Svaka nova objava Zavoda za javno zdravstvo o zabrani kupanja na nekoj od županijskih plaža, navodi nas da sumnjičavo gledamo svaku pjenu koja se pojavi tamo gdje se mi kupamo. Zbog zadnja dva slučaja onečišćenja na jednoj plaži u Pločama i dviju plaža na Korčuli i prisutnost bakterija fekalnog onečišćenja pitamo se što je u drugim dijelovima Županije gdje se uzorkovanje mora o trošku Županije ne provodi? Smijemo li se uopće kupati kada je na površini pjena i sluz kako je to bilo u nekoliko slučajeva ovog ljeta? Što napraviti kada sumnjamo na onečišćenje? Koga zvati?
Uzorkovanje svakih 14 dana
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije provodi ispitivanje kakvoće mora za kupanje prema županijskom Programu na 122 plaže u svaka dva tjedna. Ispituju se mikrobiološki pokazatelji - indikatori fekalnog onečišćenja Escherichia coli i intestinalni enterokok jer njihova prisutnost upućuje na potencijalni rizik od zaraznih bolesti. Rezultati ispitivanja kakvoće mora kao i sve obavijesti o onečišćenju nalaze se na stranici https://vrtlac.izor.hr/kakvoca/, potvrđuju nam iz Zavoda.
Njihova su ispitivanja ove godine počela 20. svibnja i kroz sedam ciklusa ispitivanja mora do sada je uzorkovano više od 800 uzoraka mora. Tijekom cijele sezone kupanja utvrđeno je jedno kratkotrajno onečišćenje mora na plaži Hotela Lume u Smokvici u Korčuli 29.srpnja i to provođenjem redovite kontrole. More je 29. kolovoza uzorkovano s plaže Hotela Park te Gradske plaže Banje na Korčuli analizom kojega je utvrđena prekoračena koncentracija bakterije Escherichia coli, a dva dana ranije i na plaži Tehnička radiona Ploče u Pločama je došlo do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnog podrijetla, obavijestio je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Kupači su dva puta prijavili onečišćenje mora na plaži u Kuparima, 24. lipnja i 15. kolovoza, a oba uzorka su ocjenjena izvrsnom ocjenom. Provjerena je i kakvoća na plaži Copacabana, Hotel Vis 2 i Koločep Donje Čelo, potvrdili su na Zavodu. To su, uz kupalište Danče, i inače plaže na kojima Dubrovčani najčešće prijavljuju onečišćenje.
- Na plaži Danče protekle tri godine provodio se projekt Eurabath koji je povećao učestalost i vrijeme uzorkovanja na jedanput tjedno. Jedan tjedan uzorkovalo se prema redovitom Programu ispitivanja tijekom jutra, a drugi tjedan prema projektu Eurobath ujutro i popodne. Osim učestalosti i vremena uzorkovanja povećao se i broj točaka ispitivanja, te se na plaži Danče uzorkovalo na četiri lokacije. Ukupno je uzeto 270 uzoraka (96,3% izvrsnih, 1,11% dobrih, 0,74% zadovoljavajućih i 1,85% nezadovoljavajućih), navode iz Zavoda. Kupači su prošloj sezoni kupanja šest puta prijavili onečišćenje mora zbog pojave pjene i sluzi na površini mora te neugodnog mirisa. More je uzorkovano pri svakoj prijavi, ali nije utvrđeno niti jednom fekalno onečišćenje, odgovaraju iz Zavoda za javno zdravstvo čiji se svi podaci mogu naći na njihovim mrežnim stranicama.
Stručnjaci navode kako stabilni vremenski uvjeti, visoka temperatura mora, prisutnost hranjivih soli pogoduju procesima povećanja broja stanica fitoplanktona odnosno cvjetanja mora s formiranjem sluzavih nakupina. Vjetrovi i površinske struje ih tijekom dana nose prema obali gdje se nakupljaju uglavnom u zatvorenim uvalama i plažama. Osim neugodnog osjećaja pri vizualnom pregledu može se osjetiti i neugodan miris kada se sluz počne razgrađivati.
Je li u uvjetima visoke temperature mora za očekivati da se pojavljuje pjena i sluz na moru? Pitali smo dr Radu Garića, iz Instituta za more i priobalje koji proučava zooplanton.
