Poznato je kako je veliki broj Dubrovčana, ali i stanovnika sa šireg dubrovačkog područja pa i Dubrovačko-neretvanske županije, potražilo sreću u nekim drugim državama, pa i kontinentima. Iskustvo s jednim takvim iseljenikom objavljeno je u 328. broju Dubrovačkog vjesnika 11. siječnja 1957., a riječ je o tekstu naslovljenom: „Deset minuta sa iseljenikom Antunom Miloslavićem“
Poslije punih sedam mjeseci provedenih u starom kraju prošlih je dana iz Dubrovnika otputovao za Limu, u Republici Peru, naš iseljenik Antun Miloslavić, rodom iz Župe, uz čije su ime kao i ime njegova brata, zatim braće Galjuf, pa Andra Sambraila, Lovra Purina i niza drugih vezane u mnogome i akcije koje su već izvršene i koje se još uvijek vrše za kulturni i privredni preobražaj sela na području Gornje Župe. Kao što je dobro poznato naši su iseljenici, okupljeni u svom društvu, koje nosi naziv „Jugoslavensko dobrotvorno društvo“ u Limi, a i pojedinačno, u nekoliko navrata pomogli novčanim doprinosom razna nastojanja koja se poduzimaju na području Gornje Župe.
Kao što je dobro poznato naši su iseljenici, okupljeni u svom društvu, koje nosi naziv „Jugoslavensko dobrotvorno društvo“ u Limi, a i pojedinačno, u nekoliko navrata pomogli novčanim doprinosom razna nastojanja koja se poduzimaju na području općine Dubrovnik, i tako omogućili njihovu bržu i temeljitiju realizaciju. Za vrijeme svog sedmomjesečnog boravka iseljenik Antun Miloslavić je osim svog užeg zavičaja posjetio i mnoga mjesta širom zemlje u kojoj već nije bio punih 28 godina. A ta činjenica zaslužuje da joj se posveti prostora u novinskom stupcu s jednostavnog razloga, što su impresije našeg čovjeka, poslije dugog niza godina provedenih u dalekoj prekomorskoj zemlji, interesantne i vrijedne pažnje.
Pred odlazak posjetili smo ga u stanu njegove rodbine u Dubrovniku iskoristivši kratki interval između posjeta, što ih je vršio svojoj rodbini i brojnim prijateljima pred odlazak na daleki put. Dočekao nas je raspoloženo i rado se odazvao našoj molbi, da nam iznese svoje utiske o preporodu u svom rodnom kraju i našoj zemlji.
- Ja sam impresioniran. Mene je zadivilo ono na što sam ovdje naišao… čitao sam i znao, da se i u Jugoslaviji radi i gradi, ali ovo je prešlo sva moja očekivanja, - skoro na dušak izgovorio je Antun Miloslavić, visoki, koštunjavi i korijeniti Župljanin, koji, ni poslije 28 godina provedenih u Limi, nije zaboravio ni jednu riječ iz materinskog rječnika. Razgovor se zatim prenio na njegov doprinos i doprinos ostalih iseljenika rodnom kraju, ali iseljenik Antun Miloslavić nije htio da o tome posebno priča.
- A da li su novčana sredstva, koja ste poslali, utrošena na način i za svrhu u koju ste ih poslali? - upitali smo ga.
- Jesu, upravo onako kako smo mi željeli htjeli. I s te strane samo jako zadovoljan. O tome ću pričati po mom povratku svim našim iseljenicima i, vjerujem, da će i oni dijeliti zbog toga jednaku radost.
- Da li bi mogli i željeli kazati nešto o eventualnim vašim planovima za buduće?
- Zašto ne: štogod budemo i kolikog budemo mogli mi ćemo i dalje nastojati pomoći starom kraju.
