FRANO MATUŠIĆ Nautičari su nam glavni adut, jahtašima se najlakše fizički distancirati

Dubrovčanin Frano Matušić mandat na mjestu državnog tajnika za turizam završava u nikad složenijim okolnostima koje su uzdrmale taj resor. Posljedice korona krize tek će se osjetiti, posebno u Dubrovniku koji je kao prvenstveno aviodestinacija iznimno osjetljiv na globalne mijene. No, da turizam neće nestati, već oživjeti u novim oblicima, među ostalim i kroz jačanje kompetencija kadra, potvrđuje i najava konačnog oživljavanja Vile Čingrija.



Ministarstvo turizma ovog je tjedna objavilo Odluku o financiranju šest Centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, među kojima je i Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik. Projekt vrijedan 72.399.069 kuna provest će se potporom iz Europskog socijalnog fonda. Koliki je značaj projekta za budući Centar kompetentnosti u Dubrovniku?

Sretan sam da smo došli do trenutka potpisivanja ugovora između Ministarstva turizma i 6 novoosnovanih centara kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva. Nakon raspisanog i provedenog natječaja ministar Cappelli je prošli tjedan donio odluku o dodjeli sredstava iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 388 milijuna kn za aktivnosti i dijelom za opremu ovih 6 centara (Dubrovnik, Split, Pula, Opatija, Zabok i Osijek). Bitno je istaknuti da smo cijeli projekt morali osmišljavati od početka te alokaciju od 300 milijuna kn usprkos krizi izazvanoj Covid-om 19 uspjeli povećati čak za 30 posto, na 390 milijuna kuna.



- To je najbolji pokazatelj opredjeljenja Vlade Andreja Plenkovića da je ulaganje u obrazovanje najbolji ulog za budućnost Hrvatske. Centri će, siguran sam, postati centri izvrsnosti za zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu i podići će razinu kvalitete usluga u Hrvatskoj. Drago mi je da je gradonačelnik Franković prihvatio moj prijedlog da se Vila Čingrija stavi na raspolaganje za budući Centar i učinio izuzetno atraktivnim cijeli projekt. Treba istaknuti da je župan Dobroslavić prepoznao značaj i od početka podupire uspostavu ove institucije. Treba pohvaliti i zaposlenike škole zahvaljujući čijim rezultatima rada je dubrovačka turističko ugostiteljska škola odabrana za Centar kompetentnosti. Zahvaljujući mojim osobnim poznanstvima sa vodstvom Baskijskog kulinarskog centra, koja je jedna od najboljih gastronomskih institucija na svijetu, uspjeli smo ih zainteresirati za partnerstvo sa dubrovačkim Centrom što će značajno podići kvalitetu obrazovanja u RH.

U projekt su uključeni brojni partneri?

Da, bit će to najjače hotelske kuće, kao i Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Sveučilište i druge ugostiteljske i turističke škole u županiji. Edukacijski programi će biti namijenjeni srednjoškolskim učenicima, njihovim profesorima, mentorima kod poslodavaca, ranjivim skupinama, prekvalifikacijama kao i građanima entuzijastima zainteresiranima za gastro zanimanja. Uz 72 milijuna kuna koliko je osiguralo Ministarstvo turizma za dubrovački Centar, još smo osigurali i 30 milijuna kuna za infrastrukturu centra također iz EU fondova, kojim sredstvima će se obnoviti Vila Čingrija, prostori centra u ulici Garište te dio bivše turističke ugostiteljske škole, danas Centra kompetentnosti. Složit ćete se da je 103 milijuna kuna itekako značajan iznos koji će se uložiti u dubrovački Centar, ali su još značajnije aktivnosti Centra za budućnost hrvatskog turizma i za dugoročno rješavanje nedostatka kvalitetne radne snage u sektoru turizma.

Prednost, ali i 'prokletstvo' Dubrovnika njegov je status aviodestinacije. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković za nedavnog sastanka s premijerom Plenkovićem u Banskim dvorima istaknuo je nužnost specifičnih mjera pomoći za ovogodišnju turističku sezonu. To se prvenstveno odnosi na slijetanje međunarodnih letova, chartera i privatnih zrakoplova s područja EU i Velike Britanije u Zračnu luku Dubrovnik?

Činjenica je da je Dubrovnik prvenstveno destinacija koja ovisi o zračnom prometu zbog loše povezanosti ostalim vrstama prijevoza što će se bitno promijeniti izgradnjom Pelješkog mosta i nastavkom izgradnje autoceste prema Dubrovniku. Covid 19 je u potpunosti zaustavio svjetski zrakoplovni promet no polako se naziru inicijative za ponovnu uspostavu zračnog prometa. Nazočio sam sastanku gradonačelnika Frankovića sa premijerom, koji je dao snažnu potporu i obećao svaku moguću pomoć prije svega putem Croatia Airlines, ali i bilateralnim dogovorima sa susjednim državama koje imaju sličnu epidemiološku situaciju kao i RH. Ministar Cappelli najavio je za 29. svibnja otvaranje granica nakon Slovenije i za Mađarsku, Češku, Austriju i Slovačku. Zračnim koridorima s ovim državama sigurno će doći gosti i u Dubrovnik i i županiju. Gradonačelnik Franković posebnim subvencijama zračnim prijevoznicima sigurno će zainteresirati kompanije za povratak u Dubrovnik.
 

