Dubrovčani će sljedeće ljeto kroz Gruž po hladovini: na rivi će se zasadit drvored, a evo kako će to izgledati

Dubrovnik je dobio svoj pravi lungomare koji ide sve od Gruža do Babinog kuka, a sve više Dubrovčana uživa điravajući. Rekonstruirana i proširena Lapadska obala generala Nojka Marinovića već ima zelenilo u vidu zasađenih murvi, a uskoro će se i gruška riva zazelenjeti.

Uz to što je planirana zamjena stabala iz drvoreda na Bulevaru odnosno Ulici kralja Tomislava, tijekom sljedećeg ljeta planirana je sadnja drvoreda u Gružu. Pošto će se ići u sanaciju gruške rive, istovremeno će se zasaditi stabla. 

Budući drvored iz zraka

Studio Landa

Projekt potpisuje krajobrazni studio Landa iz Dubrovnika. 

- Podizanje novih drvoreda listopadnih i zimzelenih stabala vrsta prilagođenih za mikroklimatske i zahtjevne urbane uvjete na trasi uz duž obale Ivana Pavla II i Obale Stjepana Radića dijeli se na tri zone. Prva je zona od Solske baze do parka Luja Šoletića gdje se predviđaju manji zahvati uređenja, u već postojeće zelene površine sade se nova stabla. Dok se ispred Solske baze formira novi drvored košćela, ukupno 12 stabala. Ovaj obuhvat radova izvodit će se u drugoj fazi usporedno s infrastrukturnim radovima koji se planiraju u toj zoni. Zbog svoje otpornosti na sušu i urbane uvjete, kao i pozitivnog ekološkog doprinosa kroz apsorpciju ugljični dioksid i smanjenje toplinskog otoka, košćela je često izbor za urbane drvoredne sadnje. Njena gusta krošnja osigurava obilnu hladovinu, čime doprinosi smanjenju temperature u gradovima, posebno na mjestima s puno betona i asfalta, ističu iz studija. 

- Druga zona obuhvaća pristanište za lokalne brodske linije i dio obale duž zone parka Luja Šoletića. Uz sami rub rive i parkinga sadi se drvored stabala gledičije, koji se nastavlja dužinom obale preko puta parka, ukupno 27 stabala. Unutar ove zone planira se formirati i zeleni pojas parternog zelenila. U Dubrovniku je sadnja gledičije bila popularna krajem 19 i početkom 20.stoljeća. Pogodna je za uzgoj u velikim dvorištima i gradskim parkovima. Gledičija dobro podnosi onečišćenja u urbanim sredinama, kao i sol, visoke temperature, sušu te zbijena i slana tla. 

- Treća je zona obuhvata koja se prostire od Gruške place do parka na Batali. Unutar ove zone, planira se sadnja drvoreda palmi vrste Washingtonia robusta, ukupno 47 stabala, koje će biti posađene u sadne rupe, s gornjom kotom stabala poravnatom s razinom hodne plohe. Prsten oko debla izvodi se od kamena istovjetnog rivi. U ovoj zoni zbog skučenih prostornih uvjeta, prilagodbi prometu i infrastrukturi, te neposrednoj blizini mora izbor je bio sveden na palmašicu koja najbolje podnosi navedene uvjete. Na dubrovačkom području palme su prisutne još od renesanse, prvi uopće zapis o palmi zabilježio je povjesničar Serafin Razzi, koji je živio u Dubrovniku od 1587. - 1589. godine, te bio među prvim autorima koji su dali obuhvatan prikaz dubrovačke povijesti. Dakle prva zapisana, zabilježena palma bila je upravo u Gružu u Dominikanskom samostanu, napominju iz studija Landa.

Gružane očekuje hladovina 

Božo Radić/Cropix

Na zelenim površinama planira se provesti automatski sustav navodnjavanja, te se postavlja nova urbana oprema.

Kako je u ožujku najavljeno iz gradske uprave, za projekt "Drvored Bulevar" Gradu Dubrovniku odobrena su bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu do 276.500,00 eura, što čini 80 posto ukupno procijenjenih, prihvatljivih i opravdanih troškova projekta u visini 345.625,00 eura. Za projekt "Drvored Gruž" Fond je Gradu odobrio bespovratna sredstva najviše u iznosu do 275.500,00 eura, što čini 80 posto ukupno procijenjenih, prihvatljivih i opravdanih troškova projekta u visini 344.375,00 eura.

Sigurno je jedno, u Gružani će dobiti više hladovine.