Europska unija najavljuje financijsku pomoć Hrvatskoj za saniranje šteta od razornih potresa na Banovini. Kako doći do tog novca, koja je procedura? Na koliko sredstava možemo računati i kad bi mogli stići?
Za katastrofe ovih razmjera financijska se pomoć pruža putem Mehanizma za Civilnu zaštitu te Fonda solidarnosti Europske unije. Već 29. prosinca, Hrvatska je zatražila pomoć kroz Mehanizam za Civilnu zaštitu te je dosad čak 15 zemalja poslalo pomoć, a sigurna sam da će i više. Kroz ovaj Mehanizam Hrvatskoj su odmah poslani kontejneri, šatori, grijalice, sklopivi kreveti, vreće za spavanje itd. Ovo je prilika za osobno zahvaliti svim zemljama članicama koje su u rekordnom roku priskočile upomoć.
S druge strane, Fond solidarnosti je inicijalno nastao kao reakcija na velike poplave u srednjoj Europe 2002. godine, a od tada se koristio za pokrivanje niza različitih prirodnih katastrofa uključujući poplave, požare, oluje ili suše. Postupak dolaska do sredstava nažalost nam je dobro poznat.
Nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku, a nakon što je Hrvatska predala kredibilnu procjenu štete, Europska komisija odobrila je 683 milijuna eura. Momentalno se radi procjena štete za Petrinju, Sisak, Glinu te ostala područja, a zatim u roku 12 tjedana Hrvatska treba ponovo uputiti zahtjev za sredstvima iz Fonda solidarnosti. U ovakvim izuzetno teškim trenucima dolazi do izražaja važnost članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Kad dobijemo taj novac, prema koji kriterijima ga možemo koristiti?
Način korištenja sredstava iz Fonda solidarnosti propisan je relevantnom Uredbom. Država korisnica odgovorna je za odabir pojedinačnih operacija te provedbu financijskog doprinosa u okviru podijeljenog upravljanja. To podrazumijeva da država korisnica preuzima odgovornost za provjeru postavljenih aranžmana upravljanja i kontrole te da se oni provode na način koji osigurava da se sredstva Unije koriste na učinkovit i pravilan način, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Dodatno, financijski se doprinos iz Fonda mora iskoristiti u roku od 18 mjeseci.
Uz ovaj novac koji će Hrvatska dobiti iz Fonda solidarnosti, treba razmotriti i korištenje ostalih Europskih fondova koji su već dostupni. Države članice imaju određenu slobodu u kreiranju pravila i definiranju kriterija za dodjelu sredstava. Bilo bi dobro kad bi Hrvatska usmjerila natječaje i iz ostalih fondova da pridonesu dugoročnom razvoju potresom pogođenog područja. Treba znati da je Hrvatskoj na raspolaganju u sljedećih sedam godina 24 milijarde eura i sigurna sam da će se dio tog novca preusmjeriti na obnovu i Zagreba i Sisačko-moslavačke županije.
U ponedjeljak je u Hrvatskoj zbog potresa u Banovini proglašena katastrofa. Upućeno je mnogo kritika Vladi RH zbog kašnjenja od skoro šest dana oko proglašenja...
Osobno sam svjedočila promptnoj reakciji Vlade nakon potresa. Sve nadležne službe odmah su aktivirane a i sam vrh Vlade posjetio je u roku od nekoliko sati potresom ugroženo područje. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila je u stalnom kontaktu s predsjednikom Vlade Plenkovićem te smo povjerenik za krizno upravljanje Janez Lenarčić i ja 30. prosinca posjetili pogođena područja kako bismo iskazali solidarnost te procijenili na koji način možemo pomoći kroz mehanizme Europske unije. Na terenu sam se uvjerila u napore svih koji rade na otklanjanju posljedica ove ogromne prirodne nepogode, uključujući Vladu, nadležne institucije te sve hrabre volontere. U ovim trenucima potrebno nam je zajedništvo.
Moramo biti svjesni da će posao na otklanjanju posljedica ove katastrofe biti zahtjevan. U tom kontekstu smatram da dan na koji je proglašena katastrofa nije presudan, osobito kad znamo da su svi resursi već angažirani na ovome. Važno je da stvorimo uvjete za dugoročni napredak ovih područja i na to se trebamo svi fokusirati. Kao što sam ranije naglasila, članstvo u Europskoj uniji ključno je u trenutku ovakve nepogode.
I ovaj potres pokazao je veliku solidarnost građana Hrvatske. Pokazali su to i Dubrovčani, mnogi su se bez razmišljanja zaputili u Banovinu kako bi pomogli?
