Novom Odlukom o gospodarenju otpadom nastupit će i nova pravila u njegovom odlaganju. Onaj tko bude razvrstavao otpad, odnosno izdvajao staklo, papir, plastiku... te ih odlagao u za to predviđene spremnike, benefite će osjetiti na mjesečnom računu kojeg mu ispostavi Čistoća. Onaj tko na to bude odmahivao rukom, morat će tom istom rukom svaki mjesec dublje posegnuti u džep. Naime, račun za usluge Čistoće korisniku će se formirati prema količini predanog miješanog komunalnog otpada. Logično je, što više odvajate, manje je miješanog otpada, manji je i mjesečni račun. 'Onečišćivač plaća' glavno je načelo Zakona o gospodarenju otpadom kao i nove Odluke o gospodarenju otpadom koja postavlja nova pravila igre.
Čistoća kao davatelj usluge u obvezi je utvrditi predane količine miješanog komunalnog otpada svakog korisnika. Kako će ih (iz)mjeriti? Pomoću otpadomjera, uređaja zapremnine 20 litara koji će se postaviti na svakom spremniku za miješani komunalni otpad na javnim odlagalištima. Građani će dobiti karticu pomoću koje će otvarati spremnik i tako će se točno bilježiti količina predanog miješanog komunalnog otpada svakog korisnika, a temeljem toga formirat će se i računi. Ovisno koliko puta u mjesecu odložite otpad, 5, 15 ili 20 puta, račun može 'narasti' i do 230 kuna. Samo odvajanjem otpada korisnik može pozitivno utjecati na iznos svog računa. Uz spremnike za odvajanje na javnim površinama, tamo gdje je moguće postavit će se vlastiti spremnici kod korisnika, primjer su Bosanka i Mali Zaton. Kakvo rješenje mogu očekivati stanovnici u povijesnoj jezgri, specifičnoj kada je bilo što u pitanju pa i odlaganje otpada? Direktor Čistoće Marko Iveković ističe kako se neće ništa značajno promijeniti.
- Zakon ne prepoznaje našeg korisnika koji živi u Lapadu ili staroj jezgri, svi su jednaki. Stanovnicma stare jezgre će biti omogućeno ujutro na nekoliko lokacija odlaganje otpada na potpuno jednak način. Međutim ne mogu na Stradunu, ispred Sponze ili Male Braće spremnici stajati cijeli dan, nisu ni prije stajali, već uz vremensko ograničenje. Vjerujem da su svi stanovnici povijesne jezgre navikli na takav režim, a mislim da je i svima prihvatljiv jer jednostavno ne možemo spojiti otpad u podne na Stradunu s rijekom turista – kaže Iveković i dodaje:
- Zadnjih godinu dana se za sugrađane u povijesnoj jezgri u jutarnjim satima postavljaju i spremnici za odvajanje otpada: kraj fontane, iza Katedrale i kraj Sponze. Imamo praksu držati ih od 6 do 8 ujutro i onda ih povlačimo sa Straduna, ali sve do 8 i pol taj otpad se može donijeti iza Katedrale gdje se nalazi vozilo Čistoće koje prikuplja otpad. Mogu se složiti da je to relativno kratak vremenski period, međutim ipak je to omogućeno 365 dana u godini.
Je li moguće naći neke prostore unutar zidina gdje bi spremnici za staklo, papir, plastiku... bili stalno stacionirani?
- Kad smo odredili vrijeme odlaganja otpada onda možemo nekako imati kontrolu nad tim otpadom. Kada je na nekoj lokaciji to dozvoljeno tijekom cijelog dana, pogotovo u ljetnim mjesecima, ne možete spriječiti neugodne mirise, ružnu sliku. Dopuštanjem tako nečega potencijalno možemo stvoriti problem neugodnog mirisa u jednom dijelu Grada koje nije prihvatljivo ni u interesu. Takav prostor i takvo rješenje nisam siguran je li i pravo rješenje – kaže direktor Čistoće i dodaje kako će proći još nekoliko mjeseci dok se ne nabavi sva potrebna oprema i krene implementacija novog sustava odlaganja otpada.
Dakle, zadnjih godinu dana spremnici za odvajanje otpada su unutar zidina svakog dana na dva sata. Ako stanovnik to propusti preostaju mu oni postavljeni na Buži, Pločama i Pilama. Ne zvuči daleko, ali uzmete li u obzir da je skoro polovica stanovništva unutar zidina starije životne dobi ta udaljenost odjednom je poprilično velika. Dovoljno je zamisliti 70-godišnjaka koji sa Svete Marije negdje oko 10 sati krene prema Buži a u rukama nosi nekoliko kila papira i kartona.
- U gradu su pretežno stariji, ne mogu potezat na Ploče ili Pile. To je nama neizvedivo. Nećemo nosit svaki dan pet deka, nego bursu što se skupi. Imam portun pa ću dole stavljat i nosit dvaput tjedno. Ali sve skupa će bit naopako ođe. Nisam shvatila što i kako treba – iskreno će sugrađanka Mime Banić i dodaje:
- Inače stavim kartu za kartu i ostavim ujutro kad oni kupe na početku ulica. Ovo drugo ništa ne odvajam. Svaki dan nosim miješani otpad. Ne znam što i đe treba reducirat. Drugo je đe imate k'o na Pilama one velike kontejnere. Da su blizu pa ćeš ubacit, ovako, teško! Sve nešto naređuju, starijim ljudima je to jako teško, ko će nanovo nešto učit i shvatit. Dolazi da je najbolje ništa ne kuhat doma nego k'o u svijetu jesti vanka a doma samo spavat.
Ivana Begonja smatra kako je nužno osigurati odvojene spremnike na dosadašnjim odlagalištima, da je ljudima 'zgodno i blizu, da se ne mora potegnut izvan zidina'.
- I da ih bude na što više lokacija jer znamo da je najviše starije populacije u Gradu kojima je ionako otežano probijanje kroz gužve a kamoli da još moraju razmišljati svako dva dana kako će papir ili staklo odnijeti na Ploče. Neće im biti motivirajuće da to razdvajaju. Nekim ljudima u jezgri je samo odlagalište daleko, nije svakome to 50 metara – kaže Ivana pa će kako s dvoje male djece nema kada razdvajati. Spominje kako će sukladno novoj odluci stanovnicima povijesne jezgre biti omogućeno jednom godišnje nazvati Čistoću za besplatno odvoženje glomaznog otpada, sli i smatra kako bi to u Gradu trebalo biti omogućeno više puta.
Sugrađanin Srđan Kera za razdvajanje otpada je, kaže, sto posto ali 'moraju organizirati kontejnere u koje će se moći baciti biorazgradivi otpad'.
- Kako sad, da nosim biorazgradivi otpad u Župu? Veliki je problem kako će to organizirat u Gradu, zato će morat neđe nekome maknut nešto. Moglo se to napravit' tu iza Gospe samo je trebalo kontejnere ukopat' ispod u ulicu. Čistoća radi dobar poso ali da nosiš na Pile ili u Župu, to nema šanse!