Bivši dubrovački biskup Želimir Puljić ostavio je 2010. godine Biskupiju s ukupnim dugom od gotovo 50 milijuna kuna, a Vatikan ga je unaprijedio na katedru zadarskog nadbiskupa, dok su mu hrvatski biskupi iskazali čast izabravši ga za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije.
Dubrovačka biskupija je u njegovu mandatu osnovala poduzeće "Benfortuna", no poslovali su s nizom tvrtki u vlasništvu fizičkih osoba, pa je u financijskim transakcijama između tvrtki "Pokora", "Biozon", "Biozon Media vita" i "Vitamed", Biskupija izgubila golemi novac premda nije imala veze s njihovim poslovanjem, pa tako i s kreditima koji nisu vraćeni.
Dolaskom msgr. Mate Uzinića na čelo Biskupije konačno se hvataju u koštac s nagomilanim dugovima, od čega se Biskupija do danas nije potpuno oporavila.
Povjerenje stručnjacima
Kratak je to uvod u ovogodišnje financijsko izvješće Dubrovačke biskupije, jedine u Hrvatskoj koja ga uopće objavljuje, a posebno je zanimljivo jer je biskup Uzinić – koji je u međuvremenu imenovan riječkim nadbiskupom koadjutorom – dao osvrt i na svojih deset godina upravljanja, ali i suočavanja s dugovima. Srećom uspješnog, jer je sa zadnjim danom 2021. godine minus Biskupije s 49,9 milijuna kuna smanjen na 24 milijuna kuna, što znači da je biskup Mate uspio smanjiti dug za 26 milijuna kuna!
– Zatekao je kaos i napravio je čudo, u čemu je biskupu Mati zasigurno pomogao i iskorak u odabiru biskupijskih ekonoma, tražeći ih ne samo među klericima, nego i među stručnim vjernicima laicima. Biskupa Uzinića najčešće se prepoznaje po pastoralnim i javnim nastupima, ali s druge strane bitno je znati koliko je truda sa suradnicima uložio u konsolidaciju i stabilnost Dubrovačke biskupije. Koliko mi je poznato, štedjelo se na velikim projektima i ulaganjima, a sredstva su namicana iz najma poslovnih prostora u vlasništvu Dubrovačke biskupije, za čija su se iznajmljivanja provodili javni oglasi, što je značajno povećalo prihode. Usprkos svemu, iz financijskih izvješća je vidljivo da su ipak obnavljani crkveni objekti, uređena je i zgrada stare Biskupije u središtu grada, a i ostaje još poprilično duga za koji se očekuje da će se vraćati na isti način – komentirao nam je jedan dubrovački vjernik, dobar poznavatelj stanja u Biskupiji. Biskupijski ekonom Tomislav Sikavica u izvješću ističe kako je vidljivo da Dubrovačka biskupija iz godine u godinu, uza sve svoje redovite troškove – od pastoralnih aktivnosti i Caritasa do brige za povjerenu joj imovinu i baštinu – smanjuje svoju ukupnu zaduženost.
Utjecaj pandemije
– Poseban izazov bio je za vrijeme pandemije, kada je Biskupija za zakupe poslovnih prostora u njezinu vlasništvu zakupoprimcima odobravala mjere smanjenja zakupnina. Tako su s početkom pandemije svi bili oslobođeni plaćanja zakupnina i stanarina, dok su kasnije, sve do konca 2021. godine, odobravana različita smanjenja, početno 50 posto, a završno 25 posto. Tijekom 2020. godine zatražili smo i dobili jednogodišnji moratorij na vraćanje glavnice za kreditne obveze i pozajmice. Zaduženost Dubrovačke biskupije u odnosu na njezine primitke još je uvijek vrlo visoka, no u kontinuitetu refinanciranja obveza i financijskom disciplinom vide se pozitivni pomaci između godina. Dugoročni cilj Biskupije bio je potpuno zatvoriti obveze koje se tiču kreditne zaduženosti do 2027. godine – navodi ekonom Sikavica, ističući kako je usprkos vraćanju dugova biskupijski Caritas zbog pandemije povećao broj korisnika i programa: materijalna i financijska pomoć u 2019. godini iznosila je 3,8 milijuna kuna, a 2020. godine 4,7 milijuna kuna.
Posebno je zanimljiv Popovski zbor, neprofitna ustanova Dubrovačke biskupije osnovana 1393. godine sa svrhom duhovne i materijalne skrbi za niže svećenstvo, osnivanja bolnica za siromahe, otkupljivanja robova i ženidbene potpore siromašnim djevojkama. Popovski zbor u Dubrovniku prije komunističke nacionalizacije imovine imao je u vlasništvu 57 zgrada unutar i u neposrednoj blizini stare gradske jezgre Dubrovnika, od čega većina nije vraćena. Danas Popovski zbor posjeduje 27 stanova, ukupno oko 910 kvadrata, odnosno oko 640 kvadrata stambenog prostora i 270 kvadrata poslovnog prostora kojima upravlja i raspolaže Dubrovačka biskupija.
I apostolski upravitelj, nadbiskup Uzinić komentirao je financijsko izvješće.
– Kao pastir ove partikularne Crkve od 2014. godine nastojao sam redovito objavljivati financijska izvješća Dubrovačke biskupije i s njom povezanih profitnih i neprofitnih organizacija. Cilj objavljivanja ovog i prethodnih izvješća nije bilo zadovoljenje nikakve norme, nego želja za što kvalitetnijim i boljim uključivanjem zajednice vjernika u djelovanje njihove biskupije. Put je to sinodalnosti kojim sam s vama koračao više od deset godina i na kojem sam imao priliku puno učiti i razvijati se i kao čovjek i kao pastir – zaključuje msgr. Uzinić.