- Pitanje demografije je jedno od ključnih pitanja ne samo za opstanak Hrvata nego i brojnih naroda u Europi. Mi smo insistirali da upravo taj element demografskog izazova uđe u strateški program EU za razdoblje od slijedećih pet godina i on je na našu inicijativu u lipnju usvojen na Vijeću Europe. Veselim se da ćemo temeljem tog dokumenta imati priliku sada elaborirati, iako su to nacionalne nadležnosti, da se kroz različite fondove i sredstva pomogne sa strane europskih politika i europskih proračunskih sredstava ono što se radi na nacionalnoj razini. Vidjeli ste niz mjera koje smo poduzeli, bilo da je riječ o poreznim rasterećenjima ili povećanju roditeljskih naknada i niz aktivnosti u pogledu stambenog subvencioniranja, investiranja u brojne vrtiće, nastojanja da na bolji način povežemo privatni životi balans radnog života, naravno s reformama koje smo poduzeli u gospodarstvu (a ovdje su vam ljudi koji uvažavaju sva postignuća). Pa, pogledajte ekonomiju u zadnje trio godine: od smanjenja stope nezaposlenosti, veće stope zaposlenosti i brojnih mjera aktivnog zapošljavanja, gospodarskog rasta, kraja procedura prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, vraćanja Hrvatske na razinu investicijskog i kreditnog rejtinga, kontinuirane fiskalne konsolidacije, investicija koje radimo, strukturnih reformi: poreznoj, obrazovnoj, mirovinskoj io reformi koja se događa u pravosuđu i upravi, digitalizaciji, hvatanja koraka s četvrtom industrijskom revolucijom, ravnomjernijem regionalnom razvoju, sve je to paket koji će dati odgovor i na pitanja demografske politike. Naravno da je tu potrebno i malo mentalitetnog pomaka jer bez njega nema efekta. Činjenica je da smo mi omogućili slobodu kretanja u 26 od 27 drugih članica EU: samo Austrija ima ograničenje a i mi za njih temeljem reciprociteta. I ta činjenica je novi fenomen, dakle da ona omogućuje hrvatskim građanima slobodu kretanja i rada bez ikakvih ograničenja, nema radnih dozvola, nema kvota i to naravno da utiče u određenom smjeru. Ono što nam je najbitnije je da našim mjerama pokušamo u prvoj fazi imati više novorođenih nego je to bilo prije. Vidjeli ste tu mali pomak prema statistici. Naravno da je taj razmak od 15 tisuća ljudi za nas izrazito velik i zato moramo dugotrajno definirati politike koje će taj trend održati.
Rekao je to hrvatski premijer Andrej Plenković na konferenciji "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi" koja se u organiziraju Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda održava u Dubrovniku. Konferencija je koncentrirana na tržište rada i demografske izazove, budućnost rada i politike potrebne za održiv gospodarski rast te dostizanje razine dohotka razvijenih zemalja zapadne Europe. Na njoj, uz zamjenika direktora MMF Tao Zhanga, guvernera HNB Borisa Vujčića i predstavnika Svjetske banke, Europske komisije i Banke za međunarodne namire sudjeluju premijer Plenković te ministar financija Zdravko Marić. U Dubrovniku su i petnaestak guvernera središnjih banaka te ministara financija iz centralne, istočne i jugoistočne Europe, kao i brojni ugledni stručnjaci sa sveučilišta Oxford, London i Tartu.
Na pitanje novinara očekuje li izravni efekt od smanjenja opće stope PDV-a koju je najavio ministar financija, premijer je podsjetio da je u nizu valova poreznih reformi taj zakon donijet koncem prošle godine, samo mu je primjena odgođena za 1. siječnja 2020. godine:
- Radna skupina koja se bavi time utvrđuje kako još možemo dodatno rasteretiti hrvatske građane i gospodarstvo te sa stručne strane priprema prijedloge. O prijedlozima ćemo raspraviti na političkoj razini i potom primijeniti u još jednom valu poreznog rasterećenja za koje podsjećam da je, zajedno s administrativnim rasterećenjem u mandatu naše Vlade, sve skupa iznosilo 8,5 milijardi kuna! Unatoč tome rasterećenju mi ostvarujemo suficit: važno da smo mi Vlada koja troši onoliko ako može i manje od onoga što uprihodi. Dobro gospodarimo i Vlada neće ići za zaduživanjem. Prekinuli smo te trendove i trudit ćemo se da suficit bude i treću godinu. Uz sve izazove koje imamo htjeli bi da to postane pravilo, a ne da to budu deficiti kao prije. Vjerujem da će efekti smanjenja PDV-a imati pozitivne konzekvence na hrvatsko gospodarstvo.
Novinari su premijera podsjetili kako je demografija dugoročni problem, ali da zbog problema radne snage neke industrije praktički neće opstati ako ne počnemo uvoziti stranu radnu snagu te pitali jesmo li kao društvo spremni da će u slijedećim godinama sve više i više stranaca ovdje raditi jer inače turizam i građevinarstvo neće moći opstati, a kao primjer naveli jug Hrvatske. Premijer je uzvratio kako je i Hrvatska ukinula ograničenja svima koji su ih ukinuli nama:
- Trenutačno bilo tko iz 26 članica EU ako želi može doći raditi u Dubrovniku. Sjećam se: da kad sam bio državni tajnik za europske politike 2010. ili 2011. na Vladi smo imali raspravo o ukupno 1500 ukupnih kvota za treće zemlje, a za ovu smo godinu odlučili o 65 tisuća! Nismo taj broj "iz prsta izvadili" nego ga definirali temeljem zahtijeva različitih industrija koje su procijenile koliko im treba ljudi. Današnje europsko tržište je mobilno, globalno i jedinstveno. Ako želimo ići naprijed moram imati ljude da rade u pojedinim sektorima. Ne možete očekivati da će turizam ići onako kako bi htjeli ako nema dovoljno ljudi u toj uslužnoj djelatnosti! Mislim da smo te rasprave u biti već prošli, a cilj nam je da se pokrene što više naših ljudi koji su trenutačno na Zavodu za zapošljavanje nezaposleni, mnogo od njih i dugotrajno. Šanse sada ima praktički tko god želi naći posao, a naš cilj je svakako da i plaće za taj posao budu adekvatne pa da se time dižu njihov standard i Hrvatska - rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
- Nedostatak kvalificirane radne snage postao je glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, pa je tako nužno stvarati okruženje koje će poticati o stanak talentiranih pojedinaca, što između ostalog uključuje i podizanje plaća- naglasio je guverner Vujčić i dodao:
- Razumijevanje veza između demografije, radnih mjesta i rasta tema je koja je sve važnija za zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe, budući da radna snaga, čiji se broj ubrzano smanjuje, potiče tendenciju smanjenja. Ta je tema relevantna i za mnoge druge zemlje koje su pogođene starenjem stanovništva, kao i ekonomskom migracijom. Za manje razvijene europske zemlje izazov starenja stanovništva je povezan i s izazovom vanjske migracije. Ta kombinacija stvara im velike strukturne probleme, pri čemu ne samo da ugrožava održivost mirovinskih i zdravstvenih sustava, već može utjecati i na njihov potencijalni rast.
