StoryEditorOCM
DubrovnikVAZDA NA REPU |

DUBROVČANI OGORČENI ZBOG PROMETNE IZOLIRANOSTI Slobodnije smo se kretali u ratu nego danas!

Piše Ahmet Kalajdžić
13. veljače 2021. - 21:47

Problem koji u jeku pandemije covida-19 Dubrovčani osjećaju svakodnevno jače no ikad do sada, naravno s izuzetkom razdoblja Domovinskog rata, svakako je prostorna izoliranost i ovisnost o zračnom prijevozu. Jer, autoceste još nemamo i dok se ne dogodi treća sreća- odnosno treće otvaranje radova završetka te autoceste, ovisimo o ćudi vjetrova.

image
Zračna luka Dubrovnik pamti i bolje dane

 
Tonci Plazibat/Cropix

To potvrđuje i epilog priče koju nam je ispričala čitateljica, požalivši se na stanje u domaćem zračnom prometu:

- Tog petka 29. siječnja zrakoplov "Istra" domaćeg avioprijevoznika Croatia Airlines na večernjem letu iz Zagreba za Dubrovnik zbog jakog vjetra pokušao je, ali nije sletio na pistu dubrovačke zračne luke. 'Istra' je puno manjeg kapaciteta od Airbusa 320, koji obično lete za Dubrovnik. Ali, naš avion nije sletio ni u Split, a kapetan zrakoplova nam je rekao da je to nemoguće jer je Zračna luka Split u Kaštelima od 22 sata zatvorena! Zbog toga se naš avion tijekom leta morao preusmjeriti i vratiti na polazni, zagrebački aerodrom. Istina je kako nam je naša aviokompanija osigurala odgovarajući hotelski smještaj, tu nemam zamjerki, ali imam na to da zrakoplov prema Dubrovniku nije poletio u subotu ujutro, nego tek u 14 sati! A to je za dio putnika bilo već prekasno. Također, bunili su se i sportaši iz zrakoplova jer je prijetila opasnost da im istekne valjanost PCR- testa koji su obavili prije puta u Dubrovnik. U zračnim lukama, i u Dubrovniku i u Zagrebu, svi se maksimalno drže epidemioloških mjera, sjedili smo na propisanoj međusobnoj udaljenosti, ali ne i u zrakoplovu! S maskama na licu, jedan do drugoga, sjedili smo zbijeni kao sardine- priča naša čitateljica, ipak sretna što zrakoplovi u aktualnim uvjetima uopće lete.

Neuspjelo slijetanje na pistu u Čilipima zbog neočekivane vremenske (ne)prilike tijekom leta koji je završio u Zagrebu, potvrdio je i glasnogovornik "Croatia Airlinesa" Davor Janušić:

-Temeljem vremenske prognoze prije navedenog leta, u Dubrovniku nisu bili najavljeni meteorološki uvjeti koji bi mogli ugroziti sigurnost letenja. Kompanija zbog toga od ZL Split nije unaprijed zatražila produljenje otvorenosti iza 22 sata, što je inače uobičajena praksa u slučaju najavljenih nepovoljnih vremenskih uvjeta u Dubrovniku kao što je jaka bura, a što je u skladu s Uredbom o otvorenosti zračnih luka u RH. Naime, Zračna luka Split je u pravilu prioritetna alternativna zračna luka za letove nacionalnog avioprijevoznika na liniji Zagreb– Dubrovnik i Croatia Airlines s ZL Split ima dugogodišnju uspješnu suradnju. Tijekom leta Zagreb – Dubrovnik došlo je do pogoršanja vremenskih uvjeta i snažnog nevremena na dubrovačkom području te je zrakoplov neko vrijeme kružio na širem području, čekajući smirivanje situacije. Nakon toga je posada pokušala sletjeti u ZL Dubrovnik, ali je to zbog vremenskih uvjeta i sigurnosnih razloga bilo nemoguće te je donesena operativna odluka da se let preusmjeri natrag u Zagreb. Također, nije bilo moguće ni korištenje alternativnog prilaza za slijetanje iz smjera Grude, koji kompanija inače koristi kad god je to moguće. Riječ je, dakle, o izoliranom slučaju uzrokovanom "višom silom"- ističe Janušić.

image

Međunarodni granični prijelaz Gornji Brgat između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

 
Tonci Plazibat/Cropix

Na upit zašto se za slične situacije ne osigura mogućnost slijetanja manje od dva sata udaljene piste aerodroma u Tivtu, dodaje:

-Croatia Airlines pri odabiru alternativnih zračnih luka za pojedine letove prednost daje hrvatskim, odnosno međunarodnim zračnim lukama na području Europske unije, kako bi korisnicima usluga i u nepredviđenim okolnostima, a osobito tijekom aktualne epidemiološke krize praćene brojnim ograničenjima u protoku putnika, omogućila što povoljnije opcije putovanja i dolaska u krajnje odredište. U tom se kontekstu, zasad, ne razmatra opcija alternativnog slijetanja u Crnu Goru i ZL Tivat. Putnicima s letova za Dubrovnik, koji se preusmjere u ZL Split, osigurava se alternativni prijevoz autobusima iz Splita do Dubrovnika i prigodom prelaska državne granice kod Neuma imaju isti status i tretman kao i svi ostali građani, a kompanija nema nikakvih saznanja o navodnim zadržavanjima na granici.

