-19 pandemija je potpuno iznenadila svijet i uplela se u sve sektore društva. Zdravstveni sustavi bili su iskorišteni do krajnjih mogućnosti, nažalost, bila je uočljivija razlika siromašnih i bogatih. Za pohvaliti je što je na prvo mjesto bilo stavljeno suzbijanje epidemije i spašavanje ljudskih života, kao i solidarnost u dostupnosti cjepiva i lijekova. Lekcije iz COVID-19 naglašavaju važnost dobre infrastrukture javnog zdravstva, posebno kadrova i opreme, korištenje telemedicine. Od izuzetnog značaja je bila međunarodna suradnja znanstvenika u cilju pronalaska cjepiva i lijekova, podcrtava medicinarka te dodaje:
- Dokazali smo da su znanost i medicina spremni u vrlo kratkom vremenu proizvesti novo cjepivo i lijekove. Zato su važna kontinuirana istraživanja i inovacije u budućnosti. U kontroli širenja virusa bilo je važno pridržavanje zdravstvenih smjernica, nošenje maski i fizičko distanciranje, cijepljenje rizičnih skupina. Učinkovita komunikacija i povjerenje javnosti u zdravstveni sustav i znanost su od ključnog značaja za pridržavanje propisa. Na ovom zahtjevnom zadatku će trebati temeljito poraditi. Unatoč svim pripremama i iskustvima i sljedeća pandemija će uvijek nositi neke buduće izazove, navodi specijalistica infektologije.
Pojava korone odnosno mjere protiv virusa a posebno cjepivo izazvale su velike podjele u društvu i veliki otpor mnogih prema znanosti, medicini, sustavu općenito. Neke zapadne zemlje odlučile su osnovati posebne komisije koje će se baviti tim razdobljem, koje će analizirati mjere i njihovu utemeljenost. Razumno, nameće se pitanje bi li to trebalo napraviti i u Hrvatskoj kako bi se vratilo izgubljeno povjerenje?
- Ne samo da bi trebalo, mjere se preispituju od početka i znamo da neke od mjera nisu bile potrebne ili su bile pogrešne. I kod nas je bila poruka: ‘misli na druge, cijepi se‘. Kad se utvrdilo da cjepivo ne štiti od zaraze, već samo od teže bolesti i smrti i da cijepljeni koji su asimptomatski također mogu prenositi virus, trebalo je epidemiološke mjere pravovremeno prilagoditi. Zadovoljna sam da smo bili država s manje rigoroznim mjerama, kazuje infektologinja.
Korona odavno više nije opaka kao što je bila na početku, nastao je čitav niz mutacija, ali sve one uglavnom izazivaju blaže simptome, proizvela su se i prilagođena cjepiva pa je covid postao nešto u rangu gripe. Može li se onda s pravom reći da je čovjek pobijedio koronu?
- U doslovnom smislu riječ pobjeda označava ostvarenje cilja ili nadmoć nad protivnikom, i to je ostvareno. Virus je i dalje ostao s nama, samo je bolest promijenila status, i COVID-19 više ne predstavlja globalnu zdravstvenu krizu. Promijenili smo se i virus i mi, virus je postao manje patogen, a mi smo stvorili specifični imunitet preboljenjem ili cjepivom i ostaje nam da u suživotu nastavimo živjeti, poručuje doktorica Betica Radić.
Svako malo svijet sazna za neke nove viruse, tako se početkom godine pisalo o novom evidentiranom u Kini. S pravom se javlja briga od novih, potencijalnih opasnosti...
- Veliki broj stanovnika, globalizacija u trgovini, putovanjima i migracijama, a posebno klimatske promjene dominantno su oblikovali 21. stoljeće. Sve to utječe na zdravlje stanovništva i povećava rizik od zaraznih bolesti. Čovjek je u dramatičnim razmjerima promijenio okoliš u ekološkom smislu i svojim aktivnostima pridonio izbijanju mnogih novih bolesti, posebice onih koje se prenose s životinja na ljude. Zbog posljedica današnjeg modernog načina života i klimatskih promjena, trendovi pojave novih, kao i širenje postojećih emergentnih i re-emergentnih zoonoza neminovno će se nastaviti, zaključuje doktorica Betica Radić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....