Studenti na krajnjem jugu Hrvatske s nove godine uhvatit će se u koštac s jednom od najraširenijih ‘boljki‘ modernog društva - dezinformacijama. Naime, 1. siječnja krenuo je projekt ‘Adria Digital Media Observatory‘ (ADMO) vrijedan 1,8 milijuna eura čiji je nositelj Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, a kojemu je glavni cilj borba protiv dezinformacija u digitalnim medijima. Trajanje projekta je 30 mjeseci.
Na prvu se čini kako se rođenje ‘Fake Newsa‘ dogodilo pobjedom Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u 2016. godine, a pravi ‘tsunami‘ dezinformacija donijela je pandemija COVIDA-19, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Mato Brautović i glavni koordinator projekta ADMO, upozorava kako pojava ‘dezinformacija‘ seže od početaka civilizacije. Moguće je naći u antici, prožima se kroz srednji vijek, sve do danas... Već 1990-ih nastale su organizacije koje su se bavile provjeravanjem činjenica jer je i prije pojave interneta u današnjem obliku u prvim računalnim mrežama tih godina došlo do širenja dezinformacija. Dakle, duga je povijest dezinformacija, ali napominje Brautović kako se posljednjih nekoliko godina povećao fokus javnosti i upravo zbog toga će dubrovački studenti, ali i ljudi iz struke, teoretičari, znanstvenici i brojni drugi raditi na senzibilizaciji zajednice o ovom problemu koji diljem svijeta ugrožava demokratske poretke i dovodi do ekstremnih polarizacija u društvima.
Europska komisija je kroz Europsko središte za borbu protiv dezinformacija (European Digital Media Observatory – EDMO) smještenom u Europskom sveučilišnom institutu u Firenci odlučila odgovoriti na taj rastući problem. Kako jedno središte na razini Europe nije dovoljno, trebalo je formirati manja središta i upravo je u tome šansu vidio Odjel za komunikologiju dubrovačkog Sveučilišta.
- Riječ je o projektu koji ima elemente znanstvenih i stručnih aktivnosti. Sveučilište u Dubrovniku je na jednom drugom, manjem projektu, PRO-FACT, došao u kontakt s cijelim nizom partnera u Hrvatskoj: FER-om, Filozofskim fakultetom i Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, GONG-om, Faktografom... Uspostavili smo odnose i pomislili smo prijaviti nastavak u tom velikom hubu, odnosno središtu, a Dubrovnik je dobio priliku da bude prijavitelj odnosno da Odjel nosi cijeli projekt. Umjesto Faktografa, kao provjeravatelj činjenica partner nam je postao Agence France Presse (AFP). Prijavili smo projekt i originalno je to trebalo biti hrvatsko središte, međutim, kako se u Sloveniji nitko nije prijavio, iz Europske komisije su nam sugerirali da pokrijemo Sloveniju pa smo u cijeli projekt dodali još jednog partnera – slovensku organizaciju za provjeravanje činjenica Oštro. AFP je jako dobro organiziran te imaju dopisništva i u BiH i u Srbiji, a samim tim i veći medijski utjecaj, započinje Brautović te nastavlja:
- Kroz projekt PRO-FACT smo shvatili da dezinformacije ne ostaju unutar državnih granica, nego smo povezani na ekosustav dezinformacija koji uključuje cijeli prostor bivše Jugoslavije, ali i šire. Zbog toga nam je trebao medijski partner koji će nam pomoći u promociji medijske pismenosti i promociji znanja u borbi protiv dezinformacija a koji može pokriti ne samo Hrvatsku, nego i cijelu regiju. N1 televizija koja pokriva cijelo područje bivše države odgovorila je pozitivno na naš upit, objašnjava pročelnik Odjela za komunikologiju.
Projekt je omogućio dolazak vrhunskih predavača na dubrovačko Sveučilište.
- Uspjeli smo organizirati predavanje glavnog urednika Faktografa Petra Vidova ili pak Katarine Bulatović iz Oštrog. Posredovanjem N1 televizije predavanje studentima održao je Dragan Nikolić. Sve se to dogodilo u zadnjih mjesec i pol dana. To su neka iskustva, znanja i kontakte koje smo ostvarili kroz projekt. Kroz PRO-FACT smo, a to ćemo raditi i ubuduće, određeni broj naših bivši studenata, alumnija, poslali u Zadar na radionice, treninge i slično. Studenti će biti uključeni u sama istraživanja koja ćemo provoditi, ne samo na Odjelu za komunikologiju i na Sveučilištu, nego i na drugim institucijama u Hrvatskoj i tako će oni steći znanja i vještine koje nisu dio redovnog kurikuluma i nisu predviđena kolegijima i studentskim programima, naglašava sugovornik.
Pored bavljenja novinarstvom i odnosa s javnošću, studentima će se otvoriti i ‘treći put‘ – djelatnost provjeravanja činjenica.
- Europska komisija i Europska unija potenciraju otvaranje posebnih odjela koji se bave provjeravanjem činjenica unutar medijskih kuća, ali i općenito. Poražavajuće je da smo u Hrvatskoj tako važnu djelatnost zadnjih pet, šest godina prepustili desetorici volontera i poluvolontera. To je problem i za državu i za vlast i za nas kao pripadnike ovog društva. Velika je količina dezinformacija u optjecaju, živimo u vremenu kad smo non-stop u krizi, kad se dezinformacije daleko lakše ‘lijepe‘ na ljude i imamo stvarne štete. Primjerice, netko tko se trebao cijepiti nije se cijepio radi dezinformacija pa sutra završi kobno! A tu su i vanjski faktori: autoritarne države pokušavaju ugroziti normalno funkcioniranje demokratskih sustava jer im je želja stvoriti novu krizu i uzdrmati neke poretke, primjerice, na području jugoistočne Europe, pojašnjava Brautović.
