Na početku prve sjednice Gradskog vijeća u 2023. godini, vijećnik Andro Vlahušić postavio je pitanje vezano uz Zakon o pomorskom dobru koji je u Hrvatskom saboru na čitanju, kaže kako sve ide na štetu Grada. Zabrinut je za sudbinu Luke Dubrovnik koja, kako kaže, gubi pravo na koncesiju koju dobiva Županijska lučka uprava.
- Zakon navodi da su to javna sredstva a privatnici ne mogu dobiti koncesiju, a Luku Dubrovnik tretira kao koncesiju. Drugo, nema govora o tome da makar povijesni gradovi dobiju na upravljanje pomorsko dobro, barem u povijesnoj jezgri. Treće, umjesto koncesijskih odobrenja za plaže koje je odobravao Grad, sad će to biti koncesije. Županije će samostalno odlučiti hoće li to prepustiti gradovima ili neće. Čisto sumnjam, prema tome, i tu gubimo ulogu. Četvrta i najvažnija stvar, zakon ukida prvenstvenu koncesiju, a govorimo o Lučkoj upravi Dubrovnik. Vrijedi samo zakon o koncesijama koji je vrlo strog – pitao je Vlahušić.
- Kao gradonačelnik i saborski zastupnik možete puno toga promijeniti do drugog čitanja – poručio je vijećnik.
I predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica tražio je od gradonačelnika i saborskog zastupnika Mata Frankovića da se u srijedu s tvrdim stavom zauzme da nema mogućnosti privatizacije plaža i davanja zatvorenih koncesija, jer je to neprihvatljivo za one koji žive blizu i ljube hrvatsko more.
U srijedu će biti rasprava o Zakonu o pomorskom dobru gradonačelnik Mato Franković kaže kako ima primjedaba na predloženi zakon, ali i da on ima dobrih strana.
- Mislim da je dobro da se napustio sustav koncesija i što se ide na dozvole – odgovorio je Franković i dodao kako će Gradsko vijeće ubuduće odlučivati kakva će biti namjena svake od plaža.
Od koncesijskog odobrenja smo imali ograničene prihode pa je ugostiteljski objekt dosad plaćao, primjerice, najviše 20 tisuća kuna, a sad ćemo moći imati prihode i do 200 tisuća kuna, odgovorio je Franković. Komunalnim redarima se daje ovlast nadzora na pomorskim dobrom, što je dosad bilo pod Lučkom kapetanijom. Uvjeren je da će Grad tu moći mnogo napraviti.
- Završio je zimski festival. Radite li analizu proteklih devet festivala kako bi se jubilarni deseti pripremio tako da Studentski dom ne bude jači od Straduna – pitao je Vlahušić.
Već se pripremamo za 10 festival, koji će biti kombinacija međunarodnih i domaćih izvođača. Sagledavamo sve što su naši sugrađani istaknuli kao pozitivne stvari, ali i one negativne. Ove godine nas vrijeme u početku nije mazilo. U konačnici, vjerujem da nam nitko nije bio konkurencija, Studentski dom ni onaj prvi TUP-u. Sve su to nadogradnje festivala u Gradu – odgovorio je Franković.
Đuro Capor (Srđ je Grad) pitao je za okončani natječaj za prostor ugostiteljskog objekta Dubravke na Pilama. Kad natječaj završi, pojavi se sumnja u pitanje je li natječaj pošteno proveden.
- Na koji način ste uspjeli prihvatiti ponudu jedinog ponuditelja, kako se došlo do zaključka da je ponuditelj ispunio natječajne uvjete iako je i sam on u mediji izrazio sumnju – pitao je Capor.
Franković je odgovorio kako nije istupao u javnosti na ovu temu, pa dodao: „Nikad mi zabavnije nije bilo pratiti tko se sve javljao na ovu temu. I to ste označili, kome je namješten natječaj. Niste iščitali natječaj do kraja, da postojeći zakupac ima pravo prvokupa sukladno ugovoru iz 2007. godine, ali ste iščitali da mi nešto krivo radimo. Niste rekli, UTD Ragusa je imala naplatu najma 10.000 eura, a sad 41.000, što je skoro pola milijuna eura najma godišnje, napominje gradonačelnik.
- Cijeli je natječaj proveden transparentno – ističe Franković.
Trebalo je osigurati financijski tok jer se od ovog najma osigurava i plaćanje kredita za TUP. Postojeći zakupac ima ugovoreno pravo prvenstva.
- Iznenadio sam se reakcijom zakupca, ničim izazvan. Isti taj zakupac pozivao je da se raspiše natječaj, dva mjeseca ranije je preko odvjetnika slao pismo da se natječaj ne treba raspisivati jer ima pravo prvenstva. U međuvremenu se zakon promijenio po kojem moramo raspisati natječaj, uz poštivanje klauzule o pravu prvenstva – rekao je Franković dodavši kako je zakupac ranije uredno i na vrijeme podmirivao svoje obveze.
