
Ajde što su i nama podvalili te arapske, umjesto naših, rimskih brojeva. To im opraštam, ali to što su nam podvalili arapske borove, to je baš strašno. Jesu, jesu, dragi moji - oni borovi što nas gledaju s Petke su mudžahedini. Alepski! Zimzeleni.
Borove su nam uvalili Frančezi. Oduvijek su oni mutili s tim Arapima. Pogledajte što se događa u Alepu odakle su i naši borovi. ISIL, pa Asad, pa džihadisti, sve gori od gorega.
Eto kako su nas nasadili. Do te mjere da na zabavama pjevamo - gori gora, gori borovina, gori dušo naša ‘ladovina. Što bi Maro Kristić rekao, sve je to smišljeno da bi ovaj prostor naselili ljudi iz trećih zemalja.
Najgore je kad se čovjek na te stvari navikne. Ali gradska je vlast odlučila tome stati na kraj. Umjesto arapskih borova, alepskih, posadit će brijestove. Kažu stručnjaci s klupe na Pošti Lapad da će Bulevar sličiti na trebinjsku šumu.
Ja, ruku na srce, i ne znam kakva stabla rastu u trebinjskoj šumi. Morao sam pitati Google. Vazda sam mislio da tamo rastu platani. Ali su mi ovi što tamo marendavaju rekli da usred Trebinja na tabli lijepo piše da su platani kupljeni u Trstenome. Cash&carry. Točno 16 komada. Ne’š ti šume...
Kaže internet da brijest raste u nizinskim šumama i u Alpama. Zadnji put kad sam gledao, tamo Trebinja nije bilo. Ali nije to važno, mene smeta što su Trebinjci opet prošli bolje - arapske brojke OK, ali alepski bor jok. Njima naši platani za trebinjsku šumu. A nama bor - alepski!
Ali nije to sve. Malo sam provjerio ove naše brijestove i uhitio se za glavu. Ljudi moji, pa to su hibridi. Djeca iz miješanog braka. Eno, lijepo piše: stručni naziv ‘Ulmus Rebona’, dobivena križanjem klona japanskog brijesta s klonom sibirskog brijesta uzgojenog iz sjemena sakupljenog s uličnog stabla u Yanktonu, Južna Dakota. Znači, križanac Rusa i Japanca, uzgojen iz sjemena Čejena ili Siouxa.
Evo ne znam što bih rekao.
Sjećam se kad su ovi borovi na Bulevaru posađeni. Bio sam mali, ali meni je to društvo iz Alepa odmah bilo sumnjivo, samo što u komunizmu nisi smio progovorit’. Što nismo tad mogli posadit‘ murve? Žene bi u Lapadu uzgajale dudov svilac i pravile kontonjatu. I ovi što peru auta imali bi posla. Ili recimo, košćela, što fali košćeli? Ja bih opet o’kinuo komadić s antene za napravit’ puhalicu i gađat’ turiste picama od košćele. Neka djeca vide kako smo se mi prije borili za održivi turizam. Mogla se i česvina posadit’, pa bi žirovima hranili prace i 29. novembra činili pršute.
U gradu ima barem 200 do 300 stručnjaka za krajobraznu arhitekturu. Ima ih skoro k’o vozača Ubera ili političkih analitičara, a mi puf - pa na brijest.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....