- Kod kontakta maski i rukavica s kožom, dolazi do pojave iritativnog dermatitisa odnosno, dolazi od crvenila, ljuskanja, suhoće i stvaranja ranica. Ujedno se može osjećati svrbež kože i takva koža više nema svoju primanu funkciju, ona ne štiti unutrašnjost kože pa može doći do prolaska gljiva, bakterija, virusa ili nekih alergena. Dakle, može doći do razvoja gljivične, bakterijske, virusne bolesti kože ili pak do senzibilizacije i razvijanja alergijskog kontaktnog dermatitisa. To su pojave koje su se inače prije pojave pandemije COVID-19 javljale kod ljudi koji su nosili zaštitne rukavice u svojoj radnoj rutini, kao što su primjerice građevinari, zdravstveni radnici i slično, objašnjava stručnjakinja.
Također, docentica Bakija-Konsuo napominje što bi ljudi koji imaju ove probleme trebali činiti.
- Nakon svakog nošenja rukavica i nakon svakog pranja, a pogotovo kad se upotrebljavaju dezinficijensi kožu treba namazati hidratantnim kremama. To ne moraju biti skupe kreme ni proizvođači zvučnih imena, no svakako trebaju biti kreme koje hidratiziraju kožu i koje joj vraćaju izgubljenu vlažnost. Simplificirano rečeno, to je kao da stavljate neku nevidljivu 'rukavicu' na kožu koja onda štiti njen integritet. Ako je došlo do alergijske reakcije, primjerice kod osoba koje nose latex rukavice, onda se to treba dokazati. One se mogu zamijeniti nekim drugim, na primjer nitrilnim rukavicama, a ako tijekom nošenja rukavica dolazi do znojenja i stvaranja povećane vlažnosti i ako koža svrbi, onda mi ponekad savjetujemo da te osobe prvo obuku lagane pamučne rukavice i tek potom zaštitne rukavice. Pamučne rukavice će stvarati barijeru i upijat će povećanu vlažnost kože te je držati suhom. Na taj način pomoći će našoj koži da ostane intaktna, a dermatologinja dodaje:
- Naravno, ako dođe do širenja promjena, ako promjene postaju klinički jače izražene onda će biti potrebno javiti se dermatologu koji će onda dijagnosticirati je li došlo do eventualnih komplikacija. Gljivična infekcija ima svoju kliničku sliku, takvu infekciju moramo dokazati i za nju imamo lijek. Adekvatnom terapijom dolazi se do kliničkog odgovora, odnosno do regresije kožnih promjena, ističe sugovornica.
Isti savjeti vrijede tijekom toplijih mjeseci, a doc.dr.sc. Bakija-Konsuo dodaje kako od proglašenja epidemije ne bilježi pretjerano povećanje pacijenata koji joj se žale na ove kožne promjene. Svakodnevna dezinfekcija ruku isto je tako izazov za kožu.
- Svaki dezinficijens je u alkoholnoj otopini i naravno da on dodatno isušuje kožu, tj. dodatno oštećuje kožnu barijeru. Znači, dezinficijense trebamo primjenjivati oprezno pa ponovno vrijede isti savjeti: ako dođe do pogoršanja, onda je potrebna terapija, kao na primjer lokalni protuupalni lijekovi. Međutim, da se ne bi javili simptomi, potrebno je preventivno djelovati - mazati, mazati i mazati ruke, jasna je dermatologinja.