Svi natječajni uvjeti su ispunjeni, ali su predmet dali i neovisnoj revizorskoj kući, očekujući moguće primjedbe, da utvrdi ispravnost natječaja, što je i potvrđeno.
-Molio bih da nas izvijestite što se događa s projektom Arene Lapad kako mi vijećnici ne bismo morali kao gospar Vićan zvati broj Ivana Maslaća i pokušavati iščačkati neku informaciju. Može li se taj projekt voditi transparentno - rekao je Capor.
Radi se prostorno planska analiza, utvrđuje se najlvalitetniji model za Grad, a postoje i ljudi koji su zainteresirani za investiranje, odgovorio je gradonačelnik.
Uredno se provodi projekt kanalizacije na Lopudu i radit će se čitavu ovu godinu. Iščekuje se okončanje radova iduće godine. Za desetak dana će biti raspisan i natječaj za kanalizaciju Suđurca, najavio je gradonačelnik odgovarajući na upit vijećnice Katarine Doršner (HDZ).
Ivana Maslaća (HDZ) zanimalo je hoće li projektna dokumentacija za cestu iza Kineskog zida biti ove godine završena te ga zanimaju utrošena sredstava i kad će biti riješeni imovinsko pravni odnosi za cestu Tamarić.
Izrada projekta je u završnoj fazi i očekuje se građevinska dozvola do kraja godine za cestu iza Kineskog zida. Gradonačelnik je uvjeren da će u idućoj godini osigurati sredstva i otpočeti radove. Govoreći o Tamariću, rečeno je kako je potrošeno devet milijuna kuna.
Što se tiče pročistača na Petki, u tijeku je javna nabava uz obvezu izrade projekta, ishođenja dozvole i izgradnje. Projekt je vrijedan 800 tisuća eura i to je najveći dio sustava Aglomercije Dubrovnika, najznačajenijeg ulaganja u sustav vodoopskrbe ikada. Istodobno će se kopati i sustav kabela za širokopojasni internet, asfaltiranje svega što nije unutar Aglomeracije.
Odgovarajući na pitanje Olge Muratti (HSU), o tome hoće li se mijenjati pravila upisa u osnovne škole s obzirom na prebivalište, odgovoreno je kako je pokrenuta izmjena upisnih područja zbog pritiska na upis djece u novu OŠ Montovjerna, a pad broja učenika u Lapadu i na Ilijinoj glavici.
Krešimir Marković (Hrvatski suverenisti) pitao je postoji li mogućnost da se prodavači s place u Gružu ostanu na tom području, u gruškom parku ili na prostoru Luke Dubrovnik.
- Meni se nitko od prodavača nije obratio s nekakvih zahtjevom, a isto mi je rekla i direktorica Sanitata. Čak sam vidio u medijima da će organizirati ovdje neki prosvjed i sami našli rješenje, u parku Luja Šoletića ili u Luci, a da se pritom nisu pitali može li se to zakonski - odgovorio je Franković.
Resorno ministarstvo tumači zakon na način da se placa privremeno može izmjestiti na neko takvo mjesto najdulje 30 dana s obzirom da ne udovoljavaju zakonskim uvjetima.
- Organiziraju se peticije i prosvjedi, a da se nikad nisu obratili i tražili dogovor. To mi je malo neozbiljno - rekao je Franković i pozvao na dijalog.
je li istina da će se dogradnjom škole u Mokošici osigurati prostori za novi odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića.
- Istina je da je predviđena glazbena učionica kako bi se UŠ Luke Sorkočevića omogući nastava u Mokošici - potvrdio je gradonačelnik.
Anita Bonačić Obradovaić (SDP) pitala je zašto grad nema jedinstvenu aplikaciju za plaćanje svih gradskih usluga. Libertas priprema platformu za online kupovinu pokaza i do ljeta bi trebao uvesti beskontzaktno plaćanje za kartice, najavio je Franković. Vidjet će se mogu li se svi ti alati staviti na jedno mjesto radi jednostavnijeg snalaženja, ali napominje da se radi o različitim pravim osobama.
Saša Škrabić (SDP) navodi kako u gradu Dubrovniku ima jako malo reklama, vodilja i informacija o gradu. Možda bi se moglo na autobusnim čekaonicama, na najprometnijim lokacijama, s kartom Dubrovnik s QR kodovima s pomoću kojeg se mogu pregledati ponude. Trošak je zanemariv, predložio je vijećnik, a prijedlog je ocijenjen dobrim.
Škrabića je zanimalo zašto još nisu raspisani natječaji i tko će raditi u domu za stare i nemoćne u Gružu.
- Prvi tehnički prijam nije prošao jer se naknadno tražilo od investitora da ugradi sprinkler sustav u cijeli objekt, što nije bio uvjet pri izdavanju građevinske dozvole. Kontaktirali smo potencijalnog izvođača, osigurali 700 tisuća kuna, u ovom tjednu treba doći izvođač a u idućih 15 do 20 dana bi se sve trebalo završiti. Sve je namješteno, piturano i izglancano a sad trebalo ugrađivati sprinklera. Zakon je bio drugačiji, sad se trebamo prilagoditi. Vjerujem da ćemo kroiz ovaj mjesec početi sa zapošljavanjem, administrativni dio smo odradili. Moja želja je bio siječanj, ali vjerujem da ćemo idućeg mjeseca imati prve korisnike - objasnio je gradonačelnik Franković.
