StoryEditor
DubrovnikRAZGOVOR |

DR.SC. ANTONIJA PEROVIĆ, VODITELJICA ODJELA ZA LABORATORIJSKU DIJAGNOSTIKU OBD Od lipnja prošle godine odradili smo više od 60 tisuća PCR testiranja

Piše Silvia Rudinović
29. kolovoza 2021. - 15:42
Dr.sc. Antonija Perović, spec. medicinske biokemije, voditeljica Odjela za laboratorijsku dijagnostiku OB DubrovnikOsobni arhiv

Iako su od pojave bolesti COVID-19 pozornost opće populacije privlačili najviše epidemiolozi, infektolozi i druge medicinske struke, laboratorijska dijagnostika ima ključnu ulogu u suzbijanju pandemije. Prve uzorke brisa testiranih osoba iz Dubrovačko-neretvanske županije, na početku pandemije 2020. godine, vatrogasci su svakodnevno dostavljali u Zagreb. Otkako je Opća bolnica Dubrovnik nabavila PCR uređaj, Odjel za laboratorijsku dijagnostiku, uz ostale laboratorijske pretrage za bolničke i izvanbolničke pacijente, svakodnevno radi stotine PCR testiranja na SARS-CoV-2. COVID dijagnostiku u Općoj bolnici Dubrovnik na noge je osovila voditeljica tog Odjela, dr.sc. Antonija Perović, specijalist medicinske biokemije.

Koliko je ukupno nalaza laboratorijskih testova izašlo iz Odjela za laboratorijsku dijagnostiku Opće bolnice Dubrovnik od lipnja prošle godine, otkako je nabavljen prvi PCR uređaj?

Od 11. lipnja 2020., u našem laboratoriju odrađeno je više od 60 tisuća PCR testiranja na SARS-CoV-2. Najviše testiranja bilo je u ožujku i travnju ove godine, a dosta velik broj testiranja je bio i u srpnju.

Koji je prosječan dnevni broj testova na obradi, a koji je najveći koji ste imali u jednom danu?

U prosjeku imamo oko 200 PCR testiranja dnevno. Najveći broj testiranja u jednom danu bio je nešto više od 500 uzoraka. Nakon najave potrebnog testiranja za zaposlenike China Road and Bridge Corporation, koji rade na Pelješkom mostu, u samo par sati organiziran je potreban rad u nedjelju, u tri smjene. Nemam što reći nego samo riječi pohvale za sve djelatnike laboratorija, a i administracije.

Što vam je predstavljalo najveći izazov u ovoj pandemiji?

U prvim mjesecima je bilo najteže izdržati toliki broj sati na radu, kasnije educirati i uklopiti novo primljene djelatnike za COVID dijagnostiku u rad. Edukaciju nastojimo konstantno provoditi kako bi što veći broj laboratorijskih djelatnika bio uključen i u ovaj segment rada. U jednom razdoblju bio je veliki problem nabavljati potreban materijal za rad. Danas, je izazov svakodnevna prilagodba broju uzoraka kojeg treba odraditi i koja se stalno mijenja, kao i sva potrebna administracija vezana uz COVID dijagnostiku. Primjerice, za ovu subotu imamo najavljeno testiranje za 700 zaposlenika s Pelješkog mosta, pa vjerujem da će uz ostale testirane to biti dan s najvećim brojem odrađenih uzoraka do sada.

image
O pouzdanosti COVID- testova raspravlja se mjesecima
Tom Dubravec/Cropix

A, za vas osobno?

Za mene je sve započelo jednim sastankom u Upravi Opće bolnice na kojem je iznesena inicijativa našeg ravnatelja i početni koraci voditelja Odjela za uslužne i tehničke poslove za nabavu opreme, a zahvaljujući donaciji Zaklade Blaga djela. Sjećam se osjećaja zabrinutosti i pitanja, kako ćemo to uspjeti, imali smo i dotad previše posla, sve je to novo i drugačije od onog što smo ranije radili. Povjerenje u procjenu, a i potpora uključenih u taj sastanak, pomogla je da se lakše suočimo s novim izazovom koji je trebao pomoći stanovnicima naše županije da što prije dobiju svoj PCR nalaz na SARS-CoV-2.

S obzirom da se radi se o složenoj metodi koju mogu primjenjivati samo certificirani laboratoriji i dobro educirani laboratorijski stručnjaci, imate li potrebne uvjete za rad i u vrijeme najvećeg pritiska broja pacijenata koji se testiraju na SARS-CoV-2?