Interesirao nas je i poneki detalji iz života naših iseljenika u Peruu. Iseljenik Antun Miloslavić je o tome rado pričao, ističući da se lijepo slažu, kao i to da ih ima najviše iz okolice Dubrovnika. Od njih 148, koliko ih je učlanjeno u „Jugoslavensko dobrotvorno društvo“, koje je prošle godine proslavilo 50-godišnjicu svog postojanja i aktivnog djelovanja, skoro ih je stotinu iz okolice Dubrovnika. Dobrotvorna djelatnost ovog društva nije ograničena samo na pomoć rodnom kraju već i na međusobnu pomoć kad ona nekom članu ustreba, a i na ostale, posebno one koji su na bilo koji način zadužili naše iseljenike. Tako će sada Pučka bolnica u Limi primiti dar od naših iseljenika u iznosu od 4 tisuće dolara, koju su oni uz proslavu pedesetogodišnjice svog društva pripremili ovoj ustanovi u znak pažnje za njenu skrb prema njima u prvim danima njihovog dolaska u ovaj grad.
A ako koga put slučajno nekad nanese u ovu daleku zemlju, - kazao nam je na kraju Antun Miloslavić, u jednom predjelu Lime, u Magdaleni, u ulici San Martin broj 126 može vidjeti i posjetiti naš vlastiti dom sa prostranim vrtom i sa dva lijepa „terina za boće“. Subotom i nedjeljom tim se terinima starom dalmatinskom igrom krati vrijeme i dočarava prazničko raspoloženje tih dana u rodnim selima dalekog zavičaja.
Pozdravili smo se sa iseljenikom Antunom Miloslavićem kao sa starim znancem. I zaželili mu sretan put do daleke Lime. I zamolili ga, da svim našim iseljenicima prenese pozdrave iz starog kraja i želju da i njih vidimo, makar i povremeno, u našoj sredini. BK
Iz arhiva:
ALKOHOL TEČE U ZIMSKO GRUŠKO ‘VEČE‘ Prosječno na svakih stotinu metara u Gružu dolazi po jedno svratište vinsko, pivsko i rakijsko...
OVAKO SMO U PROŠLOSTI SAVJETOVALI DOMAĆICE Kako zabaviti živahnu djecu, kako se riješiti mrlja od kave, kako naoštriti istupljene nožice...
PODUZEĆE "JEDINSTVO" NAŠLO SE PRED VELIKIM PROBLEMOM Stradalo više od 10 posto od ukupnog broja stonskih kamenica
GRUDA SA SVOJIM LJUDIMA, BRIGAMA I ŽELJAMA Jutro u Konavlima, u ‘Dolini lijepih ljudi‘ koja može postati ‘mala Kalifornija‘
‘NESAKUPLJENE‘ MASLINE, NEOBRANI ROGAČI, ZAPUŠTENA ZEMLJA Na Šipanu se starost na starost oslanja, jedini spas je turizam
DUBROVČANI NA FESTI U NEW YORKU 1971. Para da će dvije prave ženske, a ne 'mantenute', biti nominirane za festanjule
HIPIJEVCI U ŽUPI DUBROVAČKOJ Idu dani drogirani, ode Oto da se ota, ode Moto da se mota...
ŠTO JE KIDALO MREŽE U VELIKOM MOLUNTU? Među ribarima se proširila priča o zloduhu nastradalog pomorca koji je probuđen iz vječnog mira
MISTERIJ S NEKOLIKO ZAPLETA I OBRATA Traži se vlasnik 19 tona švicarskog maslaca uskladištenog u Komolcu
KRALJICA ELIZABETA II. U GRADU Dočekana na Pilama, zadržala se u Dvoru, obišla je zidine, Pomorski muzej i ljekarnu Male braće, Dubrovčani je srdačno pozdravili na Stradunu
ZIMSKI RAZGOVORI U GRADSKOJ KAVANI 'Svi se tužimo na njega: selo, skupoća - idemo svi iz Dubrovnika, svejedno kuda i gdje. A ipak, kada vlak polazi iz Gruža, nema u njemu ni jednog Dubrovčanina'
AKCIJA 'MIR I DOBRO' IZ 1971. U stanu u Šipčinama spavali s engleskim bombama iz Drugog svjetskog rata, samo pukom srećom izbjegnuta tragedija
Majka s djetetom uletila u Dječji vrtić u Gružu te išamarala dječake i djevojčice
U noći s ponedjeljka na utorak na području grada uhićena 24 "čupavca"
ĐIVULINOV NOVOGODIŠNJI RAZGOVOR IZ 1968. U 'Triješću' za doček učinjena čudesa, a u gradu jadno i nevoljno 'izšćerana' Stara, a dočekana Nova