Apsolutno, u ovakvim situacijama se uvijek pokaže solidarnost na djelu. Mnogi građani su se uključili u pružanje pomoći ljudima iz područja Banovine, bilo to kroz donacije hrane, odjeće ili financijsku pomoć, što sam i sama učinila i u slučaju Zagreba i sada. Moramo izraziti veliku zahvalu svim hrabrim volonterima i ljudima na terenu koji danonoćno saniraju posljedice ove štete i pomažu onima koji su ostali bez domova.
Mnogi stručnjaci upozoravaju da posljedice katastrofalnog potresa razotkrivaju nekvalitetnu poslijeratnu obnovu. U potresu su teško nastradale građevine izgrađene nakon Domovinskog rata. Kako to komentirate?
Osobno ne mogu komentirati kvalitetu gradnje, takve procjene isključivo može donijeti struka. No, ovo je prilika za revitalizaciju ovog područja. Budući da u ime Europske komisije radim na dugoročnoj viziji ruralnih područja za cijelu Europsku uniju, tu vidim priliku i za ovaj dio Hrvatske. Sad se vidi koliko je važna dobra infrastruktura, tu prije svega mislim na digitalizaciju, ali i na cestovnu mrežu te stvaranje radnih mjesta.
Naravno da treba prionuti obnovi stambenih objekata no paralelno treba obnavljati proizvodne pogone, stvarati uvjete za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i nova radna mjesta. Jer bez radnih mjesta neće biti dovoljna samo obnova kuća. Ovdje u punom smislu riječi dolazi do izražaja demografija, što znači da moramo svi zajedno uložiti napore da se stvore uvjeti za ostanak ali i povratak stanovništva. Nažalost, ova nepogoda može biti i velika prilika za ovo područje koje je zbog spleta okolnosti bilo nedovoljno razvijeno a ima ogromni potencijal a položajem se nalazi nedaleko od Zagreba.
Mogu li Dubrovčani biti sigurni i zadovoljni poslijeratnom obnovom? Poznato je kako je dubrovačko područje po procjeni struke najugroženije u smislu seizmičkih aktivnosti? Procjena je kako hrvatski jug može očekivati potrese jačine 7 stupnjeva po Richteru.
O procjenama mogućih potresa teško mi je komentirati jer su to strogo tehnička i stručna pitanja koja trebamo prepustiti seizmolozima. Osobno ću se zauzeti da u sklopu Inicijative Renovation wave posebnu pažnju posvetimo izgradnji i preventivnoj sanaciji kuća i objekata na trusnim područjima, pa tako i u Dubrovniku koji je procijenjen kao ugroženo područje. Jer cilj nam ne smije biti sanirati štetu, već preventivno djelovati da se katastrofe preduhitre te da štete budu minimalne. A naš Zavod za obnovu već 40 godina radi na statičkoj sanaciji objekata.
Prvog radnog dana u novoj 2021. godini Europska komisija morala se braniti od napada da nije naručila dovoljan broj cjepiva protiv Covida-19, da ona stižu presporo i da EU zaostaje za mnogima u svijetu. Kakva je situacija s nabavkom cjepiva, hoće li Hrvatska dobiti dovoljan broj i kada?
Strategija EU za cjepiva dokaz je europske suradnje i solidarnosti na djelu: u roku od 6 mjeseci EU je osigurala široku bazu od gotovo 2 milijarde doza cjepiva, ako svi kandidati za cjepivo budu uspješni, za europske građane, susjedne i treće zemlje. Počela su cijepljenja diljem Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj. Komisija je dala dozvolu za stavljanje u promet cjepiva koje su razvili BioNTech i Pfizer, što ga čini prvim cjepivom COVID-19 odobrenim u EU nakon procjene sigurnosti i učinkovitosti. Upravo u srijedu Europska agencija za lijekove dala je zeleno svijetlo za cjepivo koje je razvila Moderna.
S obzirom da u jesen 2020. nitko nije mogao sa sigurnošću reći koje će cjepivo uopće biti uspješno, EU se pokazala iznimno uspješna u odabiru proizvođača cjepiva. Ako svi kandidati za cjepivo budu odobreni, Europa će imati na raspolaganju više od dvije milijarde doza cjepiva za svih 450 milijuna Europljana i naših susjeda. Raspodjela cjepiva u svim članicama Europske unije obavlja se jednako, sukladno udjelu stanovništva i možete biti sigurni da će cjepivo biti dostupno i svim građanima Hrvatske.