Čini li vam se da ni munje nisu što su nekad bile. Kad u noći propara nebo i razgrana se u svoj svojoj veličini, zasvijetli kao da je podne. Bljesak se mjeri u sekundama a grmljavina tutnji toliko jako da je sklonište prvo što čovjeku padne na pamet.
Da je učestalost munja ali i njihova jačina odnosno veličina povezana s klimatskim promjenama pokazuju istraživanja jer na njih, kažu upućeniji, utječe zagrijavanje atmosfere. Dubrovački ‘lovac na munje‘ Danijel Pavlinović sugrađanima poznat i kao jedan od Storm Chasera Dubrovnik, neustrašivih lovaca na grmljavinska nevremena iz kojih redovito nastaju fascinantne fotografije, kaže nam kako nema dojam da su munje danas ‘veće‘ ili ‘jače‘ nego prije, ali i dodaje ‘ne znači da nisu‘. Spominje i istraživanja koja su vezana baš za to pitanje.
Definicija kaže kako je munja naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima, a prati je snažni bljesak i zvučni udar odnosno grom. Zagledate li se u nebo za nevremena u tom ‘light show‘ spektaklu u režiji prirode moguće je uočiti razgranate munje, ‘jednostruke‘... Koje su učestalije?
- Te razgranate munje, takozvani ‘crawler lightning‘, uobičajena su pojava u grmljavinskim olujama. Najčešće su to horizontalne munje između oblaka ili unutar oblaka, a rjeđe ih viđamo jer ih obično zaklanja zavjesa oborine. Uočljiviji su kad je oborina slabija, što opet ovisi od nevremena do nevremena. Najčešće ih se može vidjeti pod nakovnjem odlazećeg grmljavinskog oblaka. Opasna su električna pražnjenja koja nastaju između oblaka i Zemljine površine. Svi tipovi i oblici električnih pražnjenja javljaju se u svim grmljavinskim nevremenima, samo je ponekad češći jedan, nekad drugi tip – kaže dubrovački ‘storm chaser‘.
Zanimalo nas je i koliko je opasno biti ‘lovac na munje‘.
- Ako se pridržava osnovnih načela zaštite od opasnih meteoroloških pojava, razumiju osnovni meteorološki pojmovi i pravovremeno prati situacija, mislim da nije opasnije od šetnje ulicom dok grmi i pada kiša, što također može biti opasno. Uz sve mjere opreza, zaštite i odgovornog ponašanja, neki rizik uvijek postoji, no to je dio i ove aktivnosti – kaže Pavlinović koji se znao naći u opasnim situacijama prilikom snimanja atmosferskih pražnjenja nad dubrovačkim krajem.
- Bilo je bliskih udara munja, valova i problema s dubokim snijegom i poledicom, no kroz višegodišnje razdoblje bavljenja ovim ‘sportom‘, nekad se mora dogoditi i opasna situacija. Pojašnjava nam i jesu li munje učestalije za toplijeg ili hladnijeg vremena.
- Munje su popratna pojava razvoja konvektivne naoblake, a takva naoblaka češće nastaje u toplijem dijelu godine. Zimi se kod nas javljaju uglavnom u sklopu frontalnih poremećaja, dok su ljeti češće kao dio lokalnih popodnevnih razvoja oblaka iznad kopna – kaže Dubrovčanin koji je zadnju munju ‘uhvatio‘ fotoaparatom ovog ljeta na Stradunu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....