Iako su objavljeni tek najosnovniji podaci iz popisa stanovništva 2021., u Hrvatskoj već zvone svi alarmi. Manje nas je od 4 milijuna, iseljavamo, smanjuje se broj kućanstava...
Zabrinjavajuće trendove u Hrvatskoj, s osvrtom na Dubrovnik i ostatak Dubrovačko-neretvanske županije, komentirao nam je povijesni demograf, doc.dr. sc. Marinko Marić, nastavnik na Sveučilištu u Dubrovniku. Dubrovački znanstvenik dijeli pesimizam kolega:
- Svaki nam je popis sve gori, a ovo međupopisno razdoblje je najlošije dosad. Ima nas oko 10 posto manje nego 2011., što zvoni na uzbunu. A jučer smo zapravo doznali tek preliminarne podatke Državnog zavoda za statistiku, kroz tri glavne stavke, broj stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica. Bojim se da će podaci čija se objava tek očekuje, primjerice spolna i dobna struktura stanovništva, biti još pogubniji. Stara smo nacija, a bit ćemo sve stariji zato što se aktualne migracije odnose na mlade u fertilnoj dobi koji bi trebali biti nositelji demografske obnove. Od novog vala iseljenika od 250 do 280 tisuća su ljudi u dobi od 25 do 40 godina. Rijetko će odseliti neki šezdesetogodišnjak ili sedamdesetogodišnjak – kaže dr. Marinko Marić i nastavlja:
- Iako su nedavno naši političari najavljivali da je u Dubrovniku porastao broj stanovnika, brojke su neumoljive. Jest da smo u povoljnijoj situaciji od ostatka Hrvatske, no svejedno smo izgubili oko 950 sugrađana i to je loše. Još gore je što demografske mjere na koje se mnogi vole pozivati ne mogu zaživjeti preko noći ni u mandatu jednog gradonačelnika, župana ili premijera. Sve kad bismo i danas krenuli s primjenom cijelog paketa mjera, prvi konkretni rezultati pokazali bi se tek za 20 godina – tvrdi naš sugovornik kojega pitamo i o stavki po kojoj Dubrovnik odudara od drugih dijelova Lijepe naše, a to je porast broja nekretnina:
- Da, najbolji smo po količini stanova, ali to ne znači demografski napredak, već tek ukazuje na malo bolji standard od prosjeka, platežnu moć i usmjerenost turizmu. Mnogi na našem području imaju dva, tri i više stanova, posebno otkako je privatno iznajmljivanje doživjelo uzlet. Stanovi se kupuju i preuređuju u apartmane za afitavanje, a ne za stanovanje, što potvrđuje i pad broja kućanstava – komentirao je dr. Marić podatak iz popisa stanovništva RH prema kojemu je Dubrovačko-neretvanska županija rekorder po broju stanova. Od Prevlake do Neretve ima ih čak 8113 ili 12,54 više nego za popisa prije deset godina.
Broj kućanstava smanjen je u Dubrovačko neretvanskoj županiji za 866 (s ranijih 41.636, na 40.770, odnosno 2,08 posto).
U Dubrovniku je popisan 41.671, stanovnik ili njih 944 manje nego prije 10 godina. Zabilježeno je 15.160 kućanstava, te 22.469 stambenih jedinica.