StoryEditorOCM
DubrovnikNA LISTI JE

Dubrovački pekar o zaštićenoj cijeni: ‘Previše kruha se baca,možda bi trebalo, ali ne zbog zarade ...‘

Piše Kristina Filičić
4. veljače 2025. - 07:57

Cijene kruha u europskim zemljama u proteklih pet godina značajno su porasle. Prema podacima Eurostata negdje i preko 100 posto primjerice u Mađarskoj. Najmanje je rasla cijena u Finskoj 17 posto i Švicarskoj 8 posto, dok se Hrvatska, što je postalo uobičajeno kad su poskupljenja u pitanju, drži gornjeg dijela tablice. Jedemo za 58 posto skuplji kruh nego 2020. godine. Je li kruh precijenjen, pitali smo u dubrovačkim pekarnicama. Da Dubrovčani jedu preskup kruh ne slaže se vlasnik pekare Klas Haziz Azizi.

- Ne sjećam se kad sam zadnji put promijenio cijenu kruha. U mene je bijeli kruh 1,30 eura, gdje može biti niže od toga? Crni kruh koji je možda i najskuplji je euro i pol, tako da nisu cijene ekstra velike kako se priča, ali ja mogu govoriti samo za sebe. Troškovi su nam strašno narasli, kao i svima ostalima, ali možda ja mogu kalkulirati s nižim cijenama jer sam u svom prostoru – iskreno će Azizi koji je suglasan da su cijene svega ostalog podivljale:

- Brašno je u zadnje vrijeme poskupilo sigurno 30 posto – kaže nam.

Ako se nastavi rast cijena proizvoda pa tako i brašna hoćete li korigirati cijene?

- Što se mene tiče, ne vjerujem. Ne prodam ja toliko velike količine kruha, imam svoje stalne kupce. Izgubili smo malo kompas, previše se baca kruha pa bih zbog toga možda podigao cijenu, ne zbog zarade nego da se kruh štedi, čuva. Radim ovaj posao 40 godina najgore mi je kad bacam kruh. Nikad ga ne bacam. Nikad ne jedem vrući kruh nego onaj od jučer, prekjučer. Netko bi sad rekao što ovaj priča, ali tako je – iskreno će dubrovački pekar.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Nije primijetio da ljudi manje kupuju kruh, ali jest da ‘nema naroda, pošli su iz Dubrovnika‘.

- Svi privatni pekari su tu negdje s cijenama, možda 10, 20 centi razlike, ovi drugi veći i u trgovačkim centrima su malo oštriji s cijenama. Ali mislim da što je do dva eura nisu tolike cijene – smatra Azizi iz pekarnice Klas.

Kako bi pomogla građanima u zaštiti od visokih cijena u trgovinama, Vlada je utvrdila listu od 70 proizvoda s ograničenim cijenama, a odluka stupa na snagu 7. veljače. Kruh, pšenični bijeli, nepakirani po kilogramu ograničen je do 1,50 eura.

- Nije kruh toliko ni poskupio koliko je sve drugo. Ne kažem, sredinu treba nać‘, preskup je kruh ali skupe su sirovine nevjerojatno. Plaće su najviše pošle gore, ali neće nitko da radi, koliku god plaću ponudili. Plaćamo radnike puno više nego što vlast misli i to je najveći problem. Kako oni mogu znati koliki je meni najam prostora? Nemaju pojma. Da je kruh preskup, jest, ali jednostavno neka netko dođe i vidi koliko su sirovine bile prije tri godine, a koliko sada. Ukinuli su mjere za struju, struja nam je pošla strašno gore i što očekuju? Da se neće dignut cijena kruha, mora se dignut! Gorivo je prije par dana opet poskupilo, sve ide gore, kako da ne ide kruh, ne shvaćam! Znam da je skupo, opravdani su i bojkoti, u redu je da se nađe neka sredina, kako ne znam, ali ovo nije način, ovo je po meni napamet napravljeno. Ove Vladine ograničene cijene nisu realne, ne znam kako će ovo biti održivo. Mislim da bi država trebala smanjiti svoje namete, a ne samo nas gledat‘ – kaže jedan dubrovački pekar uz uvjet anonimnosti.

