Dok kontinentalni dio Hrvatske strepi od jesenskih računa za plin, šire dubrovačko područje prisilno je pošteđeno tih briga jer nema spoj na nacionalnu plinsku mrežu, niti se u skoroj budućnosti može nadati ičemu nalik plinari. Dubrovčani i susjedi s juga upućeni su na plinske boce kao jedinu alternativu struji i donekle drvima za ogrjev.
Cijena 13,94 po kilu
Iz središnjice Ine podsjećaju gdje ih, kakve i za koliko novca mogu nabaviti:
- Na području Dubrovačko-neretvanske županije na Ininim maloprodajnim mjestima Čilipi, Dubrovnik i Kupari u ponudi su plin u boci od 10 kilograma u tekućoj fazi, kompozitne plinske boce od 10 kilograma te plin u boci od 7 i pol, deset i 35 kilograma. Sve plinske boce su propan-butan sastava, a trenutačna cijena plina u boci u skladu je s reguliranom maloprodajnom cijenom i iznosi 13,94 kuna po kilogramu – otkrivaju iz PR službe nacionalne naftne kompanije.
Odgovor zbog čega je Dalmacija južnije od Splita, a nadasve Dubrovnik, već desetljećima slijepo crijevo plinskog sustava Hrvatske, stiže nam iz Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu:
- Studija plinofikacije Dubrovačko-neretvanske županije, s naglaskom na gradove Dubrovnik, Ploče i Metković, koju je naš Institut izradio 2007. godine u sklopu projekta Plinofikacije Dalmacije, obuhvatio je 19 gradova kao stručna podloga natječaju za davanje koncesije za distribuciju prirodnog plina. U obzir su uzeti demografski i gospodarski potencijal, te potrošnja energije u kućanstvima, uslugama i industriji, kao i prostorno-planska dokumentacija. Izrađene su projekcije budućih toplinskih potreba svih sektora potrošnje, model plinske mreže i tehnički optimiran plinski sustav. Na temelju pretpostavljenog porasta potrošnje plina i dinamike priključenja potrošača, definirana je dinamika razvoja plinskog sustava te analiza poslovanja potencijalne tvrtke za distribuciju plina – podsjeća Daniel Golja, stručnjak za plin u Energetskom institutu Hrvoje Požar.
Transjadranski plinovod
Dodaje, međutim, kako je preduvjet razvoju distribucijskog plinskog sustava koji bi omogućio korištenje prirodnog plina kućanstvima i potrošačima iz uslužnog sektora te industrije Dubrovačko-neretvanske županije, izgradnja transportnog plinskog sustava.
- Transportni plinski sustav RH izgrađen je do Splita. Daljnji razvoj plinskog transportnog sustava u smjeru juga (Zagvozd-Ploče (50 km), Ploče-Dubrovnik (103 km) i Dubrovnik-Prevlaka-Dobreč (47 km) ovisi o realizaciji Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline (IAP)). On bi omogućio dobavu plina iz Transjadranskog plinovoda (Trans Adriatic Pipeline (TAP) za Hrvatsku i zemlje u regiji te mogući transport plina dalje prema Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. Plinovod bi se gradio u ukupnoj duljini od 511 kilometara, od čega bi najdulja dionica od oko 250 km bio u Hrvatskoj – pojašnjava Golja. Napominje kako je u Desetogodišnjem planu razvoja plinskog transportnog sustava RH 2021. do 2030., predviđena izgradnja plinovoda s jednom kompresorskom stanicom u Splitu, a investicija u Republici Hrvatskoj stajala bi 2,2 milijarde kuna.