StoryEditor
DubrovnikRASTE INTERES

OSIGURANJE OD POTRESA Dubrovčani se boje da i u nas ne zatrese - važu rizik od potresa

Piše Gabrijela Bijelić
14. siječnja 2021. - 14:03
Petrinja, 060121. Stanje u Petrinji osmi dan nakon razornog potresa.CROPIX

Nakon potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, a pogotovo nakon najnovije katastrofe na području Petrinje, Siska i okolnih mjesta, raste interes Dubrovčana za ugovaranjem osiguranja imovine općenito, a nadasve dodatnog osiguranja od potresa. Osiguravateljske kuće posljednjih dana bilježe sve više upita, a mi smo provjerili što stanovnici seizmički rizičnog Dubrovnika i ostatka Dubrovačko-neretvanske županije moraju znati odluče li se osigurati protiv moguće elementarne nepogode:
- Kod osiguranja stambenih objekata treba znati da je potres rizik koji nije sadržan u paketima osiguranja imovine i on se uobičajeno ugovara kao zaseban rizik. Ugovaranje dodatnih imovinskih osiguranja moguće je ako je ugovorena osnovna polica osiguranja imovine i to osiguranje građevinskog dijela kuće ili stana ili osiguranje stvari unutar kućanstva. Osiguranici uvidom u svoju policu osiguranja lako mogu provjeriti imaju li ugovoren rizik od potresa jer je "osiguranje od potresa" u polici jasno navedeno s iznosom osigurane svote i informacijom o samopridržaju. Ako nemaju kod sebe policu ili nisu sigurni, mogu to provjeriti kod svog zastupnika ili telefonski – kažu nam u središnjici Grawe osiguranja i objašnjavaju način aktivacije 'protupotresnog' osiguranja u slučaju stradavanja nekretnine od potresa:

Totalna i djelomična šteta

- Osiguranje od potresa pokriva uništenja ili oštećenja imovine i stvari kućanstva uslijed potresa ili djelovanja osnovnih i dodatnih opasnosti u uzročnoj vezi s potresom. Osiguranjem su obuhvaćeni i troškovi rušenja i raščišćavanja zbog uništenja ili oštećenja predmeta osiguranja. Kod naknade šteta u potresu možemo govoriti o totalnoj ili djelomičnoj šteti. Totalna je ona šteta gdje je vrijednost sanacije viša od troška ponovne izgradnje osiguranog objekta u standardu kao prije nastanka štete. U tom slučaju računa se iznos potreban za ponovnu izgradnju objekta uz uvjet da amortizacija objekta prije štete nije bila viša od 60 posto. Ako je amortizacija veća, onda se naknađuje amortizirani iznos, a ako je niži od 60 posto, naknađuje se novonabavna vrijednost. Usto, stranka ima pravo i na podmiru troškova rušenja i zbrinjavanja otpada do određenog postotka od osigurane svote, ovisno o ugovorenoj kombinaciji – ističe voditeljica Odjela za korporativne komunikacije i marketing Grawea Sanja Gržetić.
Napominje i kako se od iznosa naknade, ako je ugovoren, odbija i samopridržaj, odnosno dio osigurane svote ili dio štete koji osiguratelj zadržava u vlastitom pokriću i ne pokriva ga reosiguranjem.
- Ako se radi o djelomičnoj šteti, onda je primarno ustanoviti je li iznos naknade niži od samopridržaja, zatim se analizira je li objekt amortiziran iznad 60 posto a ako jest, od izračunate djelomične štete odbija se iznos amortizacije. Ako nije, računa se novonabavna vrijednost. Obrada i isplata štete nespornog dijela slijedi najkasnije u roku od 15 dana od dana prijave štete, a ako treba vještačenje, onda se eventualna razlika obračuna nakon primitka vještačenja.
- Kad se dogodi šteta, bilo zbog potresa ili nekog drugog rizika, a ne postoji zaštita osiguranja, sve troškove popravka, nadoknade oštećenog, ukradenog, razbijenog i slično - vlasnik predmetne oštećene nekretnine mora nažalost podmiriti iz vlastitog džepa ili ovisiti o tuđoj pomoći – kažu osiguravatelji i navode nimalo ohrabrujući podatak prema kojemu je u Hrvatskoj, unatoč stalnoj opasnosti od nepredvidljivih šteta, osigurano samo 20 posto ukupne imovine.

Procjenitelji na terenu


U centrali Croatia osiguranja pak doznajemo kako je nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu interes za osiguranjem od potresa do kraja 2020. porastao za više od 30 posto na području cijele Hrvatske, pa tako i Dubrovnika. Katastrofalni potres u Sisačko-moslavačkoj županiji dodatno je pojačao zanimanje klijenata.
- Procjenitelji Croatia osiguranja u izvanrednoj situaciji odmah izlaze na teren kako bi se u što kraćem roku pregledale i procijenile prijavljene štete te čim prije ostvarila isplata naknade štete. Prvi obračun radi se na osnovu podataka utvrđenih na izvidu štete, ugovorene police osiguranja i uvjeta osiguranja te dokumentaciji koju dostavi osiguranik, a konačni obračun kad se ugovore radovi s izvođačem sa svim specificiranim radovima, cijenama rada i materijala ili dostavi račun sanacije u cijelosti. Visina iznosa osigurnine ovisi o iznosu osiguranja i stupnju oštećenosti objekta te o tome je li objekt osiguran na novu građevinsku vrijednost (osigurnina se isplaćuje bez odbitka amortizacije) ili na sadašnju građevinsku vrijednost (osigurnina se isplaćuje sa odbitkom amortizacije) – tumače iz Croatia osiguranja.

Izdvojeno

21. veljača 2021 00:55