Dok pandemija, nadajmo se, jenjava, koliko su protekle krizne covid godine, trenutno i kriza izazvana aktualnim ratom u Ukrajini, utjecali na nekretninsko tržište na dubrovačkom području komentira Nada Burum, potpredsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina HKG-Županijske komore Dubrovnik.
U vrijeme pandemije cijene su rasle dodatno radi usporavanja razmjena robe, što se događa i sada radi rata u Ukrajini. Djelomično onemogućena trgovinska razmjena podiže cijenu hrane, energenata, građevinskog materijala, prijevoza roba, i cijena nekretnina. Razdoblje pandemije obilježilo je rast cijena u graditeljstvu što je utjecalo na rast stambenih kvadrata, osobito novogradnje.
Inflacija sve više raste. Paralelno s time stranci pojačano ulažu u nekretnine na dubrovačkom području. Tražene cijene znaju biti izvan okvira realnog, ali u konačnici na tržište utječe zakon ponude i potražnje. Dubrovnik je mali grad, biser, i nije neobično da pojedine luksuzne nekretnine imaju veliku i nerealnu cijenu. Dubrovnik je među najpoželjnijim gradovima u Hrvatskoj, zadnjih dvadesetak godina stoga je i među najskupljim gradovima.
Nije dobro da se generalno podiže cijena nekretnina, ponajviše mislim na stanove koje kupuju mlade obitelji. Postavlja se pitanje granice priuštivosti. Koliko financijsko opterećenje može podnijeti mlada obitelj s prosječnim primanjima. Dubrovnik prilično dobro prolazi kroz ove izazove, ali ovo je važno pitanje s kojim ćemo se u Hrvatskoj ozbiljno susresti nastavi li se ovako ubrzan rast cijena stambenih nekretnina.
Povećanje kamatnih stopa u budućnosti moglo bi djelomično utjecati na stabilizaciju u smislu da cijene stambenih kvadrata ne rastu po stopi kojoj u zadnje vrijeme svjedočimo. Ali u konačnici će cijenu proizvoda, primjerice stana u novogradnji, odrediti cijena izgradnje.
Hoće li se slabljenje kupovne moći građana odraziti negativno na tržište nekretninama? Bilježi li se pad prometa ili suprotno?
Od promjena na tržištu u pravilu profitiraju kupci koji imaju višak sredstava. Tome u zadnje vrijeme doprinose, između ostalih čimbenika, negativne kamatne stope u bankovnom sektoru. Nekretnine su poželjan oblik investiranja i očuvanja vrijednosti novca. Pojačan je interes za kupnjom nekretnina u Dubrovniku i Zagrebu. Pokazatelji pojačane potražnje građana za kupnjom nekretnine mogu biti i potreba da se riješi stambeno pitanje uslijed neizvjesnosti oko cijena u budućnosti i kamatnih stopa pri ishođenju kredita.
Što je sa cijenama stambenih kvadrata? Covid kriza nije imala značajnijeg utjecaja na cijene, čak su i rasle. Jesu li nedavno korigirane na više budući da svjedočimo poskupljenjima gotovo pa svega?
Poskupljenje građevinskog materijala i svega što je s tim povezano u iznosima koji građevinari nisu mogli pretpostaviti, prouzročio je velik skok cijene stambenih kvadrata u novogradnji u kratkom vremenu. Zabilježili smo u uredu u Dubrovniku krajem 2021. godine i početkom 2022., dakle u vrlo kratkom razdoblju, povećanje cijena stanova u novogradnji između deset i petnaest posto. To je odraz nestabilnosti tržišta.
U kojem se rasponu kreću cijene stambenih jedinica u Gružu, Gradu, Lapadu?
Gruž se kreće od oko 3.000 – 3.800 Eura po kvadratnom metru, cijena zna biti i viša za bolje stanove. Lapad se kreće od oko 3.500 pa sad već do 5.000 Eura po m2 a iznimno u Lapadu ima nekretnina čija je cijena oko 7.000 Eur po m2 radi određenih viših parametara. Grad i Ploče kreću se između 5.000 - 8.000 Eura po m2, ali i puno više ako se radi o luksuznoj nekretnini. Prigradske lokacije su cjenovno niže. Usprkos navedenim cijenama stanovi s pogledom na more posebno ako ih je malo na tržištu brzo se prodaju.
Na dubrovačkom području kupnju nekretnine češće doživljavamo kao dobru investiciju u turističke svrhe koja će se vremenom isplatiti. Budući da zadnje dvije godine upravo turizam trpi ogromne 'potrese', je li i kupnja nekretnina u svrhu turizma doživjela podrhtavanja?
Lagani oprez osjećao se na početku pandemije s nekretninama koje se koriste isključivo u turističke svrhe. Ali je upravo u to vrijeme bilo investitora koji su reagirali i tada kupovali nekretnine unutar gradske jezgre. Povratkom optimizma u turistički sektor, pojačao se interes za ulaganjem u nekretnine tog tipa.
Što je s ponudom, bilježi li se i tu rast? Gospodarska kriza moguće da je neke 'natjerala' na prodaju apartmana, kuća za odmor, stanova...
Jako mi je drago reći da naši građani nisu bili primorani prodavati svoje nekretnine za vrijeme pandemije. Ovdje sam malo emotivna kad je Dubrovnik u pitanju, i općenito, nije lako čuti da je netko u krizi pa će zato prodati svoju nekretninu ispod njene vrijednosti. Usprkos tome što poslujem nekretninama, uvijek sam za realnu tržišnu cijenu.
Kakav je interes inozemnih kupaca odnosno ulagača u nekretnine na našoj obali koja je, realno, strancima uvijek bila atraktivna, a pogotovo dubrovačko područje. Jesmo li još uvijek u njihovom fokusu?
Stranci su posebno zainteresirani za naše more, za obalu, za luksuzne nekretnine, realizacija takvih kupoprodaja je sve više. Javljaju se kao veći investitori koji bi razvijali projekte, ali i kao kupci koji Dubrovnik prepoznaju kao „second home“. Ulaganja na tržištu su potrebna, lijepo je što je Hrvatska poželjna zemlja i što strani državljani često u Hrvatskoj nalaze novi dom. Istodobno, bilo bi poželjno učiniti sve napore da naši mladi ne odlaze iz Hrvatske zbog nedostatka perspektive u svojoj zemlji, ili zbog preskupe cijene stanova koje sebi ne mogu priuštiti radeći u Hrvatskoj. Nadajmo se promjeni u korist naših mladih.