Tijekom zadnjih godinu dana osigurana je oprema za rad kako bi se spriječio zastoj u testiranja i kako bi se moglo odgovoriti i na veće potrebe testiranja. Od nabave početne opreme, mnoge stvari vezane za način rada i organizaciju rada su se promijenile. Tehnologija za COVID dijagnostiku je zadnjih godinu dana uvelike napredovala, a pratila ju je i informatizacija. Primjerice, tzv. ručne izolacije RNA zamijenili su uređaji, unose rezultata u COVID aplikacije omogućene su izravno kroz laboratorijski program. Kako kupujemo dosta velike količine PCR testova i testova za izolaciju, proizvođači testova ustupili su nam na korištenje dodatne uređaje potrebne za rad. Tako sad imamo dva PCR uređaja i dva uređaja za izolaciju RNA, kao i dva mikrobiološka kabineta za sigurne uvjete rada. Kod svakodnevnog korištenja opreme, a kod nas je to 365 dana u godini, postoji mogućnost kvara, što se događalo, što može dovesti do zastoja u radu. U svakom slučaju, oprema je zadovoljavajuća, a stalno se prate nove mogućnosti koje mogu ubrzati izradu nalaza ili olakšati rad. S obzirom na brojne zadatke koji se postavljaju pred naš Odjel, svakodnevni problem je osigurati djelatnike za sva potrebna radilišta. Ovo ljeto je bilo teško jer se povećao broj testiranja za turiste našeg grada, a nastojalo se osigurati djelatnicima barem tjedan dana godišnjeg odmora. Nažalost, ispomoć nije bila moguća, jer dostupnog zdravstvenog kadra nema. Djelatnici su se već navikni na potrebne stalne prilagodbe zaduženjima, radilo se o COVID ili o drugoj dijagnostici.

image
"Cijepljena sam i nemam dvojbi oko cijepljenja"
Osobni Arhiv

Brzi antigenski testovi uvedeni su u jeku pandemije da bi se ubrzao i pojednostavio postupak postavljanja dijagnoze, pa i smanjili troškovi, ali se pokazalo da Europska komisija ne priznaje tu vrstu pretrage kao dokaz o preboljenju bolesti kod ishođenja digitalne COVID-potvrde. U odnosu na PCR, kolika je pouzdanost tih brzih testova?

Antigenska testiranja imaju svoju svrhu ako se ispravno koriste, odnosno ako se primjenjuju kod simptomatskih osoba. PCR metoda je dakako osjetljivija i pouzdanija te se njome prisutnost virusa može detektirati i prije pojave simptoma, a i kod asimptomatskih slučajeva. Svaki laboratorijski test treba promatrati u sklopu kliničke slike, a ne samo kao nalaz koji potvrđuje ili isključuje neko stanje.

Zbog čega se kod nekih slučajeva SARS-CoV-2 otkrije tek nakon dva ili tri testiranja?

Imali smo situacija da je PCR nalaz bio negativan i dva puta, a klinička slika je upućivala na COVID-19 te je tek treći put PCR-om potvrđena bolest. Sve uzorke smo ponavljali i dobili ponovno isti rezultat. Takvi slučajevi su doista rijetki, a vjerojatno se radi o tome da u trenutku uzimanja brisa količina virusa u sluznici nazofarinksa nije dovoljna za pozitivan nalaz.

Je li pozitivan serološki nalaz validan dokaz da je osoba preboljela COVID-19? Znači li to da osoba može biti sigurna da ima zaštitni imunitet?

Serološka testiranja odnosno određivanje IgM i IgG antitijela mogu biti pomoćna dijagnostika liječnicima i imaju svoju svrhu u epidemiološkim odnosno populacijskim istraživanjima. Međutim, ova vrsta testiranja još uvijek nema svoju primjenu u svrhu potvrde preboljele bolesti. Dokazano je da se kod manjeg postotka oboljelih antitijela u krvi ne detektiraju. To ne znači da ih nema ili da ih memorijske stanice neće producirati u sljedećem susretu s virusom. Također, postoji mogućnost i lažno pozitivnih rezultata antitijela zbog tzv. križne reaktivnosti s drugim antitijelima prisutnim u krvi. U našem laboratoriju smo prošle godine imali dva slučaja lažno pozitivnih rezultata. Jednom metodom dobili smo pozitivan rezultat, a drugom metodom negativan. Uzorke smo poslali u Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević gdje je s još dvije metode potvrđeno da se radilo o lažno pozitivnim rezultatima.

