Dubrovačko Sveučilište se na svojim stranicama hvali kako ima 1.500 studenata, a 5.000 osoba je s njihovom diplomom. Na srpanjskom upisnom roku upisan je 181 student, a Studentski dom s 500 ležajeva dobio je 172 zahtjeva za smještaj. Neki kažu kako uprava pokušava učiniti pomake, ali ne nailazi na dovoljno potpore među zaposlenima. Jedan od problema je što dio kadra dovoljno dobro ne govori engleski jezik, iako Sveučilište, uvjeravaju, želi mijenjati stvari pa su predavačima ponudili plaćanje tzv. British Council testa. Nažalost, na ovu temu dubrovačka intelektualna elita i oni koji poznaju situaciju na Sveučilištu, ne govore javno, a vodeći ljudi te ustanove, za razliku od nekadašnjeg rektora Veleučilišta, pok. prof. dr.sc. Josipa Lovrića i prof. dr. sc. Matea Milkovića, pokretača osnivanja ove ustanove, zatvoreni su i distancirani od novinara i od događaja na koje bi upravo oni, naša ‘sol zemlje‘, trebali javno reagirati.
Erasmus plus program
Na Sveučilište u Dubrovniku godišnje dođe stotinjak stranih studenata, uglavnom kroz program Erasmus plus. Neispunjene kvote i poluprazan studentski dom svjedoče kako je potrebno mnogo više napora da bi se u Dubrovnik privukli studenti iz drugih država pa i ostatka Hrvatske čitavu akademsku godinu, a ne samo jedan semestar. "Želiš li studirati s pogledom na more?", ili "Jesi li gurman, ljubitelj umjetnosti, filma ili glazbe? Sve što poželiš – Dubrovnik će ti pružiti!", to su poruke kojima se reklamiraju.
U akademskoj 2021./2022., na Sveučilištu su imali 113 inozemnih studenata, od toga šest Double Degree sa Sveučilišta u Palermu, deset američkih studenata, a ostalo su Erasmus+ studenti iz Slovačke, Poljske, Češke, Njemačke, Austrije, Italije, Španjolske, Portugala, Irske, Makedonije, Slovenije, jedan student iz Kirgistana, troje studenta iz Rusije te jedan student iz Crne Gore.
- Većina ih je studirala na Odjelu za ekonomiju, no po nekoliko studenata bilo je upisano i na Odjelu za komunikologiju, Odjelu za elektrotehniku i računarstvo, Odjelu za umjetnost i restauraciju te na Pomorskom odjelu – rekao je Mislav Ćimić, glasnogovornik Sveučilišta u Dubrovniku.
Dodaje kako je ljetni semestar donio porast broja inozemnih studenata u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Tu je još i četvero studenata koji su studije upisali kroz upisnu kvotu za strance.
- Sveučilište u Dubrovniku za sada nema studijske programe koji su na engleskom jeziku već nudi izbor kolegija na engleskom jeziku i dvojni Double Degree studij, prvi u Hrvatskoj koji Sveučilište u Dubrovniku izvodi u suradnji sa Sveučilištem u Palermu, koje upisuju studenti koji dio svog studiranja provode na Sveučilištu u Dubrovniku. Svi ostali stranci koji žele upisati cjeloviti studij na Sveučilištu u Dubrovniku upisuju studijske programe na hrvatskom jeziku – kaže Ćimić, pa dodaje kako ipak imaju u planu pokretati studije na engleskom jeziku koje je Senat već odobrio na Odjelu za komunikologiju i Odjelu za umjetnost i restauraciju.
Prvi korak odrađen, a dalje...
Ovo Sveučilište specifično je po radu u malim skupinama, "čime je komunikacija s nastavnicima uvelike olakšana, a pristup neposredan - gotovo obiteljski", tim riječima se o sebi pišu. Studirati u Dubrovniku znači studirati u gradu kulture, baštine, umjetnosti i znanosti, na modernom Sveučilištu koje počiva na dugogodišnjoj tradiciji visokog obrazovanja, to su razlozi koje sami strani studenti ističu kao poticaj za dolazak na studijski boravak.
- Najveća prednost poznatih gradova i fakulteta je što mogu stalno računati na veliku potražnju za njima, što zauzvrat pogoduje stvaranju visoke koncentracije talentiranih mladih ljudi. S druge strane, ljudi često biraju i potpuno nepoznate gradove i fakultete ukoliko im ponuđeni kurikulum odgovara. Dubrovnik je svjetski poznat grad s bogatom tradicijom, to je prvi korak u privlačenju potencijalnih studenata koji je već odrađen. Što se tiče samog sveučilišta, ono može privući studente kroz studijske programe koji su jasno prilagođeni tržištu rada, vrsne predavače i inzistiranjem na izvrsnosti, odnosno visokim standardima rada za svoje zaposlenike, kao i za studente. Studente treba izravno poticati da sudjeluju u istraživačkim ili stručnim projektima, kao i da se angažiraju kroz studentske udruge. Ne poznavajući rad dubrovačkog Sveučilišta, to je nešto što bih predložio bilo kojem sveučilištu u Hrvatskoj ili inozemstvu – kaže Ilija Ante Lovrić, predsjednik Udruge hrvatskih studenata u inozemstvu.
Studirao je na Pariškom institutu političkih znanosti, Sciences Po, kasnije i u Njemačkoj. Na preddiplomskom studiju studirao je političke i društvene znanosti, a na diplomskom korporativne financije.
- Danas je puno lakše naći studijski program za svakoga, bilo to u Dubrovniku ili na kraju svijeta. Osim što se skoro sve može naći putem interneta, članstvo Hrvatske u EU je našim građanima otvorilo potpuno nove mogućnosti i pogodnosti diljem Europe. Svatko tko želi studirati u inozemstvu, a ne zna kako doći do određenih informacija, može se slobodno javiti Udruzi hrvatskih studenata u inozemstvu s bilo kojim pitanjem. Budući da nisam studirao u Hrvatskoj, nisam do kraja upoznat s mogućnostima studiranja u Hrvatskoj. Znam za neke studije koji su vrhunski, ali prema onome što znam, studijski kurikulumi kod nas su poprilično zapeli u vremenu i ne radi se ni blizu dovoljno na njihovom moderniziranju – komentira Lovrić.