StoryEditor
DubrovnikPOMOGLI KOLEGAMA |

INŽENJERI GRAĐEVINARSTVA IVANA MARČINKO I DAMJAN ĐANOVIĆ VOLONTIRALI SU U PETRINJI U nas su kuće zbog čestih potresa puno čvršće nego na Banovini

Piše Silvia Rudinović
23. siječnja 2021. - 06:46
Ivana Marčinko i Damjan Đanović, inženjeri građevinarstva iz DubrovnikaTonći Plazibat/CROPIX

Dvoje mladih inženjera građevinarstva Ivana Marčinko i Damjan Đanović bave se projektiranjem, nadzorom i izvedbom građevina, a zastrašujući prizori urušenih domova nakon razornog potresa u Petrinji, Glini, Sisku, Majskim poljanama i drugim mjestima Sisačko-moslavačke županije, potakli su ih da 4. siječnja krenu pomoći kolegama.

Dubrovački objekti u dosta slučajeva građeni su puno kvalitetnije nego u Petrinji i okolnim područjima

Pomoć volontera - ovlaštenih inženjera tražili su Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) i Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG).

image
'Iako naš zadatak nije bio pružanje psihološke pomoći, često smo morali i poslušati ljude, korisnike objekta, prenosili smo im informacije koje bi im mogle biti od pomoći'
Privatni arhiv I. Marčinko i D. Đanović

- Spavali smo kod obitelji u Zagrebu i svaki dan putovali autocestom Sisak – Zagreb koja je bila otvorena i besplatna. U stožeru HCPI-a mogli smo uzeti svu opremu za preglede, zaštitne kacige, prsluk, čekić, prijenosnu bateriju, liviju, naljepnice i hranu. Mi smo se već u Dubrovniku pripremili tako da smo od opreme uzeli što nam je nedostajalo: prijenosnu bateriju i naljepnice. Budući da ne poznajemo područje i da je u samoj Petrinji već bilo jako puno prijava, odlučili smo ne gubiti vrijeme, pa smo se zadržali u centru Petrinje i naselju Hrastovica – prepričava Ivana Marčinko.

Katastrofalna gradnja, katastrofalna šteta

Njihova je zadaća bila pregledati oštećenja i ocijeniti uporabljivost, odnosno sigurnost korištenja zgrada. Vlasnici su, naravno, htjeli što prije doznati smiju li u vlastiti dom, a Stožer za obnovu od potresa informaciju za koliko stanovnika moraju osigurati smještaj.

- Iako naš zadatak nije bio pružanje psihološke pomoći, često smo morali poslušati ljude, korisnike objekta, prenosili smo im informacije koje bi im mogle biti od pomoći, telefonske brojeve službi za pomoć, koje smo i sami dobivali od HCPI- a u WhatsApp grupi formiranoj radi naše međusobne komunikacije. U dva dana smo pregledali oko 20 građevina, od čega je jedna bila neuporabljiva, što znači da je dobila crvenu naljepnicu, četiri su bile privremeno neuporabljive (narančasta naljepnica) i ostale su sve bile uporabljive (zelena naljepnica). Svi objekti koji su dobili zelenu naljepnicu imali su minimalne pukotine u nosivim elementima, srušene dimnjake i oštećenja krovišta kao posljedicu rušenja dimnjaka. U međuvremenu su ih vlasnici uz pomoć volontera ili vatrogasaca sanirali. Takvi objekti su sigurni za korištenje – kaže Ivana Marčinko, pa oboje dodaju:

image
Privatni arhiv I. Marčinko i D. Đanović

"Koliko smo mi uspjeli vidjeti u strogom centru Petrinje, koji je i najviše oštećen, uglavnom su to stari objekti, zidane zgrade s drvenim stropovima cca 100 godina stare, koji nisu bili adekvatno održavani. Pregledi u okolnim naseljima pretežno su bili na obiteljskim kućama. To su uglavnom građevine katnosti prizemlje, kat i nestambeno potkrovlje ili samo prizemlje i nestambeno potkrovlje, zidane s punom opekom bez serklaža, s krutom međukatnom konstrukcijom i kosim drvenim krovištem. Temelji su betonski bez armature. Takvi objekti ne zadovoljavaju važeće propise. Često smo nailazili na objekte koji u prizemlju, koje je kritično, nemaju vertikalne serklaže, a na etaži iznad, koja je dodana naknadno, imaju. To također ne zadovoljava. Isto tako smo često nailazili i na primjere gdje su vlasnici, po principu "uradi sam", uz objekt dodali aneks a nisu ga ispravno povezali, pa su se tu sada pojavile pukotine. Mislimo da je spoj siromaštva, neznanja, neodržavanja i nesavjesnog građenja doveo do takve loše gradnje, a što se tiče poslijeratne obnove, to mi nismo provjeravali".