Otkud sve dobivate uzorke testiranih za analizu?

Osim odjela, ambulanti i drive-in punkta Opće bolnice Dubrovnik, uzorke dobivamo i iz COVID ambulanti domova zdravlja i privatnih ustanova naše županije. Svi COVID timovi ustanova u našoj županiji radom su pridonijeli su poboljšanju zdravstvene skrbi za naše stanovnike, kao i boljoj usluzi turista koji posjećuju naš grad.

image

Drive in testiranje na COVID -19
Vojko Basic/Cropix

Jeste li cijepljeni i jeste li imali dvojbi oko cijepljenja?

Cijepljena sam i nemam dvojbi. Ne vidim nijedan drugi način da se ova pandemija zaustavi. Zahvaljujući cjepivima koja su u prijašnja doba bila čak i manje sigurnija, brojne bolesti danas su iskorijenjene. Nakon osam mjeseci od druge doze istina je da sam dobila COVID-19, ali osim lagane glavobolje i male temperature zasad se osjećam dobro. Razina virusa detektirana PCR-om bila je jako mala.

Može li i kako netko tko je cijepljen provjeriti razinu stečene zaštite?

Mnogi cijepljeni žele znati svoju razinu IgG antitijela, čak se učestalo testiraju kako bi pratili razinu antitijela u krvi. Još se premalo zna koliko je dovoljno, a koliko možda i previše antitijela, a pogotovo kakva je njihova aktivnost u suzbijanju bolesti. Još jedan problem je što postoje različite metode za određivanje antitijela koje nisu usporedive. Zato treba biti jako oprezan kod tumačenja rezultata pada ili porasta antitijela.

Pratite li što se događa nakon prvog serološkog testiranja antitijela na koronavirus među 700-tinjak zaposlenika bolnice, Zavoda za hitnu medicinu i Zračne luke Dubrovnik u svibnju prošle godine? Što se dosad moglo zaključiti iz tog istraživanja?

Tridesetak pozitivnih pacijenata smo pratili četiri mjeseca i vidjeli da im razina antitijela s vremenom pada. Također se primijetilo da razina antitijela jednako ne pada kod svih ljudi. Testiranja smo radili s dvije metode i uočili da različite metode daju rezultate koji nisu usporedivi. Novije generacije seroloških testova koji se danas koriste su bolje, ali i dalje postoje stručni razlozi zašto od međunarodnih društava i asocijacija još nisu uvršteni u preporuke za korištenje.

Zahvaljujući nabavi PCR uređaja, u Dubrovniku se danas mogu raditi i neke druge laboratorijske pretrage koje smo ranije radili u Splitu ili Zagrebu, a nevezane su za koronavirus. Jesu li iskorištene te mogućnosti novog uređaja?

Jednom će, nadam se, i druge pretrage doći na red. Za sad nastojimo što kvalitetnije odraditi sve zahtjeve stavljene pred naš odjel.

Razgovor je objavljenu tiskanom izadnju Dubrovačkog vjesnika 21. kolovoza 2021.

JESURALEMA Zbližavanjem je lakše svladati izazove

„Rado se sjetim kako su nas tri biokemičarke i voditelj Odjela za uslužne i tehničke poslove ispratili u Zagreb, u KBC Sestre milosrdnice. Tamo smo trebali vidjeti potreban prostor za organizaciju PCR COVID laboratorija i proći početnu edukaciju. Šale su pomogle da sve izgleda lakše dignuti na noge, premda ti početci nisu bili laki. Trebalo je pripremiti prostor, nakon dolaska opreme educirati se za rad sa svim novim, zadovoljiti standarde za početak rada i organizirati ga. Rado se sjetim i osjećaja zajedništva u pripremama spota na pjesmu Jerusalema. Od ideje da zaplešemo, koja se društvenim mrežama širila dalje uz video za učenje koraka, a u tri dana je nastao zajednički spot. Zahvaljujem dobrim ljudima koji su bez financijske potpore omogućili da se inicijativa snimi i prikaže. Pokazali smo da i u najtežim trenucima možemo biti okupljeni u istom cilju. Zbližavanjem ljudi lakše je izdržati nove izazove i pružiti potporu i razumijevanje“.

item - id = 1123407
related id = 0 -> 1147620
related id = 1 -> 1146946
02. prosinac 2021 04:25