Inače, o zahtjev o produljenju rada aviokompanije dostavljaju nadležnim sluzbama zračnih luka i o njima se promptno odlučuje. Naravno, dodatni rad se posebno plaća, a cijena ovisi o kategoriji zrakoplova, dužini produženog rada i broju zaposlenika koji će opslužiti putnike. Je li to bio razlog da se ipak zračnoj luci u Kaštelima ne postavi navedeni zahtjev, nikad nećemo doznati. Ali, naša čitateljica tvrdi da je 15 minuta prije polijetanja dubrovačkog, poletio zrakoplov za Split.

O zrakoplovima i ruži vjetrova ovisit ćemo sve do završetka autoceste do čvora Osojnik. Ali, to je vjerojatno tek pred kraj ovog desetljeća, osim ako se ne dogodi čudo i saborski zastupnici s juga Hrvatske ne prisile premijera da ubrza projekt nužan za bolju kvalitetu života žitelja juga Hrvatske. Također i duljinu turističke sezone koja se počela produžavati tek nakon što se autocesta, stigavši do Splita, počela "mic po mic" približavati Dubrovniku. No, vozači znaju kako je po silasku s autoceste kod Ploča preostalih 100 km do Dubrovnika teže i opasnije od 500 do tada prijeđenih kilometara. I da će tako biti i poslije dovršetka Pelješkog mosta do kojeg i nakon kojeg nas čeka stara magistrala, bez obzira nazivali je JTC, državna cesta D-8 ili kako već inventivni birokrati odluče.

image
Daleko je autocesta od Dubrovnika
Cropix

Iako lockdown službeno nije iznova proglašen, svjesni stvarnosti i pravila "gdje god pođi, do granice dođi", kod Dubrovčana je duboko saživio osjećaj frustriranosti. Otegotna je okolnost što ne graničimo s zemljama Europske Unije, nego tzv. trećim zemljama za koje u jeku pandemije vrijedi poseban režim prometovanja. A on se i nakon popuštanja mjera, u aktualnoj situaciji svodi na dobru volju Granične policije. Naime, službenici Granične policije imaju ingerenciju autonomne odluke o tome je li razlog zbog kojeg želimo preko državne granice neodgodiv i dovoljno jak da nas puste kako bi se mogli bez negativnog PCR- testa vratiti u roku 12 sati u Hrvatsku.

Primjera je dosta, a u jednom razgovoru Granične policije s nekolicinom vozača koji su preko GP Gornji Brgat pokušali ući u susjednu BiH, navodeći kako moraju vidjeti tetku, rodbinu i neke drage ljude koje već mjesecima nisu vidjeli, službenik putnike nije propustio jer to nisu bili izvanredni niti poslovni razlozi. Dio sugrađana je imao i problem odlaska u susjednu BiH kako bi posjetili bolesne roditelje, a iz dubrovačke policije ističu:

-Iznimka predviđena izmjenjenom Odlukom o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska graničnih prijelaza koja je na snazi od 14. siječnja odnosi se na osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih te poslovnih razloga ili imaju drugi gospodarski interes u našoj zemlji ili iz tih razloga putuju u treće zemlje gdje se neće zadržati duže od 12 sati. Nemoguće je predvidjeti sve nužne osobne ili poslovne razloge i taksativno ih navesti, ali nužnost kao iznimka podrazumijeva isključivo nepredviđeni, neplanirani, neočekivani ili neodgodivi događaj kao primjerice smrt člana obitelji, dolazak radi uzdržavanja člana obitelji za što je nužno posjedovati dokument nadležnog tijela o uzdržavanju i slično ili višu silu na koju se nije moglo utjecati (npr. elementarna nepogoda, nastanak štete na imovini i slično, a koji svakako zahtijevaju fizičku nazočnost osobe - odgovor je PU dubrovačko- neretvanske.

Neće ni 2025.

-U tijeku su aktivnosti na pokretanju postupka javne nabave za ugovaranje usluga izrade projektne dokumentacije i provedbe upravnog postupka do lokacijske dozvole za autocestu od interregionalnog čvora Metković do čvora Pelješac, uključujući spojnu cestu čvor Pelješac - čvor Duboka (spoj na D-8 i cestu prema mostu Pelješac) te autocestu od čvora Rudine do čvora Osojnik, uključujući spojnu cestu od čvora Doli do čvora Ston (spoj na projekt pristupnih cesta na Pelješcu koji je u nadležnosti Hrvatskih cesta). Ishođenje lokacijske dozvole se planira tijekom 2023. godine, nakon čega će biti nužno ugovoriti izradu glavnih i izvedbenih projekata te ishođenje građevinskih dozvola- ističe Kata Kuprešak iz Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskih autocesta te dodaje:- Planirani početak izgradnje je krajem 2024. godine, što je sukladno prijedlogu Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2021.-2024. godine. Daljnja dinamika i dovršetak izgradnje bit će definirani u narednim programskim dokumentima nakon 2025. godine.

23. travanj 2024 08:09