Krajobrazni urbani pojas
Točnije, u planu je uspostava cijelog krajobraznog urbanog pojasa od Vile „Čingrija“, preko poteza „ispod Boninova“, začelja kampusa Sveučilišta u Dubrovniku, parka Gradac, do Grada.
- Time se otvara mogućnost ne samo alternativne poveznice s povijesnom jezgrom, već i kvalitetne pješačke poveznice s ostalim dijelovima Grada. Točnije, plan je preko Vile Čingrija, Ulice Pera Čingrije i Lichtensteinova puta gradske četvrti povezati s Goricom svetog Vlaha, Medarevom, Malom i Velikom Petkom sve do šetališta u Uvali Lapad. Cilj je postići doživljaj grada iz vizure pješaka, kroz vegetaciju, što je jedna od najvažnijih tekovina gradova 21. stoljeća s visokom razinom urbaniteta, tumači pročelnica gradskog Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić.
Dodaje kako natječajna rješenja za Gradac obuhvaćaju tri različita oblika zahvata - obnovu povijesne matrice parka i postojećih perivojno-arhitektonskih elemenata, obnovu postojećeg vegetacijskog pokrova, te uređenje i (do)oblikovanje prostora parka bez sadržaja. Pri tom posebno treba obratiti pozornost na prostore pod vegetacijom, ulazni plato, šetnice u parku, prostore za dječju igru, javni toalet, odmorišta, parkovna oprema i granice parka – ističe pročelnica Lončarić.
Dodaje kako je zamjena i oporavak postojeće vegetacije i nasada, posebice stabala u parku Gradac kojih je 60 posto u nezadovoljavajućoj kategoriji boniteta, jedan je od najvećih izazova krajobraznog rješenja parka predviđenog natječajem.
Prevladava alepski bor
Park Gradac, otvoren 1898., danas zauzima površinu od 16 845 metara četvornih, a održava ga gradsko društvo Vrtlar.
Prema riječima direktorice Vrtlara Alme Majstorović, posljednju analizu stanja vegetacije Vrtlar je odradio u prosincu 2014. godine po narudžbi UO za urbanizam. Tom prilikom sva su stabla pozicionirana i pojedinačno vizualno analizirana, uz dodjelu identifikacijskog broja i svrstavanje u kategorije boniteta.
- Analiza je pokazala da u vegetaciji dominiraju četinjače unutar kojih je najzastupljeniji alepski bor s 380 primjeraka, a potom slijede horizontalni čempres s 98 primjeraka i piramidalni čempres s 37 primjeraka. Većina stabala datira iz vremena osnivanja parka, stoga je većina dosegla vrhunac svoje fiziološke zrelosti i u lošoj je kondiciji. Tek nešto manje od 1 posto stabala je u prvoj kategoriji boniteta gdje pripadaju izuzetno slikoviti primjerci stabala u izvrsnoj kondiciji. Najveći broj stabala, njih 32,7 posto, zbog određenih nedostataka je svrstano u treću kategoriju boniteta. Analiza je pokazala da treba ukloniti određeni broj stabala te odrediti razdoblje uklanjanja i ponovne sadnje, odnosno izmjene stabala – izvijestila je direktorica Majstorović.
Vrtlar inače redovito čisti površine, izgrabljava i uklanja iglice sa staza i skalina, kosi, orezuje grmlje i živice, uklanja korov i kopava nasade.
