Hrastov gubar, strašni ‘zecoleptir‘, eksplodirao nad Gradom

Nema gdje ih nema, u tijeku je prava najezda! Dojave o rojevima krupnih leptira koji oblijeću stabla, rasvjetne stupove i ulijeću u kuće stižu od Elafita preko Grada sve do Prevlake, a čeljad se sveudilj pita zašto ih se toliko namnožilo. Neki ih nazivaju i zecoleptirima, zbog izraženih ticala koja sliče zečjim ušima. Za one strašljive, treba odmah reći – hrastovi gubari (Lymantia dispar) nisu za čovjeka opasni leptiri, čak ni ako se pojavljuju u enormnim količinama, kao na prijelazu iz lipnja u srpanj na širem dubrovačkom području gdje su se odavno odomaćili.



Kustosica u Prirodoslovnom muzeju u Dubrovniku Matea Martinović, po struci entomologinja iliti stručnjakinja za kukce, potvrđuje da je populacija gubara glavonje, kako još zovu ušatog 'zloćka',ovog ljeta doslovce eksplodirala.

- U Europi se ova vrsta smatra jednim od najznačajnijih šumskih štetnika, i inače je brojna ali ove godine nadasve. U prehrani nije izbirljiva, ne jede samo hrast već i makiju, na kontinentu joj populacija bukne otprilike svakih deset godina, a na Mediteranu i češće, svakih pet. No, treba znati da nisu opasni odrasli leptiri, nego gusjenice koje žvaču lišće, a kad se njihov negativan utjecaj poklopi s drugim štetnicima, može doći do sušenja i odumiranja cijelih šumskih predjela.

Odrasle jedinke, slično kao i dudovi svilci, uopće nemaju probavne organe – objašnjava dubrovačka kustosica tajne leptira koje mnogi očevici pogrešno prozivaju moljcima. Hrastov gubar zapravo je noćni leptir iz porodice prelaca gubara (Lymantriidae).



Ženka je zdepasta i dlakava tijela, bjelkaste boje, dok je mužjak nešto manji, sivosmeđe boje. Masovne pojave nisu rijetkost, posebice u ovo doba godine, kad se ljeto tek 'zahuktava'. Svjedoci govore da uglavnom viđaju smeđe mužjake koji su rukom gotovo neuhvatljivi, lete brzo i nervozno, možda i zbog aktualne faze parenja. Kako god, s gubarima ćemo se družiti još koji dan dok ne odrade svoj prirodni ciklus.

 

A smanjenje brojnosti letećih nametnika nije u domeni biologa iz Prirodoslovnog muzeja, već šumara i agronoma koji određuju kako prevenirati štetnika, biološkim ili kemijskim sredstvima koja nisu rizična za druge biljne vrste, životinje, ljude i vodu.
Razvoj gusjenice traje oko 60 dana, nakon čega se kukulji. Stadij kukuljice traje deset do 18 dana, potom odatle izlijeću leptiri, nakon parenja odlažu jaja koja će prezimiti. I tako unedogled, iz ciklusa u ciklus.



Za razliku od napasnika gubara, oku promatrača mnogo draži je lastin rep, leptir koji u novom naraštaju ovih dana također obitava u Dubrovniku. Prema riječima Matee Martinović, biljka hraniteljica ove vrste leptira, omiljenog motiva za fotografije je – morač. Životni vijek leptira, reći će eksperti za leptire, lepidopterolozi, varira od samo jednog dana do tri generacije u godini, no jedno je sigurno. Ove sezone hrastovi gubari na krajnjem su jugu pojavnošću su dostojno odmijenili Hitchcockove 'Ptice'.