Stanje na petrinjskom području je kaotično, dojam je dvoje inženjera. Jako puno objekata je u lošem stanju, mnogo je prijavljene štete a mali broj inženjera koji su u mogućnosti obavljati preglede, što usporava povratak ljudi u svoje domove.

- Šokirala nas je spoznaja da jedan kraj, u neposrednoj blizini glavnog grada, na dobroj poziciji za bilo koju industrijsku granu, dobro cestovno povezan, u tako lošoj gospodarskoj situaciji – kažu sugovornici.

image
Tonći Plazibat/CROPIX

Nove zgrade sigurne

Odlazak u Petrinju je i svojevrstan profesionalni izazov. Dubrovačko područje je trusno, s dobro poznatom poviješću potresa. Seizmolozi kažu, očekivana jačina potresa ovdje je magnitude oko 7,6 po Richteru. Koliko jak potres mogu ili moraju izdržati obiteljske kuće i stambene zgrade koje se danas grade u Dubrovniku, ako se poštuju svi propisi gradnje?

- Sve nove zgrade koje se projektiraju i izvode sukladno važećim propisima su sigurne. Propisi se sve više postrožuju, a samim tim i građevine postaju sigurnije u odnosu na prethodne. Ponašanje zgrade u potresu ovisi o njezinom veličini i obliku. Dobro oblikovane zgrade, pravilnog oblika sa simetričnim nosivim zidovima u dva međusobno okomita smjera, uključujući pravilnost po visini, dobro reagiraju u potresu. Kod zidanih konstrukcija, protupotresna otpornost se uglavnom postiže upotrebom kvalitetnih materijala i uvažavanja pravila za jednostavne zidane zgrade. Armirani beton je duktilan i može preuzeti veću silu od potresa. Kod armiranobetonske konstrukcije također je jako bitno pravilno posložiti konstrukciju i pravilno ugraditi potrebnu armaturu – pojašnjava Damjan Đanović.

Sve nove zgrade koje se projektiraju i izvode sukladno važećim propisima su sigurne

Djelovanje potresa na konstrukciju proračunava se prema potresnim kartama, odnosno prema vršnom ubrzanju tla, koje za područje Dubrovnika iznosi ag=0,31g, tako to stručno objašnjavaju sugovornici. U Hrvatskoj se zgrade projektiraju prema europskim normama, prema Eurocodu. Za provjeru otpornosti konstrukcije na potres koristi se Eurocode 8, kojim smo prihvatili sve europska pravila za proračun konstrukcija osim podataka koji su karakteristični za na našu državu. Inženjeri kažu da se i kod nas koriste sve inovacije koje su primjenjive, u skladu s važnosti građevine.

image
Privatni arhiv I. Marčinko i D. Đanović

Legalizacija bez provjere

S obzirom na povijest potresa na dubrovačkom području, postavlja se pitanje jesu li nam ta iskustva utjerala dovoljno straha da se nitko ne bi usudio ići mimo minimalnih zakonskih uvjeta gradnje.

- Nedavno smo u Hrvatskoj imali Zakon o legalizaciji. Na području cijele Hrvatske legalizirano je jako puno objekata koji su većinom bili izgrađeni po principu uradi sam, a za takve objekte prilikom legalizacije nije bila potrebna nikakva provjera, s obzirom na njihovu sigurnost u potresu. Osobno mislim da ljudi brzo zaborave na katastrofe i ništa ne poduzmu vezano za nedostatke svoje građevine, a što bi moglo spriječiti nesreću u slučaju iduće prirodne katastrofe – ističe Đanović.

Ako su se na petrinjskom području porušili svi dimnjaci, koje su slabe točke dubrovačkih objekata na koje bismo trebali obratiti pozornost?

image
Tonći Plazibat/CROPIX

- Dubrovački objekti u dosta slučajeva građeni su puno kvalitetnije nego u Petrinji i okolnim područjima. U nas, također, postoje dimnjaci koji su tradicionalno građeni i predstavljaju opasnost u slučaju potresa. Poučeni zagrebačkim i petrinjskim potresima te bi dimnjake bilo najbolje zamijeniti onima koji u sebi imaju predviđene otvore za armaturu ili ih potresno ojačati. Ukoliko dimnjaci nisu u funkciji, najbolje ih je ukloniti. Po hrvatskim propisima, postoje razine održavanja građevine kojih bi se trebalo pridržavati. U potresu često znaju biti opasni nekonstruktivni dijelovi građevine, tipa dotrajala žbuka, loše pričvršćena kupa, loše oslonjen kameni kanal, takva oštećenja koja se dogode bi se redovitim održavanjem brzo uklonila i ne bi predstavljala opasnost – preporučuju Ivana i Damjan, i dodaju: "Loše održavane građevine mogu biti opasne za korisnike i bez potresa".

12. svibanj 2021 11:31