- Kad radite s hranom, zlatno je pravilo dobro oprati ruke toplom vodom i tekućom sapunicom najmanje 30 sekundi, isprati i tek onda dezinficirati. Tako štitimo sebe, druge i same namirnice. Bez obzira koliko dobro oprali ruke, obvezne su rukavice i hvataljke, nikad se ne smije golim rukama slagati salamu. Hvataljke treba oprati najmanje tri puta dnevno, inače se bakterije razmnožavaju objašnjava dr. Katica Šarac, voditeljica Odjela za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Dezinfekcijski gelovi za ruke prihvatljivi su u situacijama kad nemate alternativu, npr. kad putujete i nije vam dostupna voda. Možda se smanji broj bakterija, ali ih ne možete ukloniti u potpunosti, kaže dr. Šarac.
- Strašno me nervira kad špricaju dezinfekcijsko sredstvo! Staviti dezinfekcijsko sredstvo na prljave ruke nema učinka. To je bacanje vremena i novca. Da pojasnim, kad ubacujete klor u nešto što je prljavo, kao što je kod nas voda bila mutna nakon obilnih i dugotrajnih kiša, potrebno je ubaciti 10 do 15 puta veću količinu nego inače. Tek onda kad više nema te organske tvari, možete reći da imate dezinfekciju. Dakle, najprije trebate nešto oprati, isprati i potom dezinficirati. Osoba koja radi s mesom i sirom često mora mijenjati rukavice. Ne može se rezati salama pa onda i sir u istim rukavicama, jer će sir poprimiti miris salame. Po zakonu, to je neispravna radnja! Vjerujem u kućni odgoj. Tko se doma naučio održavati higijenu, poštovat će pravila radi sebe i drugih. Kad me netko pita, kako oprana i dezinficirana alkoholna čaša može imati crijevnu bakteriju, odgovorim: Niste je dobro oprali! Zato imamo deterdžent za suđe – govori epidemiologinja.
Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, koji je usklađen s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća iz 2004. godine, pravilnik o HACCP sustavu, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, sve su to propisi koji utvrđuju pravila ponašanja trgovaca, a koliko ih se pridržavaju? Primjerice, Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisano je da u proizvodnji i prometu hranom ili opskrbi pučanstva vodom za ljudsku potrošnju ne smiju raditi osobe koje boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti hranom, kliconoše, oni koji boluju od gnojnih bolesti kože, čak i oni boluju od bolesti koje izazivaju odbojnost kod potrošača. Osobe koje dolaze u dodir s hranom obavezno pohađaju zdravstveni odgoj, odnosno tečaj higijenskog minimuma, i odlaze na zdravstveni pregled za kliconoštvo.
- Svi zaposlenici trgovina moraju imati osnovni ili prošireni tečaj zdravstvenog odgoja, ovisno o zaduženju i vrsti posla. Blagajnici, na primjer, polažu osnovni tečaj i odgovaraju samo na jedno pitanje, a onaj tko radi s mesom, salamama i sirom, mora proći prošireni zdravstveni odgoj u zavodu za javno zdravstvo – kaže dr. Šarac.
Iz Državnog inspektorata odgovaraju kako su ove godine proveli 1.952 inspekcijska nadzora u trgovinama. Najčešći prekršaji odnosili su se na higijenske uvjete prostora, opreme i pribora te čistoću objekta. Među brojnije nepravilnosti svrstava se upravo neprovođenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog pregleda zaposlenika. Za utvrđene nesukladnosti, kako navode, donesene su 233 upravne i 371 prekršajna mjera, u najvećem dijelu novčane kazne na licu mjesta. Dakle, kad vam trgovac netom izrezanu mortadelu slaže svojim prstićima, slobodno recite: Ne, hvala!