Velika je vjerojatnost da će ADMO imati svoj nastavak jer se problem dezinformacija sigurno ne može riješiti unutar 30 mjeseci.
- Možemo mapirati potencijalne izvore dezinformacija, standardne narative, definirati moguća rješenja, provesti dio edukacijskih kampanja, ali to je nešto što će trajati u kontinuitetu, moramo građane neprestano educirati, cilj nam je stvoriti trajnu vrijednost za širu zajednicu. Studente želimo potaknuti da razmišljaju o problemu dezinformacija. Treba biti sumnjičav, kritički razmišljati o svakoj informaciji i podatku i provjeriti ga. To je cijeli paradoks ovog vremena: s jedne strane imamo puno dezinformacija, a s druge strane nikad lakše nije bilo provjeriti informaciju jer svatko ima pametni telefon pa može ‘proguglati‘. Studentima će se kroz projekt omogućiti pristup ili nova upotreba postojećih alata. Također, kroz projekt ćemo razviti nove alate: FER-ova uloga je primjena umjetne inteligencije, alata koji će služiti za ranu detekciju potencijalnih izvora dezinformacija. Ne radi to samo dubrovački hub jer postoji cijeli niz hubova koji takve alate razvijaju sve dok ne nađemo neki koji će biti najbolji, najadekvatniji za takvo nešto. Studenti će postati svjesni da znanja moraju prenijeti na druge oko sebe jer ljudi najviše vjeruju ljudima iz uskog kruga, nego kad im netko iz medija ili na predavanju nešto docira. Mislim da će biti jako puno pozitivnih efekata, a studenti su jedni od ključnih elemenata u projektu, govori Brautović.
Zainteresiranosti kod studenata ne manjka, neprestano su online, s obzirom da su budući komunikatori, skeptičniji su prilikom praćenja sadržaja digitalnih medija, a imaju i veliku prednost naspram starijih.
- Često podcjenjujemo mlađe generacije, ali one su daleko svjesnije upotrebe uređaja nego stariji jer stariji nemaju iskustvo. Istraživanje provedeno prije pet, šest godina u SAD-u pokazalo je da su najveći širitelji dezinformacija na Facebooku osobe od 65 i više godina jer iskustvo njihove upotrebe medija proizilazi iz vremena kad je postojala jedna novina, jedna televizija, jedan medij... To iskustvo pogrešno primjenjuju na današnje doba, uspoređuje pročelnik Odjela za komunikologiju.
Odnos onih koji produciraju dezinformacije i onih koji provjeravaju informacije je više nego nerazmjeran.
- U Hrvatskoj je desetak ljudi koji provjerava činjenice, a na tisuće ili desetke tisuća koji kreiraju ili dijele dezinformacije. Građani nisu svjesni da ‘lajkom‘, komentarom ili ‘shareom‘ postaju dio ekosustava dezinformacija i to je ogroman problem. Za normalan život u vremenu u kojemu živimo potrebna su znanja za provjeru činjenica: kad netko ide kupiti neki proizvod ili uslugu na internetu najprije ‘progugla‘ gdje je najjeftinije i koliko traje isporuka, plaća li se na rate, a na isti način sve drugo pa tako i informacije treba provjeravati, poručuje Brautović.
U projekt će podjednako biti uključeni svi studenti s Odjela, a bit će pozvani i novinari lokalnih medija. Osim što je s velikim planovima krenuo u novu godinu i lani je Odjel imao razloga za slavlje – studentski radio UNIDU obilježio je 15. rođendan.
- UNIDU radio je jedan od najvažnijih dijelova Odjela za komunikologiju i nastavnog procesa na preddiplomskom studiju, ali i na diplomskoj razini jer omogućava stjecanje vještina i znanja koja je inače samo moguće dobiti u stvarnim redakcijama, a ovo jest stvarna redakcija, neprofitni radio koji emitira na gradskoj frekvenciji 97,5 MHz. Svi naši studenti koji su se mimo redovite praktične nastave na radiju angažirali na UNIDU-u, našli su posao i prije nego što su diplomirali i dan danas su izvrsni u onome što rade. Pretprošle godine smo radili analizu zapošljivosti naših studenata koja je pokazala kako nema nezaposlenih bivših studenata koji su se usmjerili u područje medija. Svi rade, a oni koji su novinari ili rade u lokalnim ili nacionalnim medijskim kućama, skoro svi su prošli kroz ‘žrvanj‘ UNIDU radija, slikovito će Brautović.
Svi studenti s Odjela mogu se angažirati na UNIDU radiju što im se honorira na svaki mogući način, a uskoro će im se otvoriti još jedna mogućnost.
- Imamo cijeli niz kolegija koji se bave televizijom, studenti su se dosad imali priliku upoznavati s osnovama televizijskog izvješćivanja, ali je želja bila da napravimo televizijski studio, da stvorimo televizijski pandan UNIDU radiju. Studio želimo opremiti s dovoljno opreme kako bi studenti mogli odraditi sve u sklopu praktične nastave i proizvoditi program. U vrlo bliskoj budućnosti ćemo imati UNIDU televiziju koja će biti televizija na zahtjev. Želja nam je da studenti u suradnji s lokalnim televizijama stvaraju program za lokalne televizije. Imamo svu opremu jednako kao lokalne televizije, moguće je producirati i kreirati sadržaje, što je vrhunsko iskustvo za što studenti dosad nisu imali priliku, zaključuje Brautović.
Dubrovački studenti pišu, ‘radioaktivni‘ su, uskoro će biti više nego televizični, a vrijedno treniraju kako bi ušli u ring s dezinformacijama.