StoryEditor
DubrovnikLOKALNI IZBORI 2021. |

MARO KRISTIĆ Da, radim u gradskom društvu i kritiziram rad gradske uprave. To nije licemjerje, nego hrabrost TONĆI SKVRCE Turizmom treba upravljati

Piše Gabrijela Bijelić
14. svibnja 2021. - 13:28
Izbori 2021
Mostov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Maro Kristić (lijevo) i kandidat za zamjenika gradonačelnika Tonći Skvrce (desno)Most

Često ističete nedostatke sportske infrastrukture Dubrovnika. Zauzimate se za ukidanje članarina za djecu koja se bave sportom, je li to izgledno?

Svako dijete treba imati mogućnost baviti se sportom kojim želi. Nažalost, zbog teške krize kroz koju prolazimo mnogi roditelji su ostali bez posla ili su im prihodi značajno umanjeni pa više ne mogu plaćati članarine svojoj djeci. Jako je neugodno i ponižavajuće kada dođeš u situaciju da moraš tražiti razloge kako ćeš objasniti svom djetetu zašto više ne može trenirati. Zato članarine treba ukinuti, kao što su to napravili drugi po Europi i svijetu. Klubovi i stručno osoblje se ne trebaju bojati zbog toga. Pametnom i poštenijom preraspodjelom sredstava postići će se to da im se kompenziraju sredstva koja su izgubili zbog ukidanja članarina. Postoje i EU fondovi iz kojih se takve stvari financiraju, ali klubovi trebaju imati stručnu potporu i treba postojati volja za mijenjati stvari. Pitanje dubrovačke sportske infrastrukture ne treba posebno isticati. Nažalost, naš Grad je tu jedan od najgorih gradova u Dalmaciji, ako ne i u Hrvatskoj. Mnoge puno manje sredine s puno manjim proračunima imaju bolju, suvremeniju i održiviju sportsku infrastrukturu od nas. Iako je bivša gradska uprava pokazala volju za ulaganjem u sport, daleko je to od onih obećanih 100 milijuna kuna i sportska javnost je s pravom razočarana. Mi priliku vidimo u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije iz kojeg se konačno mogu povlačiti sredstva za sport i turizam. Ako budemo dovoljno pametni i kreativni ovu priliku nećemo propustiti, jer izvornih sredstava u proračunu za kapitalna ulaganja u sport još dugo neće biti, dijelom zbog krize, a dijelom zbog lošeg gospodarenja novcem i ogromnih kredita koje je podigla bivša gradska uprava, koje ćemo vraćati godinama.

Posebni dio izbornog programa Mosta tiče se gorućih problema gradskih kotara i mjesnih odbora unutar administrativnog dijela Grada Dubrovnika. Jesu li oni zapostavljeni?

Mi smo prije svih predstavili svoj predizborni program i raduje nas da mnoge političke opcije ponavljaju naše ideje i inicijative i za njih se zalažu. U najmanju ruku je lijepo vidjeti da je politička konkurencija spremna podržati dobre prijedloge iako nisu njihovi i taj trend nas raduje. Da, posebni dio našeg predizbornog programa tiče se gradskih kotareva i mjesnih odbora i nastao je u suradnji s građanima. Prije nego što smo ga predstavili javnosti mjesecima smo obilazili svaki dio grada, razgovarali s ljudima i slušali o njihovim problemima. To je sve u programu, koji ne možemo realizirati u četiri godine, ali možemo obećati građanima da ćemo se odgovorno ponašati prema njihovom novcu i pažljivo birati prioritete.

image
Maro Kristić, Mostov adut za gradonačelnika Dubrovnika
Tonci Plazibat/Cropix

Obećavate tisuću novih parkirnih mjesta u Gradu i Mokošici do kraja mandata, kako to provesti?

Obećanje o tisuću parking mjesta u Gradu i Mokošici u sljedeće četiri godine nije nerealno ukoliko želiš brinuti o potrebama građana, a ne o potrebama investitora i građevinskog lobija. Zna se tko je kriv i zašto je nedostatak parking mjesta jedan od velikih problema Grada. U GUP Grada Dubrovnika konačno su uvrštene lokacije za nove javne garaže na užem i širem području Grada, a gotovo u svakom gradskom kvartu postoji mogućnost izgradnje manjih parkirališta ili garaža. Građani su voljni biti partneri u tome i to treba cijeniti i i zajednički graditi parking mjesta po kvartovima, jer gdje ima volje ima i načina.

 

Mostova vizija poljoprivrede predviđa dodjelu poljoprivrednog zemljišta i urbanu permakulturu?

Pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta na području Grada Dubrovnika je nešto o čemu nikada nitko nije govorio. Osobno sam aktualizirao to pitanje prije više od godinu dana i bio ustrajan. Brojni građani su to prepoznali pa danas u njima imamo partnere koji predlažu kriterije za dodjelu zemljišta, a 35 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države je spremno za dodjelu socijalno ugroženim građanima na korištenje. Grad samo treba utvrditi kriterije koje predlažu građani, raspisati natječaj i dodijeliti im zemljište na korištenje. Prava je šteta i svojevrsna sramota da Grad još uvijek nije popisao poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu i dodijelio i njega građanima na korištenje, iako takvog zemljišta ima i na njegovom najužem području. Osim Grada takva zemljišta imaju i Zaklada Blaga djela i druge državne institucije koje bi trebale slijediti ovaj primjer. Osnovna načela su da se u zemljište dodijeli građanima po simboličnoj cijeni, a da se u sadnji koristi domaće sjeme te da Grad osigura njegovu nabavku i navodnjavanje parcela. Na ovaj način će građani lošijeg imovnog stanja kojih je puno moći riješiti barem dio svojih egzistencijalnih problema, ali se ujedno i štiti prostor namijenjen poljoprivredi od prenamjene u građevinske zone.

Što mislite o razvoju događanja oko rekonstrukcije Lapadske obale?

Rekonstrukcija Lapadske obale trebala bi radovati svakog našeg sugrađanina, a posebno one koji žive na tom području. No, razvoj situacije me ne čudi. Kao gradski vijećnik mjesecima sam govorio o problemima koji se mogu dogoditi zbog preklapanja koncesije za luku nautičkog turizma i trase nove dvosmjerne prometnice na Lapadskoj obali, i oni su se na žalost dogodili. Ovo je velika afera i veliki problem za ovu gradsku upravu jer su mjesecima lagali i uvjeravali javnost da je s Lapadskoj obalom sve u redu, a to nije bila istina, iako su i sami to znali. Ugrozili su 60 milijuna kuna koje su uspjeli dobiti od europske unije za ovaj projekt, a u pitanju je kvaliteta života građana Lapadske obale koji sada moraju u neizvjesnosti živjeti na tom gradilištu koje je sud zatvorio samo par dana nakon otvaranja. Ne mogu shvatiti gradonačelnika koji zbog svojih propusta javno proziva sudbenu vlast, kakva god ona bila. Činjenica je da je ministar pravosuđa iz njegove stranke, a da su kao stranka poznati po pravosudnim procesima. Nadam se da će se ovaj problem riješiti dijalogom, samo je loše to što će opet građani biti ti koji će platiti penale i cijenu loše pripremljenog posla.

Neki smatraju da niste dovoljno vjerodostojni kad kritizirate gradsku vlast, a zaposlenik ste gradskog društva Čistoća...

Takvi očito ne prate moj rad ili se srame priznati da postoje ljudi koji se ne boje izreći svoje stavove, bez obzira na eventualne posljedice. To što sam zaposlenik gradskog komunalnog društva, a dosljedan sam u iznošenje stavova i kritika na račun rada gradske uprave je nešto što me čini različitim od drugih i po čemu me ljudi posebno cijene. Nisam kukavica niti sam ikada bio, a vjerujem da sam to pokazao previše puta dosad da bih se na to trebao posebno osvrtati. Svjestan sam da mnogima smetam, jer uglavnom sam ja taj koji otvara najteže teme i stvara neprijatelje, ali taj put sam izabrao i s njega neću skrenuti.

Kakvim ocjenjujete prvo desetljeće u politici?

Vjerujem kako su me kroz više od 10 godina javnog djelovanja građani dobro upoznali. Davali su mi povjerenje i birali me za svog zastupnika u gradskom vijeću, županijskoj skupštini i Hrvatskom saboru. To ipak nešto znači. Deset godina nije malo, a svi znamo da se povjerenje teško stječe, a lako gubi. Ja građane nikad nisam izdao i vjerujem kako je došlo vrijeme da netko takav dođe na čelo Grada. Svi su svjesni kako nas iz ovakve situacije ne mogu iščupati oni koji su nas u nju doveli.

Tko vam je osmislio slogan 'Biram bolji Grad'?


Ekipa iz Mosta Dubrovnik. Puno razgovaramo o svemu, a posebno o tome što bi sve trebalo napraviti da naš Grad bude bolje i kvalitetnije mjesto za život. Na taj slogan idealno se nadovezuju potrebe i želje građana. Biram bolji Grad, jer želim više komunalnih vezova, ili biram bolji Grad jer želim ukidanje članarina u sportu su realne i ostvarive želje građana, a mi nikada nismo obećavali nemoguće pa mislimo da je i slogan primjeren.

image
TonĆi Skvrce, Mostov kandidat za zamjenika gradonačelnika Dubrovnika
Most
TONĆI SKVRCE

Gospar Skvrce, kandidat ste za zamjenika gradonačelnika Grada Dubrovnika. Možete li nam se kratko predstaviti?

- Imam više od 32 godine staža u turizmu. U hotelskom sam poslovanju prošao sve njegove razine, te sam, osim voditeljskih funkcija, bio operativni direktor, te direktor nekoliko dubrovačkih hotela. Također, u četverogodišnjem sam mandatu, od 2004. do 2008. bio direktor TZ Grada Dubrovnika.

