Najava ministra zdravstva Vilija Beroša o povratku bolnica pod državno okrilje, ukidanju Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinu, sve pod Županijom kao osnivačem, prilično je odjeknuo, no prijedlog još službeno nije stigao na ruke ni Gradu, ni Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pa ni Općoj bolnici Dubrovnik. Sanacija i reorganizacija dubrovačke bolnice neslavno je završila prije nekoliko godina, ostavivši OB Dubrovnik s dugom od 102 i pol milijuna kuna. Bolnica koja funkcionira u okviru lokalne samouprave ima brojne 'prepreke' koje još i tadašnja sanacija ministarstva nije uzela u obzir pri reorganizaciji i to već zbog same geografske specifičnosti. Jer dobro znamo da se u bolnici ne liječe samo Dubrovčani, već stanovnici cijele županije, a i južne Hercegovine koja nam gravitira. U vrijeme turističke sezone u Gradu boravi oko 2 milijuna turista, pa je i to jedna od posebnosti i možemo slobodno reći posebnih okolnosti.
Reorganizacija - misaona imenica
Dug koji je ostao nakon sanacije nikad zapravo nije saniran pa ga bolnica vuče i danas, a neke djelatnosti, mada nisu možda isplative, itekako koriste građanima i zapravo su nužne, i da ih razmatra država kao što ih i razmatra - samo prema broju stanovnika, ne bi nam se pisalo dobro. Lokalni ljudi valjda bolje znaju i razumiju sve probleme i potrebe korisnika zdravstvenih usluga, no s druge strane, građani su sve više nezadovoljni nedostupnošću zdravstvenih usluga zbog čega privatnici trljaju ruke.
Bolnica nije u sjajnoj situaciji, tu se slažu svi, a oko izjave ministra Beroša ispaljene u trenutku kad se penje broj novozaraženih Covidom-19 i kad je odljev liječnika ogroman, a liste čekanja nepregledne, izazvao je različite reakcije, posebno stoga jer konačan prijedlog, iako se na njemu dulje vremena radi, još nije poznat.
- Ne možemo komentirati sadržaj medija dok ne dobijemo službene naputke- kratko je odgovorio ravnatelj dubrovačke Opće bolnice dr. Marijo Bekić koji se u svom mandatu suočava s ogromnim zalogajem kao što je jedna bolnica koja obavlja posao cijele regije a nema taj status.
-Vidjeli smo najavu planirane reorganizacije u zdravstvu. Dok se bolje ne upoznamo s prijedlozima možemo dati sljedeći komentar: zdravstvo u DNŽ i u cijeloj Hrvatskoj je dobro. To se posebno potvrdilo u ovoj COVID krizi kroz koju prolazimo. Ono dakako ima i probleme koje treba rješavati, manjak liječnika i velike probleme u financiranju. Smatramo da se to mora rješavati i u tom smislu razumijemo najave ministarstva. Ne smatramo, međutim, da uzrok tih problema leži u osnivačima zdravstvenih ustanova” – poručuje župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić ispred osnivača OB Dubrovnik.
Prvi centar na 4 sata udaljenosti
Osim bolnica, u reorganizaciju išli bi i Zavodi za javno zdravstvo te zavod za hitnu medicinu, a obje ustanove često dobivaju donacije Grada Dubrovnika.
-Smatram da je potrebno da dođe do potpune reorganizacije bolničkog sustava Republike Hrvatske, za razliku od pojedinih političara koji su ustali protiv reorganizacije samo iz razloga jer će nekretnine prijeći u vlasništvo Republike Hrvatske. To smatram potpuno nebitnim jer nekretnine ne liječe ljude već liječnici i medicinsko osoblje- poručuje gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
-Ako će bolnički, odnosno općenito zdravstveni sustav, prijeći pod državno upravljanje na način da ta promjena predstavlja mogućnost da brojni stručni liječnici dolaze u našu bolnicu i ako će ta promjena ići u smjeru povećanja kvalitete pružene zdravstvene skrbi - onda sam ja apsolutno ZA. Ako pak promjena upravljanja Općom bolnicom Dubrovnik znači u konačnici manju razinu pružene usluge našim sugrađanima, onda sam ja protiv tog i takvog modela. Ono što se mora uzeti u razmatranje je status bolnice. Dubrovačka bolnica ne može biti samo opća bolnica, to prvenstveno mislim iz razloga prostorne udaljenosti od prvog KBC-a. Dok je svim drugim općim bolnicama u Republici Hrvatskoj jedan od KBC ova udaljen na sat i pol udaljenosti najdulje, istovremeno u Dubrovniku je udaljen više od tri sata vožnje automobilom. Stoga iz svega navedenog smatram da bi i status naše bolnice trebao prerasti u regionalnu bolnicu i samim tim bi se povećala financijska izdvajanja za našu bolnicu. U svakom slučaju, Grad Dubrovnik će i dalje, bez obzira tko je osnivač bolnice, nastaviti podupirati rad svih zdravstvenih ustanova na području Grada Dubrovniku. U njima se liječe naši sugrađani i mi moramo uvijek davati maksimum raspoloživih sredstava kako bi se razina pružene zdravstvene skrbi konstantno poboljšavala."
