Androniko i turizam
Maltarić, kojega bivši kolege i prijatelji odmilja zovu Ivek, poznat i kao suorganizator godišnjih okupljanja atlasovaca, cijeli je radni vijek proveo u Atlasu. Od 1967. do umirovljenja 2000. godine prošao je gotovo sve segmente poslovanja. Počeo je kao operativac u filijali u Dubrovniku, napredovao do šefa operative i direktora filijale Dubrovnik, osnovao najprije personalnu, a zatim i kadrovsku službu, bio direktor Atlasova cestovnog prometa, pa se vratio u kadrovsku...
- Upoznao sam agencijsko poslovanje od početka do kraja. I zato nikako nisam mogao shvatiti kako se nešto tako loše moglo dogoditi našoj firmi. Kad je Androniko Lukšić sredinom 1990-tih kupio Atlas, odmah se vidjelo da nema veze s poslovanjem putničkih agencija niti ga to zanima. Nije trebalo biti prorok pa da shvatite kako će sve poći naopako. Lukšiću Atlas nije bio od interesa, kao ni Karlovačka pivovara koju je dobio 1994. Mi ništa nismo mogli napraviti, viša politika je odlučila da će on biti investitor i to je to. Nije se našao baš nitko koji bi se tada zauzeo za spas Atlasa koji je kasnije dopao Todoriću, a onda Fortenovi kao nasljedniku Agrokora. Recite mi, što će jedna putnička agencija toj Fortenovi koja se orijentirala na trgovinu? Atlas joj je samo uteg – rezignirano kaže Maltarić koji pamti kako je Atlas u zenitu imao poslovnice i urede od Portoroža do Ulcinja i Beograda:
- Nije bilo većeg mjesta u bivšoj Jugoslaviji gdje nismo bili prisutni. U najboljim godinama za Atlas je radilo 1600 stalno zaposlenih i oko 400 sezonaca. Vozni park se sastojao od 70 Setri, vrhunskih autobusa. Imali smo cijelu flotu glisera, brodova, ukupan broj sjedala u turističkih autobusima bio je 5500 mjesta...bili smo vodeći i po kongresnom turizmu, sudionici od SAD-a do Azije čudili su se kako sve to možemo organizirati. A mi smo imali recept. Mladi i okretni ljudi s voljom za rad, mogli su postići i naizgled nemoguće – veli naš sugovornik koji podsjeća da je Atlas bio pionir i u kartičnom poslovanju u regiji. Dubrovački gigant 1978. je postao ekskluzivni partner American Express Travel Services za Hrvatsku, no spletom okolnosti i taj je segment trajno izgubljen.
Tuga dugogodišnje direktorice
Pave Župan Rusković, bivša ministrica turizma i dugogodišnja direktorica Atlasa također ne krije razočaranje raspletom događaja oko putničke agencije koju je svojedobno uvela u elitno društvo.
- Što da vam rečem? Tužno je da tužnije ne može biti. Velika je ovo šteta za firmu, za imidž Grada i hrvatski turizam uopće. Mislim da nije trebalo ovako završiti, ali sve skupa zapravo ne čudi. Sve što se dogodilo samo je potvrda kako završavaju nešto što vode ljudi koji ne znaju posao niti imaju ikakvog iskustva u turizmu. Očito je da novim vlasnicima Atlasa organizacija putovanja nije bila core business. Iskreno, ne znam što će raditi tih 19 zaposlenika koliko su ih zadržali. Možda su ostali ljudi koji organiziraju putovanja za naše državljane u zemlji i vani. To je nekad radio Atlas airtours kao posebna jedinica, putovanja za naše ljude iz bivših republika SFRJ. Zapravo nerado pitam, sve mi je to previše bolno – kaže nam Pave Župan Rusković.
Aktualna koronakriza zabila je zadnji čavao u lijes Atlasa, nekadašnjeg turističkog diva koji je broj zaposlenih s 1520 koliko ih je brojio 5.studenog 1990. u Dubrovniku i svim filijalama, sveo na mizernih 19, a i oni su blizu izlaznih vrata.
