Projekt Skala
Dubrovački gospari svoje su ljetnikovce gradili uz Omblu u 15. i 16. stoljeću, u dobra najvećeg procvata Dubrovačke Republike. Bila su to mjesta ladanjskog načina života plemića, a kako se nekada živjelo prikazat će obnova Sorkočevića, ali ljetnikovca Gučetić s druge strane rijeke koji bi trebao postati društveno-kulturni centar za sve stanovnike Mokošice i posjetitelje. Planovi za obnovu i buduću namjenu dvoraca vrlo su slični i predviđaju najprije financiranje izvođenja radova obnove uz pomoć europskih fondova, te prikaz nekadašnje veze života renesansnih Dubrovčana u ljetnikovcima uz Omblu. Za dvorac Gučetić tek predstoji izrada projektne dokumentacije rekonstrukcije koju će raditi Hrvatski restauratorski zavod, i dug put do dozvole za obnovu, koji je ACI za dvorac Sorkočević već napravio.
Ukupni projekt za dvorac Sorkočević u marini, kao i cjelovita projektna dokumentacija, izrađeni su u skladu s projektnim zadatkom i aplikacijom koja je ranije osigurala sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Procijenjena je vrijednost oko 60 milijuna kuna s PDV-om, od čega je 11 milijuna kuna za uređenje hortikulture i parka te 5 milijuna kuna za uređenje interijera i svih predviđenih sadržaja.
Tijekom izrade projektne dokumentacije strogo su poštovane sve smjernice Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, u izradu svih potrebnih istraživanja i konzervatorskih studija od početka je bio uključen Hrvatski restauratorski zavod, ujedno i partner ACI-ja u prijavi samoga projekta – navode iz tvrtke Millenium promocija za ACI. Ljetnikovac Sorkočević Skala, najveći ladanjski kompleks na dubrovačkom području, zaštićen je kao kulturno dobro i upisan u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture. Ima tri kata, sastoji se od velike zgrade s dva salona od kojih je jedan lođa s impresivnim renesansnim muralima, s taracama i obiteljskom crkvicom posvećenom sv. Tripunu. Najprepoznatljiviji je po širokim baroknim skalama koje se spuštaju izravno u more, kuda su gosti nekada dolazili brodicama.
Nova destinacija
Kompleksu ljetnikovca pripada i vrt-perivoj, sa sustavom šetnica i pergola koji omeđuju četiri polja za sadnju nasada, ribnjak te kamena plastika unutar ograđene parcele.
U sklopu projekta se uz obnovu i rekonstrukciju ljetnikovca iz 16. stoljeća predviđa najprije obnova kompletne infrastrukture unutar granice obuhvata i izgradnja zaštite od buke, postavljanje putokaza i podnog osvjetljenja oko ljetnikovca i na prilazima s morske i kopnene strane te obnova i hortikulturno uređenje renesansnog vrta, sustav odvodnje i navodnjavanja, vanjska, ambijentalna rasvjeta.
Planirano je nadalje otvaranje Interpretacijskoga centra „SKALA“ u sklopu kojega će biti prezentiran ljetnikovac i uz njega vezane tradicije, načina življenja kroz kontekstualizaciju društvenih događaja toga vremena, prezentacija obitelji Sorkočević i nasljednika, prezentacija kulture ladanja i važnosti vode u oblikovanju arhitekture sa posebnim prezentacijom kupaonice i ceremonije kupanja u ladanjskoj arhitekturi – projekt je ACI-a.
A o sadržaju ovog, po mnogo čemu jedinstvenog dvorca, dosad se malo znalo. Oktogonalna sauna na prvom katu dvorca imala je dovod vodene pare iz prizemnog dijela palače, a gospari su sjedili na isklesanim kamenim klupama.
Parnu kupelj Sorkočevići su napravili u zadnjoj fazi gradnje lođe s freskama, a nacrte za nju poslao im je u ono vrijeme slavni dubrovački matematičar, fizičar i diplomat Ruđer Bošković, koji ih je iscrtao na osnovu iskapanja rimskih vila u čemu je sudjelovao dok je živio u Rimu. Prava je to priča o razini luksuznog ladanja dubrovačke vlastele.
I saloni, lođe s muralima i tarace bili bi sukladno projektu ponovno mjesta za renesansne balove pod maskama, koncerte, festivale i čitanja poezije. Već istraženi i očišćeni murali pričaju o božici ljubavi Veneri, ali i o jakosti Dubrovačke Republike - utvrđeno je kako je oslike naručivalo više generacija Sorkočevića. Ladanje u Sorkočevićevom dvorcu bio je luksuz koji je i uz današnje mogućnosti teško nadmašiti.