Povodom odlaska vrsnog poznavatelja povijesti dubrovačkog turizma, Lukše Lucianovića, podsjećamo se kako je gospar Lukša prije malo više od godine dana govorio o prošlosti karnevala u Dubrovniku.
- Ime svih karnevala, pa tako i ovog našeg tradicionalnog, dubrovačkog proizlazi od talijanske riječi "carnevale", latinske "carrus navalis" (brod na kotačima) koje su vukli iskićene po ulicama na starinskim pučkim zabavama, a zatim ih spuštali u more u znak ponovne plovidbe početkom proljeća. Karnevalske svečanosti u Dubrovniku postoje od davnina, a stigle su preko mora – iz susjedne nam Italije. Za vrijeme karnevala u Dubrovniku je posebna atmosfera: šala, smijeh, veselje, radost, pantomina i jetko ismijavanje bitna su obilježja dubrovačkih karnevalskih svečanosti i zabava, objasnio je tada Lucianović.
Mnogi gradovi kao Rio de Janeiro ili Venecija poznati su po svojim karnevalskim priredbama pa su se u onim, normalnijim vremenima, zbog toga u te gradove slijevale na tisuće posjetitelja.
- Dubrovnik nije tako poznat da bi zbog karnevalskih priredbi netko došao u njega, ali se zato gosti koji se nalaze u vrijeme karnevalskih dana u našem Gradu ugodno zabavljaju s Dubrovčanima, dodao je Lucianović.
Iako nisu poznate kao raskošne venecijanske krabulje i Dubrovnik ima svoje maske.
- Izgled četiriju karakterističnih starih dubrovačkih maski sačuvan je zahvaljujući slikaru Rafu Martiniju, a to su: Bembelj, Turica, Čoroje i Vila. Bembelj je odjeven u čupavu dlakavu odjeću iz koje vire lice, ruke i bose noge. Iz odjeće mu oko glave proviruju dvije zmije dok treću drži u ruci. Turica (vuče porijeklo od germanskog Boga Tura) je također odjeven u čupavu dlakavu odjeću. Ta odjeća prekriva i glavu maskiranog lica na mjestu koje je čupavi dugi vrat s konjskom glavom s velikim zubima i isplaženim jezikom. Noge imaju oblik ptičjih pandža. Čoroje je odjeven u haljinu od čupave dlake, također na licu ima masku s velikim naglašenim ustima. U desnoj ruci drži procvjetalu granu, a noge su mu također u obliku ptičjih pandža. Vila je u dugoj bogatoj nabranoj tkanini klasičnog kroja s kratkim rukavima. Ima na glavi veo i vijenac od cvijeća, a u ruci cvijećem okićeni trokut, obrazlažio je sugovornik te dodao:
- Spomenute stare dubrovačke maske, prema istraživanjima nekih povjesničara umjetnosti i etnografa, vuku podrijetlo iz vremena kad su stanovnici starog Epidaura častili uz Boga Eskula također na posebni način Marsa, Bakha i Dijanu. Prema takvim, u mnogo čemu fantastičnim interpretacijama, Mars je bio pretvoren u Turicu, Bakho u Čoroja, a Dijana u Vilu. Radeći u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika, pokušao sam 1997. „oživjeti“ ove četiri maske pa smo kupili i sašili odjela, a maske je izradio Mišo Baričević, prisjetio se Lucianović.
Prije početka Drugog svjetskog rata u Dubrovniku je izlazilo nekoliko karnevalskih šaljivih listova, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Dubrovniku je djelovala "Njarnjas družina od festa različitih".
- Originalnost svojih ideja pretakale su se najčešće u grupne maske u kojima je sudjelovao veliki broj ljudi i koja se pripremala mjesecima. Jedna od najpoznatijih maski iz tog doba su dolazak Churchilla, Roosevelta i Staljina u Dubrovnik kako bi već 1989. raspravljali o "podjeli Jugoslavije", asocirajući na poznati sastanak ova tri državnika na Jalti na samoj završnici vrijeme Drugog svjetskog rata.
