Liječnici obiteljske medicine ogorčeni su predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti u prometu na cestama i zabrinuti zbog najave ministra zdravstva Vilija Beroša o njihovom uključivanju u rad hitne pomoći. Vlada će ovakvim prijedlozima zabiti još dva čavla u lijes obiteljske medicine koja je ionako na izdisaju, preopterećena i s manjkom kadra. U Dubrovniku još uvijek radi desetero umirovljenih liječnika, upozorava dr. Orsat John, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Istodobno, baš nitko se nije javio na raspisane natječaje za tu specijalizaciju koju dodjeljuje Dom zdravlja Dubrovnik.
- Sve stručne organizacije obiteljske medicine i Hrvatska liječnička komora nastojale su izvijestiti ministarstvo kako će predloženi zakon o sigurnosti u prometu stvoriti probleme, no struka nije poslušana. Svi liječnici su po tom prijedlogu obvezni prijavljivati zdravstvena stanja koja mogu interferirati s vožnjom. Nasilno se u zakon pokušava ugurati nešto što će učiniti veliku štetu liječnicima, a osobito obiteljskoj medicini gdje se pregleda najveći broj ljudi. Ukoliko ne postupe po zakonu, liječnicima prijete financijske kazne, kaznene prijave i zahtjevi osiguravajućih kuća za isplatom odštete. Doći će do narušavanja odnosa liječnika i pacijenta, a to je temelj obiteljske medicine – kaže dr. John.
Kako kaže predsjednik županijske podružnice KoHOM-a, 'normalne' zemlje obvezuju liječnika upisati zdravstveno stanje pacijenta u karton i upozoriti ga na mogući utjecaj promjene tog stanja ili određenog lijeka na sposobnosti upravljanja vozilom. Pacijent snosi odgovornost za vlastite postupke. Liječnici u tim 'normalnim' zemljama, kako kaže dubrovački specijalist obiteljske medicine, ne zovu policiju da se nekome odmah oduzme vozačka dozvola zato što uzimaju, primjerice, lijekove protiv bolova u leđima.
- Kod velikog broja lijekova ćete u uputama naći upozorenje o mogućem utjecaju na sposobnost upravljanja vozilom. Ako takav zakon prođe, skoro dvije trećine pacijenata može svoju vozačku dozvolu ostaviti doma. Ne trebam govoriti koliko će se povećati broj bolovanja ni koliko će ljudi ostati bez posla jer im je vozilo neophodno u radu. Bez vozačke bi sutra mogao ostati dio profesionalnih vozača, vatrogasaca, policajaca i vozača hitne pomoći – kaže dr. John.
Mnogo je apsurda povezano uz ovaj prijedlog, navodi sugovornik. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, promjena zdravstvenog stanja uzrok je samo 0,03 posto prometnih nesreća, a ostalo su neprilagođena brzina, alkohol, korištenje mobitela u vožnji, itd. Liječnici upozoravaju kako će se predloženim zakonom sva odgovornost u slučaju nesreće prebaciti na njih, a osiguravajuće kuće će doktorima adresirati odštete.
- Pacijenti će tajiti dijagnoze ili ići kod privatnika, a sve to je na štetu kontinuiteta zdravstvene skrbi pacijenata – kaže dr. John i pritom upozorava na još jedan problem - ustaljenu praksu kupovine lijekova u Bosni i Hercegovini gdje se u slobodnoj prodaji mogu naći medikamenti koje je u Hrvatskoj moguće dobiti samo uz liječnički recept.
Ponad svega što je primarna zdravstvena zaštita iznijela na svojim leđima u pandemiji, u liječenju pacijenata i cijepljenju pučanstva, uz manjak liječnika u timovima, od obiteljske medicine se sad očekuje da krpa rupe u zavodima za hitnu medicinu i bolničkom hitnom prijemu.
Predlagatelji tvrde kako se odredbom želi omogućiti uključivanje liječnika primarne zdravstvene zaštite u rad hitne pomoći ili hitnog prijma samo u iznimnim okolnostima.
- U Hrvatskoj imate 100 ordinacija bez nositelja tima, svaki treći liječnik u obiteljskoj medicini je stariji od 60 godina, a 173 kolega radi i nakon navršene 65. godine. Sve to govori o kroničnom nedostatku kadra, a ovi će zakoni pogurati te liječnike da se što prije umirove. Prema podacima iz 2021., obiteljska medicina je imala oko 43 milijuna kontakata u godini, a Hitna oko 300 tisuća. Nama nitko ne dolazi pomoći, ljudi su iscrpljeni i funkcioniraju na entuzijazmu kojeg je sve manje. Mlade se na ovaj način neće zainteresirati za struku. I sam bih, da mogu opet birati, dobro razmislio o izboru specijalizacije obiteljske medicine iako sam s velikim entuzijazmom svojedobno donio takvu odluku. Kolege u bolnici su zaštićeni kapom institucije, imaju zamjene koje mi u primarnoj zaštiti ne možemo naći za bolovanja ni godišnje odmore. Godinama se na godišnji ne ide dulje od pet dana, što je ništa u odnosu na razinu stresa i količinu posla – rekao je dr. John.
Uz desetero aktivnih umirovljenika kojima je produljen ugovor jer nema tko raditi, u idućih pet godina još četvero ili petero dubrovačkih liječnika obiteljske medicine ide u mirovinu.