Na pitanje Ivana Cetinića (NL Ivice Roka) o vrtiću u Mokošici, rečeno je da prostorije koje su dosad pregledali za nove grupe nisu bile adekvatne. "Imamo građevinsku dozvolu za vrtić u Mokošici, dobili smo neka sredstva, ali sve je to na dugom štapu. Treba i ovih osam grupa negdje smjestiti. Svaki dan imam desetak primjedaba roditelja i razumijem njihovo nezadovoljstvo.
Dosad nam se nije događalo, imamo od 70 do 90 neupisane djece ove godine. Vjerujem da možemo pronaći rješenje, možda je to jedan prostor u gradu. Roditelji iz Mokošice će reći, moramo u grad... Jednostavnog rješenja nema", izjavio je Franković.
Maro Kristić (MOST) kaže kako je svjestan da nije zahvalno postavljati pitanja o trošenju novca sportskih klubova, ali ga zanima ima li gradska uprava informacije o istrazi u tri udruge Vaterpolo kluba Jug te li Ronilački klub Dubrovnik pozvao predstavnike Grada na skupštinu.
- Nesporno imamo problema s našim sportskim klubovima. Još uvijek nismo riješili pitanje Plivačkog kluba Jug pa nam se dogodio rukometni klub. Taj je rukometni klub taoc i žrtva jednog čovjeka. On se razdvojio na dva dijela jer se jedan čovjek nije htio dogovoriti. Mlada ekipa je pošla u Župu i ostvaruje relativno dobre rezultate. Sad igraju istu ligu.Došli su mi prije početka sezone i rekli da su spremni fuzirat se, ali da taj čovjek više ne bude tu, sazovimo skupštinu i pomiješajmo se. Svi osim jednoga i ove ekipe iz grada bili su za to. Skupili su se potpisi i onda je navedeni gospodin opet sve to srušio. Imamo netransparentnost u poslovanju, policijske istrage. Nemam pojma ništa o tome u ronilačkom klubu. Ne znam tko je tamo, kako rade niti sam znao za te istrage. Imamo odlične rezultate, ali imamo ljude koji to zasjene. Činjenica je da sve to skupa izaziva odioznost. Moramo govorimo o većoj kontroli javnih sredstava. Oni kažu, mi smo javna sredstva potrošili transparentno, ostalo je od sponzora.
U četiri godine imamo toliko tih događaja da je to uistinu malo zabrinjavajuće.
Ovaj tjedan završni nacrt posebnog prometnog režima bit će okončan nakon čega ide na javno savjetovanje, najavio je Franković i izrazio očekivanje kako će primjena, makar djelomična, početi tijekom ove kalendarske godine. Dubrovnik je prva jedinice lokalne samouprave koja uvodi takav sustav. Kako će to izgledati zanima sve građane Dubrovnika, pa grupacije poput taksista. Odgovarajući na pitanje Iva Lučića (HDZ), Franković je najavio usvajanje plana u ožujku.
Jasmin Deraković (DDS) i Petra Marčinko (Srđ je Grad) raspitivali su se o solarnim panelima. Kako je rekla Marčinko, javilo joj je dosta stanovnika Ploča i ostalih u kontaktnoj zoni spomeničke jezgre koji su dobili negativne odgovore.
- Imamo raznu vrstu gradnje koja bode oči, a ne damo ljudi postavljanje panela u kontaktnoj zoni. Zbog toga sam u ministarstvu tražio pojašnjenje koje vrste građevina mogu postaviti panele i mislim da je vaš prijedlog da uvrstimo u Plan upravljanja jer bi na taj način i Ministarstvo kulture bile uključeno u određivanju uvjeta. Inače, nikad se neću pomiriti s jednom građevinom na Pločama koju svakodnevno gledam kad dolazim na posao – odgovorio je gradonačelnik.
Natječaji za zakup poslovnih prostora Blagih djela trebali bi se objavljivati u međunarodnim glasilima i nikako ne bi smjelo biti navedeno da cijena nije odlučujući čimbenik, rekao je Žejko Raguž (DUSTRA) i pitao, zašto ne bi postigli visoke cijene kao što je Grad postigao s Dubravkom. Franković se složio s njim kad su u pitanju ugostiteljski objekti, ali cijena ne smije biti odlučujući faktor u nekim drugim slučajevima kada treba zaštiti određene djelatnosti o obrte.
Raguž ukazuje na pozitivan primjer Primoštena kad su u pitanju besplatni obroci u školama.
Dubrovniku će trebali šest ili sedam godina da ostvari dovoljno prostornih mogućnosti i kadra kako bi učenicima osigurali topli obrok.