Rade s trgovačkim lancem, proizvedu mu kruh i dopreme uz povrat, a ‘oni imaju tri puta više nego ja koji proizvedem‘

- E to nije normalno! Stave 40 posto marže, ja kao proizvođač i vlasnik pekare nemam toliko, a radim po cijelu noć, ne znaju ljudi što to znači. Na te stvari Vlada treba gledati – zaključuje pekar.

Vlasnik pekarnice Župa Edvard Pecolaj o formiranju cijena pekarskih proizvoda kaže:

- Mi smo proizvođačka djelatnost, naša se cijena formira na osnovu ulaznih troškova. Bez brašna, kvasca, vode, soli, struje mi ne možemo proizvoditi. Nismo poput uslužnih djelatnosti, primjerice frizera, gdje vi sa škarama možete odraditi uslugu. Mi za proizvodnju moramo uzeti sve te proizvode, uložiti znanje, plus troškove struje, strojeva... i prema tome formirati cijenu. Sve je poskupilo, inflacija je udarila apsolutno sve. Sukladno tome, morali smo značajno povećati plaće našim radnicima. Radimo u delikatnoj branši i prodajemo svakodnevni proizvod, trudimo se to zadržati na najnižoj mogućoj granici da ne poslujemo u minusu – kaže Pecolaj u čijoj pekarnici bijeli kruh stoji 1,50 eura.

image
Ivana Nobilo/Cropix

Razlike u cijeni pekarskih proizvoda ovise o specifičnim troškovima pojedine pekarnice jer netko, primjerice, nema najam prostora, netko ima više djelatnika..., ‘u istoj ulici zna se dogoditi da pekari imaju poprilično različite troškove‘.

- Kad razgovaramo o promjeni cijena, konkretno u našem obrtu to je jako teška odluka, rijetko kad idemo u korekcije, zadnje dvije godine smo možda dva puta korigirali cijene.

Budući da se u javnom prostoru stalno spominju daljnja poskupljenja proizvoda, na pitanje hoće li, ukoliko dođe do povećanja ulaznih troškova, pekari morati reagirati, Pecolaj odgovara potvrdno.

- Ovisimo o inputima, bez njih ne možemo proizvesti naš proizvod. Francuz je euro i pol svemu ostalom, raženom, kukuruznom je viša cijena, raženo brašno je skuplje u startu od pšeničnog bijelog. Ovisi i o načinu pripreme kruha, imamo pšenični polubijeli koji se obrađuje na totalno drugi način, proces pripreme traje više od 24 sata Tu cijena nije striktno ograničena na cijenu brašna nego i količinu rada da bi se proizveo taj proizvod. Ali to je 10, 20 centi razlika. Kruh je strateška namirnica jer imamo naviku jesti kruh svakodnevno. Zato i ne reagiramo na prvu ako je nešto poskupilo kratkotrajno, već to povećanje troškova primamo na nas. Jedino ako se održi i počne ugrožavati poslovanje, onda reagiramo ali se to događa rijetko – kaže vlasnik pekarnice Župa.

Da je sve poskupilo, osjetimo na novčaniku. Da će oni koji proizvode reći kako cijena nije dovoljno visoka jer njihovi troškovi su porasli 30 posto, čak i više, je realno za očekivati. Nijemci, Finci, Švicarci..., jedu skuplji kruh, kažu upućeniji u cijene koje se, ovisno o vrsti, penju i na četiri eura. No, njihov je standard i nekoliko puta je veći od našeg, što igra veliku ulogu. Naš sveprisutni turizam pridonosi cijenama pekarskih proizvoda jer su gostima pekarnice često odredište. Cijena kruha je ograničena na euro i pol, a možda je najjeftinija varijanta kruh napraviti kod kuće.

04. veljača 2025 08:00