CROPIX

Turistički sektor dosta nade polaže u međudržavne sporazume s državama koje imaju jaka emitivna tržišta. Koliko se uznapredovalo na tom planu? Koje su nacionalnosti naši 'ciljani' turisti?

Već sam dijelom odgovorio i najavio otvaranje granica za države srednje Europe ali naravno da ćemo nastojati, sa svima koji uspiju kontrolirati situaciju sa Covid-om, uspostaviti putnički promet uz poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuka. Za hrvatske turizam će biti značajan povratak turista iz Njemačke koja je naše najznačajnije emitivno tržište, ali i turista iz Velike Britanije te SAD-a koji su u najvećem broju dolazili na dubrovačko područje.

Zbog blizine kopnene granice s BiH i Crnom Gorom, Dubrovnik je i svojevrsni tranzitni centar. Mislite li da su granični prijelazi dovoljno sigurni za skoro otvaranje prometa roba i putnika?

Policija i carina na graničnim prijelazima odlično odrađuju svoj posao i nema razloga sumnjati u njihovu učinkovitost, no u ovoj situaciji je najbitnije da nam turisti dođu i do krajnjeg juga bez većih zastoja na granicama. Već smo najavili nove aplikacije preko kojih bi gosti ispunili obrasce za brži prelazak preko granice što će značajno pojednostaviti i ubrzati prelazak granice.
 

Hoteli otvoreni na dubrovačkoj rivijeri mogu se prebrojiti na prste jedne ruke. 

Naša oprezna očekivanja su da bismo ove godine mogli ostvariti 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, što znači da očekujemo da ćemo glavninu prometa ostvariti od srpnja do listopada, ukoliko okolnosti to dopuste. No, nadamo se da bi i lipanj mogao dati neke turističke rezultate.

Vjerujete li u povratak nautičara na Jadran? Mega jahtama je otvoren pristup našim marinama koje čekaju prva veća uplovljavanja...

Nautički turizam ima sve preduvjete za najbrži povratak. Nisu slučajne najave da bismo mogli uskoro ugostiti brojne megajahte s Kariba te iz europskih destinacija koje imaju puno težu situaciju sa Covid-om. Za taj hrvatski uspjeh zaslužan je prvenstveno nacionalni Stožer koji je pravovremenim mjerama spriječio da nam se dogodi talijanski “scenarij”, ali i građani RH koji su poštivali preporuke stožera i doprinijeli povoljnoj situaciji koja je danas velika prednost u odnosu na konkurentske EU destinacije. Dakle nautičarima će biti najlakše ispoštivati mjere opreza i fizičkog distanciranja od ostalih turista. Slična je situacija i sa kampovima kao i s nekim vrstama privatnog smještaja koji mogu osigurati poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuka.

Bojite li se masovnih otkaza u turizmu nakon isteka 'roka' Vladinih poticajnih mjesta? Možete li prognozirati kad ćemo imati prvu pravu 'postkorona' sezonu?

Ne bojim se novih otkaza u sektoru nakon Vladinih mjera. Siguran sam da su poslodavci ili barem većina njih svjesni da je kvalitetnu radnu snagu potrebno zadržati radi budućih aktivnosti, a osobno očekujem da će sezona 2021. biti puno bolja (ne kao 2019., ali rezultatima blizu “normalnih “ sezona). Svi dionici u turizmu moraju prije svega raditi na podizanju kvalitete hrvatskog turizma, razvijajući održivi turizam koji će biti prihvatljiv građanima ali istovremeno otvarati mogućnosti za nove poduzetnike i nove ponude, kojima će se ostvarivati bolji financijski rezultati. Veliki izazov je povezivanje OPG -ova i ostalih poljoprivrednih proizvođača sa sektorom turizma, odnosno stvaranje malih lanaca vrijednosti koji će osigurati najkvalitetnije namirnice za ugostiteljske objekte.

Trendovi proizvodnje zdrave hrane (eko, bio, biodinamika..) mogu značajno utjecati na kvalitetu ponude u restoranima i hotelima. Nije slučajno da smo početkom 2017. dogovorili suradnju sa Michelinom - sustavom za ocjenjivanje kvalitete gastro ponude, što je značajno pridonijelo vidljivosti hrvatske gastronomije na svjetskoj gastro sceni i podizanju kvalitete hrvatske gastronomije.