Na tapeti se nisu našli samo trojica poznatih državnika koji su krojili granice Europe 1945., već je 1932. na dubrovački veljun 1932. došao 'Mahatma Ghandi' sa svojom pratnjom. U drugoj polovici 20. stoljeća gošća karnevala bila je i 'Milka Planinc', 'Josip Broz Tito' i 'Jovanka' uživali su u svirci klape Maestral, a oživjeli su i 'Adolf Hitler' i njegova odabranica 'Eva Braun' te su stigli u Argentinu, ali u ovom slučaju u dubrovački istoimeni hotel.
- Naime, 70-ih i 80-ih postojala je jedna grupa Dubrovčana, među kojima sam bio i ja, a koja se neformalno sastajala i često bila inicijator karnevalskih priredbi. Treba posebno istaknuti akademskog kipara Ivana Paja Mitrovića i Miha Martuccija koji su bili „duša“ skoro svih karnevalskih događanja. Tema za neku karnevalsku večer stvarala se mjesecima, a pripreme su se radile kao da se sprema neka najozbiljnija kazališna predstava. Tadašnje Turističko društvo (Slavko Pavličević) bilo je jedno od rijetkih službenih organizacija koje je u to vrijeme pomagalo održavanju karnevala u Dubrovniku. Karnevalske priredbe održavale su se u Gradskoj kafani te u hotelima "Argentina", "Excelsior", "Libertas", "Park", "Dubrovnik Palace" i u hotelima na Babinu kuku, kazao je tada Lucianović.
Nezaboravna mu je u sjećanju ostala i karnevalska večer održana 19. veljače 1985. kad je organiziran „ultimi od karnevala“ u čijoj je organizaciji sudjelovao i sam Lucianović.
- Za taj događaj bilo je najvažnije osmisliti glavnu temu večeri. Nekome je palo napamet da to bude boksačko nadmetanje na temu političke i ekonomske situacije tog vremena. Bilo je dosta sastanaka dok se konačno nismo dogovorili da boksači budu Miho Martucci kao boksač Alija Udarač i Ivan Pajo Mitrović kao boksač Đoka Rastić, sudac Vinko Krampus, trener „Radnika“ Sergio Capurso, Rade Petrić trener „Inflacije“, a da susret prenosi Mladen Delić koji će posebno za tu večer doputovati iz Zagreba. U kongresnoj dvorani hotela „Excelsior“ napravili su pravi boksački ring s gledalištem. Kad je došao Mladen Delić iz Zagreba, neko društvo ga je počastilo vinom, što on nije odbio budući je kao svaki Dalmatinac volio popiti dobro vino. Kad smo se poslije toga uputili u salu gdje su se spremali akteri boksačkog nadmetanja i kad je vidio ozbiljnost pripreme i tekst kojega je trebao čitati u smislu prijenosa, rekao je: „Lukša, ovo nije zafrkancija, ovo je ozbiljna stvar. Ne pijem više dok ovaj meč ne završi!“ I zaista, nije više ništa pio. Zabio se u kantun dvorane i nekoliko puta ponavljao u sebi tekst kako ne bi što pogriješio pri prijenosu, prisjetio se Lucianović.
Šaljive fotografije potvrđuju Lucianovićeve riječi, čak se mogu vidjeti muški obučeni u balerine ili muški u ženskoj konavoskoj nošnju. Došla su neka nova vremena, sustav se promijenio.
- Poslije Domovinskog rata ulogu organiziranja karnevalskih priredbi preuzela je Turistička zajednica grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik te vrlo dobra grupa pod nazivom „Udruga Porporela“ koju vodi Srđan Kera, uz nezaobilaznu posjetu Župskog karnevala iz Župe dubrovačke, zaključio je Lucianović.
