Cijene su sve veće, pa tako i najamnina stanova. Osjetili su to dobro studenti koji studiraju u drugim gradovima. Kontaktirali smo neke od njih, jer u odnosu na lani moraju plaćati puno veće cijene najmova stana i režija.
DOMOVI
I dosad im nije bilo lako, a sad je još teže, kaže naša sugovornica, mlada Dubrovkinja koja studira pravo u Zagrebu.
- Nema dvosobnog stana - soba plus dnevni boravak - ispod 500 eura mjesečno. Plus režije, naravno - kaže.
- Ovisi i o tome na što se stan grije, na struju ili na plin. A te iznose ćemo saznati kad počne sezona grijanja - nije optimistična. - Dosta stanova se iznajmljuje preko raznih agencija, pa ako i imaš sreće pronaći iole ok stan, trebaš toj agenciji platiti uslugu. A stanodavci često traže i jednu mjesečnu stanarinu kao polog - kaže naša sugovornica. - Teško je naći normalan stan, a da ti odgovara i cijena i lokacija. Dom je najisplativija varijanta, ali ga je dosta teško dobiti.
Njezina prijateljica i kolegica s faksa odlučila se za privatni dom, kakvih je u Zagrebu sve više. To je, nakon državnih domova, najjeftinija opcija, čak i ako se uzmu u obzir jednokrevetne sobe jer se režije ne plaćaju, nego su uračunate u cijenu doma.
U privatnom smještaju, čak i s cimerom, studenti moraju izdvojiti najmanje 1500 do 2000 kuna plus režije, što dosta poskupljuje stvar.
Bez cimera sve je još puno teže - samački studentski život na taj način košta i više od 4000 kuna mjesečno, kažu naši sugovornici, posebno ako je stan starije gradnje pa prozori propuštaju toplinu, a stan još traži i ulaganja koja vam stanodavac, ako je ‘zaguljen‘, ne priznaje u troškove najma. Podstanarsko tržište u Hrvatskoj je i inače nesređeno, pa se najčešće ne zna ‘tko pije, a tko plaća‘, jer svi koriste nered u praksi. Tu, naravno, prednjače stanodavci jer oni najmoprimcima postavljaju svoja pravila.
RADE DA BI STUDIRALI
Zbog svih tih troškova studenti, čiji su roditelji većinom ljudi s prosječnim primanjima, a ona su u Hrvatskoj tragična, često pribjegavaju honorarnim poslovima. Tako pomažu roditeljima financirati njihov studij u drugim gradovima. Pronađu neki studentski posao tipa konobarenje, šank, call centar, trgovine, dostavljačka služba. Slobodno vrijeme između predavanja i ispita na taj način iskoriste za popunjavanje studentskog proračuna, što im ne ostavlja puno slobodnog vremena. Onima lošijeg imovinskog stanja nimalo.
Studenti koji studiraju neki jezik pred kraj fakulteta nađu si posao prevođenja ili se honorarno zaposle u školi stranih jezika. No, kad počnu raditi, kažu da se osjećaju kao da od studentskog života ‘nije baš puno ostalo‘, ali većina ih nema izbora.
- Privatno stanovanje je za jednog studenta bez primanja, blago rečeno, užas - slažu se studenti u Zagrebu.
- Imaš onoliko para koliko su ti roditelji voljni i sposobni dati. Ako su prosječni, neće ti baš moći puno dati jer je stanovanje skupo. Preporuka je pronaći cimera ili više njih. Osim što dijelite troškove, dijelite i kućne poslove, a imate i društvo. Ako imate sreće, cimeri vam postanu kao braća, dijelite dobro i zlo - mišljenja su.
Dvosobni i trosobni stanovi površine 40 do 80 m2 iznajmljuju se po cijeni od 400 do 800 eura, a u Zagrebu su najtraženiji oni koji su u blizini raznih fakulteta ili su dobro povezani s njima. Najmodavci često od budućih stanara zahtijevaju polog od jedne mjesečne najamnine kako bi osigurali svoju imovinu i zaštitili se od eventualnog ranijeg otkazivanja stana.
NE SMIJEM NI MISLITI
Jedan student, koji je pri kraju studiranja, iznosi svoje iskustvo života u iznajmljenom stanu:
- Plaćam oko 300 eura sve, s režijama. Imam cimera, pa mi je puno lakše podijeliti sve troškove. U stanu smo koji plaćamo povoljno s obzirom na lokaciju. Stan nam je oko 3000 kuna, ali režije su nam ogromne. Čak i sad preko ljeta, dok cimera nije bilo, a ja radio po cijele dane, režije su nam bile oko tisuću kuna. Preko zime bude i puno više kada počnu stizati obračuni, a što će sada biti kad je sve poskupilo, ne smijem ni misliti - kaže.
Dosta bolja opcija zbog troškova je dobiti mjesto u državnom domu, ali to je za mnoge nemoguća misija. U privatnim studentskim domovima cijene se kreću oko 1700 do 2500 kuna sa svim režijama, pa i hranom.
Javili su nam se i članovi Udruge studenata Dubrovnika Libertas. Ivana kaže da ne zna kako se kreću cijene najma stanova jer je ona u domu.
- Cijene su zasad iste sve, tako da još nikakvu promjenu nisam osjetila. Osim kafa, i sve po kafićima.
Nina dodaje da je i ona u domu.
- Srećom, studenti su se žalili na poskupljenje doma pa na kraju nisu digli cijene, a i cijene u menzi su ostale iste.
Domenika je malo bolje upućena u cijene najma stanova po Zagrebu:
- Znam da svi gazde dižu cijene, znam da je sve jako poskupilo, nema stana ispod 500-tinjak eura. Najbolje prolaze oni koji su već nekoliko godina kod istih gazda pa im zadrže iste cijene - rekla je.
