Iznajmljujem, trebam li podnijeti prijavu za porez na nekretnine? Evo tko sve treba dostaviti podatke Poreznoj upravi

Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor. Do 31. ožujka, građani su Poreznoj upravi dužni podnijeti prijavu podataka bitnih za oporezivanje, ali ne svi.

I dalje postoje nedoumice tko plaća ovaj porez, a tko ne mora podnositi prijavu, osobito kad su u pitanju iznajmljivači. Dok se čeka odgovor Porezne uprave na pitanja, na koji način planiraju obavijestiti građane o obvezi plaćanja i koje su posljedice za prekoračenje roka prijave, najvažniji je podsjetnik na osnovnu informaciju iz Zakona o lokalnim porezima: ovaj se porez ne plaća za nekretnine koje služe za stalno stanovanje.

Porez se ne plaća ni za nekretnine koje se iznajmljuju podstanarima na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje. Pritom se pod dugoročni najam smatra razdoblje od najmanje 10 mjeseci, a ugovor o najmu mora biti prijavljen Poreznoj upravi.

Plaća se za višak nekretninu

„Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada, kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode iz Porezne uprave.

Što je s privatnim iznajmljivačima koji iznajmljuju apartmane, odnosno nekretnine koriste za kratkoročni najam? Trebaju li oni, uz ostale, plaćati i ovaj porez? Tu postoje razlike. Ovako je Porezna uprava odgovorila na pitanje privatnog iznajmljivača za kuću u kojoj živi, a preostala dva kata iznajmljuje turistima.

- Ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. Ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, onda se plaća porez na nekretnine u visini koju odredi općina odnosno grad. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. U navedenom slučaju to bi značilo da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine – tumačenje je Porezne.

Moraju li vlasnici kuće za odmor koji su dosad uredno primali rješenja o porezu za tu namjenu, podnositi prijavu?

- U navedenom slučaju ne treba se podnositi prijava podataka, osim ako su nastupile promjene koje nisu prijavljene poreznom tijelu (promjena površine ili namjene kuće, oštećenja zbog kojih je nekretnina neupotrebljiva i sl.) - odgovaraju.

Naslijedio ruinu

Je li opravdan strah nasljednika derutnih objekata na selu, u kojima nije moguće stanovanje, da će morati plaćati porez na tu nekretninu?

- Kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena, koja se utvrđuje na temelju postojanja infrastrukture, ili opreme, ili uređaja koji zamjenjuju priključak na infrastrukturu, neće se plaćati porez na nekretnine. Porezni obveznik mora dokazati da se takva nekretnina ne može stambeno koristiti (npr., nema priključka za vodu, struju, ne postoji krov i slično) – odgovor je Porezne.

Takvih slučajeva i nekretnina po selima duž Dubrovačko-neretvanske županije ima mnogo. Općina Dubrovačko primorje dosad je imala 185 registriranih obveznika poreza na kuću za odmor. Kako kaže načelnik Nikola Knežić, zasad se na njih odnosi ovaj porez na nekretnine koji, odlukom Općinskog vijeća, iznosi od 0,60 do 3,7 eura po četvornom metru, a do kraja mjeseca se očekuju prijave onih koji dosad nisu bili u sustavu. Primorje je podijeljeno u pet poreznih zona. U prvoj, najskupljoj su naselja mjesta Slano ispod Jadranske turističke ceste, uključujući Slađenoviće. U drugoj su zoni naselja Kručica, Banići i Majkovi ispod magistrale, te slanska naselja iznad JTC. Oni plaćaju 2,4 eura po kvadratu korisne površine nekretnine. U trećoj su zoni dijelovi Kručice i Banića iznad magistrale i Doli (1,8 eura), u četvrtoj Imotica, Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani, Visočani i Majkovi, onaj dio iznad magistrale (1,2 eura), a najmanje će plaćati oni u Liscu, Točioniku, Čepikućama, Podgori, Trnovici, Podimoču, Trnovi i Mravinci (0,60 eura).

Koliki će se porez plaćati, odlučuju jedinice lokalne samouprave. Zakonski minimum je 0,6 eura po četvornom metru, a maksimum 8 eura. Primjerice, Dubrovnik je podijeljen u pet zona, a porez se kreće od 0,6 do 5 eura za četvorni metar korisne površine, što je unutar granica dosadašnjeg poreza na kuće za odmor.