U posljednjem valu kadrovskih rezova koji u kontinuitetu traju još od 2003., na Zavodu za zapošljavanje od 1. kolovoza završava 132 radnika. Sa slučajem Atlas Hrvatski sabor je upoznala saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović koja apelira na pomoć državnog vrha:
- Posla za Atlas Plus bilo je puno, iako je prije korone izgubio neke važne ugovore s kruzing kompanijama poput Coste i Aide od kojih je imao velike prihode, a preuzela ih je nelojalna konkurencija. Kako je poduzeće Atlas d.d. bilo u stečaju kad je raspisan novi natječaj za koncesiju za službenog prijevoznika putnika s aerodroma do Dubrovnika, izgubili su i taj veliki posao prije dvije godine, jer nisu mogli zbog stečaja prijaviti na natječaj na kojem je pobijedio prijevoznik Platanus – izvijestila je Peović i dodala kako se već 1. travnja, kad je zaposlenima istekao kolektivni ugovor, počelo šuškati da će se Atlas ugasiti, što sada više nije daleko od istine.
Iz Uprave Atlasa plus d.o.o. potvrđuju kako se 'u okviru restrukturiranja i optimizacije poslovanja' u dogovoru sa sindikatima i Radničkim vijećem provodi program zbrinjavanja 132 zaposlenika Atlas plusa koji će po raskidu ugovora dobiti otpremnine.
- Činjenica je da Atlas dugi niz godina nije uspio pronaći održivi poslovni model te je ovo prilika za dubinske promjene koncepta. Žao mi je što restrukturiranje uključuje i otkaze ugovora o radu većem dijelu naših zaposlenika, no o njima brinemo najbolje što je u ovim okolnostima moguće. Mi jednostavno moramo uvesti novi poslovni model kako bi se Atlas od iduće godine mogao fokusirati se na ono što i dalje možemo i želimo raditi najbolje – a to su Atlasovi dugogodišnji strateški produkti „Krstarenja Jadranom“, „Ture i grupe“ s garantiranim polascima“ te segment „Shorexa“ – poručlio je predsjednik Uprave Atlasa plus d.o.o. Lovorko Mamić.
Područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Dolores Lujić smatra kako je Dubrovnik izgubio Atlas još prije desetak godina, kad je sjedište agencije prebačeno u Zagreb gdje je do danas bilo zaposleno nekoliko stotina radnika, dok ih je u Dubrovniku, prema njezinoj procjeni, ostalo raditi tek dvadesetak.
- Tad je Atlas odlukom nove Uprave prestao biti i članica krovne organizacije za putničke agencije tj. Hrvatske udruge putničkih agencija. STUH s njom ima potpisan Nacionalni kolektivni ugovor za putničke agencije koji se primjenjuje na sve radnike čiji su poslodavci članovi te udruge. Nažalost, Atlas je istupio iz te udruge te su radnici ostali pokriveni kućnim kolektivnim ugovorom, tj. Kolektivnim ugovorom Atlasa koji je istekao za vrijeme pandemije, u proljeće 2020. Radnici su upućeni na rad od kuće, a u takvim uvjetima je bilo nemoguće kolektivno pregovarati za sklapanje novog KU. - objašnjava Lujić.
- Otkaze su sad dobili uglavnom radnici u Zagrebu budući da su radnici u Dubrovniku već otpušteni prije 10-ak godina, ali u ono doba pod puno povoljnijim uvjetima, tj. većim otpremninama i duljim otkaznim rokovima jer su na snazi bili i kućni i nacionalni KU, te su ostali na pravima koja im daje Zakon o radu – ističe naša sugovornica. Dodaje kako kod ovakvih otpuštanja nema pomoći od državnog vrha:
- Ako poslodavac odluči otpustiti radnike uslijed uvjeta na tržištu, nedostatka ili smanjenog obujma posla, što je nesumnjivo sad slučaj, niti Vlada niti sindikati ne mogu ništa napraviti jer nitko ne može prisiliti poslodavca da se nastavi baviti djelatnošću koja mu ili ne donosi profit ili stvara gubitke. Ono što Sindikat predviđa za takve situacije tj. ugovara u kolektivne ugovore su otpremnine i otkazni rokovi – zaključuje Lujić.