Tada sam u suradnji sa svojim timom, osmislio brojne projekte poput Gradske straže koja danas, iz meni nepoznatih razloga, nije aktivna. Projekt Dubrovnik zimi prerastao je u današnji Dubrovački zimski festival, projekt Dubrovačka zimska kartica iz koje je nastala današnja Dubrovnik card ili pak promotivnog filma Jedinstveni Dubrovnik/Unique Dubrovnik.

To je bio prvi promotivni turistički film o Dubrovniku nakon Domovinskog rata, te je 2007. godine osvojio devet (9) svjetskih nagrada i bio proglašen drugim najboljim svjetskim promidžbenim turističkim filmom u svojoj kategoriji za 2007. godinu. Uz rad sam diplomirao na RIT Croatia u prvoj generaciji (1997.), stekavši tako zvanje Stručni specijalist service managementa (hrvatska diploma), odnosno Bachelor of Science (američka diploma).

Međutim, kako sam oduvijek želio stjecati nova znanja, tako turizam nije bio jedini u fokusu mog interesa, pa sam diplomirao i na Visokoj školi za management i dizajn ASPIRA na programu Voditelj projekata financiranih iz EU fondova. Znanja ću sigurno moći iskoristiti ako nam sugrađani daju povjerenje za vođenje Grada Dubrovnika. Branitelj sam iz Domovinskog rata, na što sam posebno ponosan. Časnik sam Hrvatske vojske u pričuvi, s činom poručnika.

Jeste li kao bivši direktor TZ grada Dubrovnika razradili mehanizme oporavka turizma? Kako reorganizirati TZ, kakav zaokret napraviti u ugostiteljstvu?

Cjeloviti program za turizam predstavili smo prije više od mjesec dana. Ključ je u uspostavi modela upravljanja procesima u turizmu na razini Grada. Dosad su procesi upravljali Gradom, umjesto obrnuto, a rezultat je bio nered u prostoru, nesnosne gužve, zagušenost prometa i opći kolaps tijekom vršnog opterećenja. Osobno sam još 2015. godine osmislio i objavio projekt Centar za upravljanje posjetiteljima – dispečerska služba koji je detaljno razradio modalitete upravljanja prometnim gužvama na platou Pila.

Drago mi je da ga je u zadnjoj godini mandata HDZ-ova gradska uprava prepoznala, te da je postao službenim projektom Grada Dubrovnika. Potiho su preuzeli i zasluge za to, ali opraštam im prepisivanje jer govorimo o projektu od javnog interesa. U planu Most nosi i reorganizaciju TZ grada Dubrovnika s ciljem veće operabilnosti, vidljivosti i funkcionalnosti, nužnost nadopune branda Dubrovnika, razvijanje posebnih oblika turizma poput pametnog, zelenog, zdravstvenog, sportskog i kulturnog turizma, stvaranje zaliha projektnih ideja za prijavu na EU fondove iz područja turizma ili pak izradu akcijskog plana za produljenje turističke sezone.

U ugostiteljstvu zaokret mora biti prema kvaliteti usluge ali i stavljanju naglaska na namirnice proizvedene od lokalnih OPG-ova zasnovane na domaćem sjemenu. Projekt je u pripremi i to u visokom stupnju razrađenosti.


U javnom prostoru postoji mišljenje da nitko od kandidata ne zna kako privući sredstva u proračun Grada Dubrovnika, mimo onih iz EU fondova. Znate li Vi u MOST-u ?

Naravno, u više navrata smo pokazali kako se to radi. Osobno sam na tri prijedloga turističkih zakona, i to na prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Prijedlog zakona o članarinama u turističkim zajednicama i Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi, kroz javno savjetovanje na nacionalnoj razini uputio ukupno 14 prijedloga, a jedan od najvažnijih se odnosio na uvrštavanje u Zakon mogućnost uvođenja dodatne pristojbe za goste sa brodova za kružna putovanja.

Kroz javno sam savjetovanje predložio razmatranje mogućnosti da se, osim postojećih kategorija turističke pristojbe, omogući lokalnim razinama uvođenje dodatne pristojbe za putnike s kruzera. Time bi se ostvarili dodatni, strogo namjenski, prihodi koji bi koristili za kreiranje proizvoda, poboljšanje infrastrukture i podizanje konkurentnosti odredišta. Taj moj prijedlog je usvojilo Ministarstvo turizma, te je u konačnici postao sastavnim dijelom Zakona o turističkoj pristojbi.


Prema našim kalkulacijama, na ime takve pristojbe će, recimo, Grad Dubrovnik u proračun u jednoj dobroj turističkoj sezoni uprihoditi dodatnih 12 milijuna kuna godišnje. Ako ovi naši prijedlozi nisu konkretne aktivnosti koje pune gradski proračun, onda zaista ne znam koje jesu.

20. lipanj 2021 22:20