Što ode 'pod Zagreb'...
Gradski vijećnici, kao građani ovog Grada i Županije i korisnici zdravstvenih usluga, spremno su komentirali najave.
-Jako je teško komentirati nešto što nisi vidio, pogotovo jer je naš ministar zdravstva poznat po tome što je kontradiktoran, iz izjave u izjavu sam sebi uskače u usta. Naravno da imam neke svoje dvojbe je li povratak bolnice pod okrilje države dobar ili nije, je li centralizacija dobra ili nije, ali ne mogu samo tako paušalno komentirati nešto na temelju jedne izjave- rekao nam je gradski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača.
Maro Kristić, vijećnik MOST-a, kaže kako je to jedan dugogodišnji ping-pong, baš kao i bolnički dug.
-Problem dubrovačke bolnice je upravo opterećenost dugom koji se prenosi iz godine u godinu. Bilo bi idealno da se što više ovlasti može decentralizirati kako bi sve skupa bilo bliže običnom čovjeku, ali to tako ne ide, a i vrijeme je pokazalo da Dubrovačko-neretvanska županija to jednostavno ne može financijski razriješiti jer nema neki prihod. Država i jest vlasnik jer ona daje prihod kojim se financiraju neke stvari putem Županije, a Županija samo imenuje upravu, pa to što će pisati u zakonu, da je vlasnik država, a ne Županija, zaista ne mijenja apsolutno ništa – izjavio je Kristić.
Andro Vlahušić, vijećnik platforme Dubrovnik-naš grad, nekadašnji ministar i ravnatelj dubrovačke bolnice i danas je, kaže, kao i ranije, za reformu, ali temeljitu.
-Da bi radio takvu reformu treba postaviti dijagnozu, a Beroš to nije učinio. Možda je najbolju postavio ministar Marić koji je rekao istinu – da se troši bez ikakve kontrole, nitko živ to ne kontrolira. Istovremeno, građani u posljednje dvije godine pa i dulje nikad nisu imali manju dostupnost zdravstvenih usluga, a nikad više zaposlenih u bolnici. Pa ljudi, nažalost, moraju ići privatno, što nije normalno, jer imaju i liječnika i opreme i neke skupe odjele poput neurokirurgije i tome slično. I to sve neovisno o koroni. Formalno, bolnice su ionako državne, to što Županija imenuje upravu je u ovom slučaju nebitno. Sve ovo bit će i jest stvar političke odluke” - zaključuje Vlahušić.
I neurokirurgija i posao koji se tu radi, kao i heliodrom skupe su igračke, mogli bi nam oni koji će odlučivati spočitati kao skupe igračke, iako bez njih dubrovačka bolnica o normalnom radu može samo sanjati. Prvi najbliži klinički centar, naime, udaljen nam je više od 3 sata vožnje.
Olga Muratti, gradska vijećnica HSU-a smatra kako je, poučena lošim iskustvima centralizacije u drugim institucijama, načelno protiv.
-Mogu samo generalno govoriti jer nemamo točnu informaciju ni detalje zakona, ali sve što je pošlo, kako to mi volimo reći 'u Zagreb', odnosno pod državu, za nas nije završilo dobro. Pošta, Zavod za zdravstveno osiguranje, katastar, carina,... da ne nabrajam, otežalo nam je život. Istovremeno, država se, kod ovakvih stvari, vodi isključivo brojem stanovnika, što nama nikako ne ide u prilog, jer smo zemljopisno tu gdje jesmo. Mali je broj stanovnika, ali u bolnici se ne liječe samo stanovnici Grada i Županije. Mi smo regionalni, i u nas se liječe pacijenti sa šireg područja regije i turisti. Ako se tu odlučuje na razini države, prema broju stanovnika, što je gotovo uvijek dosad bio slučaj, nama se nikako dobro ne piše, sve je protiv nas.”
Gradski vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž misli da ministrova najava građanima ne znači puno.
-Na koncu ono što je najvažnije jest da građani mogu dobiti najbolju zdravstvenu uslugu sad i odmah, a tko će se pisati kao vlasnik njima je zaista nebitno. Svjedočimo odlasku velikog broja liječnika, tu smo deficitarni i to će se se nastaviti i u budućnosti, nažalost čini mi se i sve više, tako da se nadam da će se po tom pitanju nešto napraviti. A tko će biti vlasnik, građanima sigurno neće biti važno.”
-Generalno smatram da centralizacija, kako u zdravstvu tako i u mnogim drugim pitanjima, nije dobar put. Naglašavam da govorimo tek o prijedlogu kojim ministarstvo pokušava bolje kontrolirati potrošnju ali ovaj prijedlog ne mijenja činjenicu da u bolnicama imamo nesrazmjer kvalitete i usluge, djelatnosti i kadrova te činjenicu da će realno troškovi ostati nepromijenjeni - mišljenja je potpredsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika iz redova DDS-a Jasmin Deraković.