Od 2. srpnja nova pravila za gradnju ispod Srđa do Gruškog zaljeva

Kontaktna zona povijesne jezgre Dubrovnika, tzv. buffer zona proširena je 2. srpnja na 42. zasjedanju UNESCO-vog Odbora za Svjetsku baštinu održanom u Bahreinu. Ona sada obuhvaća čitavo područje od 50 metara sjeverno od ruba padina Srđa,pa sve do Lokruma, Sv. Jakov i cijeli Gruški zaljev s obje strane.

Njezin obuhvat bit će dio točkastih izmjena prostorno planske dokumentacije i GUP-a Grada Dubrovnika i svaka gradnja na ovom području morat će ubuduće propitivati utjecaj i vizualni odnos s povijesnom jezgrom. Velike investicije značajnijeg utjecaja na zaštićeno povijesno dobro morat će izrađivati Studije utjecaja na zaštićena kulturna dobra i zatražiti očitovanje na gradnju od ICOM-a u Parizu.

O tome je danas na presici u gradskoj upravi Dubrovnika govorio pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković koji je s dogradonačelnicom Jelkom Tepšić i pročelnicom gradskog odjela za urbanizam i prostorno uređenje Jelenom Lončarić pojasnio zaključke i preporuke vezane uz zaštitu povijesne cjeline Dubrovnika sa zajedanja UNESCO-vog Odbora za Svjetsku baštinu.
- Usvojena buffer zona četiri je puta manja od on koja je bila ranije predložena, i zahvaćala je čak i Mokošicu - pohvalio se Trupković.

- Vodili smo se preporukama monitoring komisije UNESCO-a koja je 2015. obišla Dubrovnik i dala svoje mišljenje o stanju baštine. Odustalo se od gradnje na Komardi, a za popravak neprimjerenih intervencija na zidinama koje su rađene tijekom 50-tih i 60-tih godina, kao pozitivan primjer uzeta je nedavna obnova Minčete, te je dogovoreno kako će Društvo prijatelja dubrovačke starine i Grad Dubrovnik izraditi 3D snimku stanja zidina neprimjereno obnavljanih - rekao je Trupković.

Odbor je izvješten i kako je pri završetku izrada nacrta Plana upravljanja povijesnom jezgrom te da je izgrađena Strategija turizma Dubrovnika koja se odnosi i na krzere i njihov utjecaj na povijesnu jezgru.

- Vezano uz izgradnju projekta golfa terena na Srđu, Odbor smatra da je projekt potrebno u cijelosti uskladiti s HIA-om te osigurati udaljenost gradnje najmanje 50 metara od ruba Srđa, no za njega nemamo zadnju verziju projekta za koji je preporuka da se izradi HIA-a, a za projekte Bosanka 1 i 2, preispitat će se mogućnost gradnje - rekao je Trupković, dodajući kako je Ministartvo kulture jedno od tijela koje skrbi o kulturnom dobru, a to je Grad Dubrovnik i njegov vizualni identitet, te da nije moglo utjecati na to da se unutar buffer zone stavi cijeli plato Srđa. Druga su stvar komunalni i infrastrukturni utjecaji toga projekta.

Pred građanima budućim investitorima sada je revizija prostorno planske dokumentaicje da se nova buffer zona implementira u GUP,a nekim dijelom bit će i revizija postojeće dokumentacije te će studije utjecaja na baštinu biti izrađene i za neke postojeće projekte koji su predani u gradsku upravu za dozvole i za infrastrukturne projkete koji će imati utjecaja na kulturna dobra, rečeno je.