Otoci Korčula, Mljet, Lastovo, Elafiti te poluotok Pelješac uključeni su u izradu Nacionalnog plana razvoja otoka 2021.-2027. koji će sadržavati smjernice za povećanje kvaliteta života na otocima, dostupnost javnih usluga, razvoj gospodarstva, upravljanje otočnim resursima i okolišem, kao i mobilnosti i povezanost s kopnom, javljaju iz Županije.
U svrhu izrade pripremljen je i Upitnik o razvojnim izazovima i prilikama te investicijskim potrebama otoka koji do 20. travnja moraju ispuniti sve jedinice lokalne samouprave i mjesni odbori na otocima i poluotoku Pelješcu kako bi se prikupile potrebne informacije koje će ujedno koristiti za programiranje za korištenje sredstava Europske unije u narednom financijskom razdoblju.
Sukladno tome, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je Odluku o broju otočnih koordinatora i obuhvatu otočnog područja za koje svaki otočni koordinator obavlja propisane poslove.
Regionalna agencija DUNEA odredila je dvoje svojih zaposlenika za otočne koordinatore koji će otočnim jedinicama lokalne samouprave na navedenim otocima i poluotoku pomagati u utvrđivanju razvojnih potreba i identificiranju investicijskih prioriteta kako bi bili spremni za novu financijsku perspektivu i korištenje sredstava iz fondova Europske unije.
Kako bi se utvrdile razvojne potrebe održana je i radionica u Splitu u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije-Uprave za otoke, uz podršku Svjetske banke na kojoj su sudjelovali predstavnici regionalnih koordinatora te predstavnici otočnih jedinica lokalne samouprave iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Na radionici su detaljnije predstavljeni priroriteti koji se odnose na demografsku revitalizaciju hrvatskih otoka kroz poboljšanje kvalitete življenja i unapređenja dostupnosti javnih usluga poput zdravstva, obrazovanja, socijalnih i administrativnih usluga.
Plan će obuhvatiti i prioritete i mjere za uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture za razvoj otočnog gospodarstva, poticanju konkurentnosti i inovacija, razvoju zadrugarstva, uvođenju naprednih tehnoloških rješenja u svim segmentima otočnog gospodarstva, a posebna pažnja će se posvetiti brendiranju otočnih proizvoda i usluga.
Također, planom će se obuhvatiti i mjere za izgradnju i pametno upravljanje komunalnom infrastrukturom, te će se na području čitavog Jadrana raditi na smanjenju onečišćenja od otpada iz mora. U svrhu osiguravanja mobilnosti razvijat će se i nova prometna rješenja.
Izrada Nacionalnoga plana razvoja otoka 2021—2027. propisana je novim Zakonom o otocima te je srednjoročni strateški dokument razvoja hrvatskih otoka, koji će nakon izrade i usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske, vrijediti sedam godina.