StoryEditorOCM
DubrovnikUTRKA SA KORONOM|

Dr. MATO LAKIĆ: Ponekad nam se jave ljudi i žale se jer ih nismo zvali. A kako da ih nazovemo, ako ih nitko nije naveo kao kontakte!

Piše Kristina Filičić
3. studenog 2020. - 07:21
Od pojave prvih slučajeva zaraze Covidom 19, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije svakodnevno vode 'bitku' s opakim virusom. Uz redoviti posao korona im je zadala dodatni pa neumorno iz dana u dan testiraju građane, 'hvataju' kontakte zaraženih, uvijek u trci s vremenom jer, svjesni su, biti navrijeme ključna je stavka u suzbijanju daljnjeg širenja virusa.

S obzirom da je proteklih dana, kao uostalom u cijeloj RH, znatno povećan broj novozaraženih, pa od onih prihvatljivih brojki do deset, dospijevamo i do sedmerostruko većih, djelatnicima županijskog ZZJZ-a to višestruko povećava opseg posla. Na upit stižu li obraditi sve zaražene i njihove kontakte, ravnatelj Zavoda dr. med. Mato Lakić kaže:
- Još uvijek stižemo. Ima nas 15 koji svakodnevno zovemo i podatke upisujemo u anketni obrazac koji onda prosljeđujemo zaduženima za unos podataka u centralni repozitorij. Osim toga, veliki posao odrađuju naši sanitarni inženjeri koji pripremaju sve informacije potrebne za zvanje zaraženih. Čitavo popodne i večer čekamo tablice iz bolnice s rezultatima testiranja koji stižu u nekoliko navrata, nekad i do kasno u noć – kaže Lakić i dodaje kako imaju i Whatsapp grupu u kojoj se dogovaraju oko rasporeda.


image
Matija Djanjesic/CROPIX



Odgovoran i opsežan posao svakako je evidentirati kontakte zaraženog, te procijeniti tko je realno ugrožen i uputiti ga u izolaciju.
- Osobe koje zovu zaražene po struci su epidemiolozi ili drugi educirani za obavljanje anketiranja. Od novozaraženog je važno doznati datum pojave simptoma, što je važno i radi utvrđivanja kontakata. Računa se da čovjek može biti zarazan do 48 sati prije pojave simptoma i radi računanja vremena od 10 dana izolacije. Pokušavamo doznati gdje se ta osoba zarazila pa zatim prikupljamo podatke o kontaktima i zovemo ih - objašnjava prvi čovjek županijskog Zavoda. Primjerice, ako je riječ o zaraženom učeniku neke škole, znaju se dogovoriti s ravnateljem koji potom obavještava roditelje o potrebi samoizolacije djece.

Kod procjene tko je od kontakata zaraženog uistinu ugrožen prijenosom virusa vode se, kaže, definicijom bliskog kontakta pa je 'ponekad vrlo jasno tko je, a tko sigurno nije bliski kontakt'.
- Ponekad je potrebna konzultacija s kolegama kako bi procijenili hoćemo li neke osobe stavljati u samoizolaciju ili ne. Postoje dvije kategorije. Jedna je 'bliski kontakt', što znači da je osoba imala viši rizik zaraze, a druga je 'nije bliski kontakt', što znači da je imala manju vjerojatnost za zarazu. Za njih vrijedi takozvani pasivni zdravstveni nadzor – ne moraju biti u samoizolaciji, ali im se preporučuje da svuda nose maske i izbjegavaju sva nepotrebna grupiranja – kaže Lakić.

Kod većeg broja novozaraženih, Lakić otkriva kako se dnevno odradi više stotina poziva i još tko zna koliko poruka. Radni dan često je do večeri, dok neki rade isključivo popodne.
- Od Ministarstva zdravstva dobili smo troje liječnika u radu pod nadzorom koji nam puno pomažu, kao i pripravnika sanitarnog inženjera. Ovom im prilikom svima zahvaljujem, kao i svima drugima koji neumorno i predano rade ovaj beskonačan posao – odgovara Lakić na pitanje jesu li s obzirom da im u Zavodu nije strana uzrečica ' padati s nogu' tražili ispomoć jer 'važno je što prije 'uloviti' kontakte i staviti ih u samoizolaciju kako bi ograničili širenje COVID-a'.

Pozitivne osobe nisu uvijek iskrene u navođenju kontakata, potvrđuje naš sugovornik:
- Na žalost, dio ljudi ne želi navesti kontakte, što nam svakako otežava posao. Ponekad nam se jave kontakti koji se žale jer ih nismo zvali. A kako da ih nazovemo, ako ih nitko nije naveo kao kontakte – pita se Lakić koji također radi na obavještavanju kontakata. Potvrđuje i kako djelatnici, pa i on sam, znaju doživjeti i neugodnosti od osoba koju obavještavaju kako su bile u kontaktu s pozitivnom osobom pa trebaju u izolaciju.
- Osobno sam do sada razgovarao s tisućama ljudi i ima, srećom manji broj, neugodnih osoba. Ako je netko nečim nezadovoljan, neka se meni obrati. Neću dopustiti napade na moje radnike koji doista krvavo odrađuju svoj posao - kaže prvi čovjek Zavoda.

image
Goran Mehkek/CROPIX


Do kojih brojki novozaraženih mogu kvalitetno odrađivati posao, odnosno nakon kojeg broja će posao 'hvatanja' kontakata biti doveden u pitanje?
- Stalno se širimo, uvodimo i educiramo nove ljude. Koliki je naš kapacitet ne znam, no ono što mi ne budemo mogli odraditi, uputit će se izabranim liječnicima koji najbolje poznaju svoje pacijente, mogu ih staviti u (samo)izolaciju i otvoriti im bolovanje.

Bliži se sezona gripe, a mjere protiv širenja Covida ujedno su učinkovite i protiv širenja gripe. Pa, iako se ljudi znaju opustiti u smislu mjera, neki su čak i izričito protiv bilo kakvih ograničavanja, nužno je pridržavati ih se jer 'cilj je držati COVID pod kontrolom radi očuvanja kapaciteta zdravstvenog sustava i zaštite starije i kronično oboljele populacije'.

- Što su mjere rigoroznije, COVID će se manje širiti, i obratno. Jako je teško pronaći točno određene mjere koje će nam dati željeni učinak, bez većih posljedica na gospodarstvo i mentalno zdravlje nacije. Vidimo kako se cijela Europa 'muči' zbog porasta oboljelih koji još ne uspijeva smanjiti. Na žalost, hladnije vrijeme čini svoje, kako smo i predvidjeli, a zima tek dolazi. Zato je vrlo važno da svi shvate kako osobno ponašanje svakog pojedinca ima utjecaj na zaustavljanje širenja ove bolesti. Jedan neodgovoran pojedinac, posebice ako je „super širitelj“, može zaraziti i više od deset drugih osoba. Nije teško zapamtiti: nosi masku, drži razmak, peri ruke, provjetravaj – poručuje ravnatelj Zavoda dr. Mato Lakić.
19. travanj 2024 02:51