- Nije tu temperatura ključna, nama su parametri, klorofil, koji govori o količini fitoplanktona u normalnim vrijednostima, i on nije povećan. No visoke su temperature i moguće je da se nešto događa u površinskom sloju, da su prisutne neke vrste koje nisu tako brojne, ali utječu na stvaranje te sluzi. Pjena ukazuje na prisustvo organske tvari, ali je pitanje koje je njeno porijeklo. Ove godine se sluz, koju proizvodi fitoplankton, pojavila u velikoj količini na sjevernom Jadranu pa se možda slično reflektira i kod nas, ali u manjoj mjeri. Dobar indikator prirodnog porijekla organske tvari je ako imamo pjenu na više udaljenih lokacija, što onda isključuje neki komunalni problem. Do tih zaključaka može se doći jedino s vremenom, vidjeti postoje li u površinskom sloju možda neki povećani parametri fitoplanktona – govori dr Rade Garić iz Instituta za more i priobalje i dodaje: - Ove godine bilježimo nešto niži salinitet mora, kada bilježimo i veće vrijednosti planktona. More iz zapadnog Sredozemlja ulazi u Jadran i povećava koncentraciju hranjivih tvari - govori Garić i objašnjava kako prema znanstvenim hipotezama koje proučavaju i na našem Institutu do promjene saliniteta dolazi zbog vrtloga struja u Jonskom moru koji svakih nekoliko godina mijenja smjer o čemu ovisi temperatura i salinitet, ali i dolazak stranih vrsta u naše more.
- Moguće je da se ove godine okrenula ta cirkulacija mora pa je u nas povećana koncentracija planktona. Sada su povećani brojevi zooplanktona. Mislim da su i u Institutu svi naši rezultati mjerenja uredni, onako kako bi trebalo biti, ali mi to gledamo malo dalje od obale, iza Lokruma, ne pratimo što se događa uz obalu. – govori dr Garić. On smatra kako bi uzorkovanje mora trebalo organizirati češće i da bi za to trebalo više biti sluha na lokalnoj razini pogotovo što imamo svake godine visoke temperature. Dodaje kako nažalost od 2019. više nitko ne radi monitoring u Malostonskom zaljevu pa sada ne znamo točno ni uvjete pod kojima se dogodio pomor dagnji, a praćenje planktona iza Lokruma koje obavljaju znanstvenici Instituta za more i priobalje se radi iz vlastite znanstvene radoznalosti, i sredstvima Instituta. Otvoreno more do dubine 1200 m se proučava u sklopu projekata HRZZ SpaTeGen i DiVMAd.
- Kupam se na Dančama gdje se ljudi žale i vidi se da ima viška te organske tvari, no to je uvala okrenuta prema maestralu i poslijepodne u nju more nanese svašta i onda je teško reći na prvu što je obično smeće ili prirodnog porijekla, a što je možda nešto što je izašlo iz nekog ispusta. Ove godine je vjerojatno pjena bila prirodnog porijekla, ali ljudi se još sjećaju slučaja od prije nekoliko godina kad je situacija na Dančama bila baš loša i naknadno se utvrdilo kako je došlo do ispusta kanalizacijske vode preko puta Danača. Mjerenja su se obavljala ujutro kada su struje takve da su i Danče bile kristalno čiste, a tek popodne kada bi kurenat donio more s Gorice vidjelo bi se da je problem. Ljudi su se dugo, dugo žalili, pozivali inspekcije i Zavod koji je provodio mjerenje i kojima je pokazivalo da je čisto, dok se nije utvrdilo da je bilo problema s pumpnom stanicom na Gorici i da kurenat to nanese popodne. S druge strane ljudi često dojavljuju razne promjene tako da nadležnima ljeti to nije lako ni pratiti. Mislim da bi trebale postojati stalne kontrole takvih postrojenja kao i povećano financiranje uzorkovanja kako bi se pravodobno uočio problem. Možda bi bilo najbolje kad bi se Institut i Zavod povezali u nekom budućem praćenju stanja mora, ako se za to nađu sredstva od lokalne zajednice - govori dr Garić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....