U sklopu programa proslave Dana Dubrovačko-neretvanske i blagdana zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića u Kneževom dvoru održana je promocija monografije „Dubrovačko-neretvanska županija - 30 godina“. Naime, Dubrovačko-neretvanska županija ove godine obilježava 30 godina postojanja.
Na predstavljanju su govorili župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, povjesničar Ivica Prlender i direktor razvoja specijaliziranih izdanja Hanza medije te glavni urednik Dubrovačkog vjesnika i urednik monografije, Jadran Kapor. Glavne tekstove u monografiji potpisuju Ivica Prlender, Maja Nodari i Mišo Đuraš. Autori ostalih tekstova su novinari redakcije Dubrovačkog vjesnika dok fotografije potpisuju fotoreporteri fotoagencije Cropix.
- Kad su prije 30 godina osnovane hrvatske županije, jedna je po svemu bila posebna. Da bi je prošli uzduž, trebali su vam sati vožnje. A poprijeko ste je, na par mjesta, mogli proći za pola sata pješice. Stisnuta na jugu, državnom granicom podijeljena na dva, a ako u obzir uzmete i otoke, onda podijeljena na tri dijela koja su dugo vremena skrivala nevjerojatnu lepezu potencijala. Od tada do danas, toliko toga se promijenilo, Pelješki most, podjednako naš i europski, spojio je ono što je razdvojeno. Ceste su postale šire, brodovi brži, potoci bliži, liječnička skrb dostupnija. Svaka geografska cjelina u našoj Županiji ima jedan dosad skriveni mali ”Dubrovnik”. Vrijedi izaći iz svojih zidina, da se vrijedi zaputiti i vidjeti nešto drugo. Pokušali smo ti prikazati slikom i tekstom. Nadam se da će vas na to nagovoriti i fotografije u ovoj knjizi, rekao je Kapor te dodao:
Netko bi promislio da u ovako lijepoj županiji nije teško odabrati lijepu fotografiju. Nakon ovog iskustva rekao bih da je teško baš zato što svako naše mjesto krije cijelu nisku bisera. Kao i svaka knjiga i ova je omeđena vremenskim okvirom u kojem je nastala i brojem stranica koje su nam na raspolaganju, a to su dvije kategorije koje bogatstvo ljepote i povijesti ovog kraja znatno nadilaze. Bilo je teško prikazali 5 gradova i 17 općina, pa onda još i postignuća u segmentu kulture, gospodarstva, infrastrukture, školstva, zdravstvene i socijalne skrbi. Kao i svaka ova će knjiga biti podložna ponekoj kritici. Ali, na kraju dana, iskreno se nadam da će vam se svidjeti. Neka prijateljima ostane za uspomenu, a gostima za inspiraciju, poručio je glavni urednik Dubrovačkog vjesnika.
Potom se na monografiju osvrnuo Prlender.
- Urednik ove monografije me uvalio u jedan od ovih neretvanskih rukavaca, familijarno mi je blizak, ali uvijek sam ga gledao s bande, a sad sam morao pogledati što ga veže, a što razdvaja. Trebalo je krenuti od prije povijesti, zaista ne znamo kako je naš zavičaj izgledao kad su se Argonauti više topili nego plovili Jadranom, kad je Odisej krenuo svojim mitskim putevima... Znamo da je to bila zemlja gradina. Uvjerili su nas da je to važno, a zapravo se radilo o nesagledivom mozaikom, istraživanja su pokazala da jednoj gradini, da bi funkcionirala, nije trebao veći krug od 15 kilometara. Dolaskom Grka zaustavljena je autohtona urbanizacija istočnog Jadrana. U trenutku kad se Rim pojavljuje, ispada prilično nesigurno, ali imperij je dovršio posao i dogodio se modernizacijski skok, znamo za cestu, za Naronu, za rimske gradove, naveo je Prlender te nastavio:
- Kao da nemamo svijesti da je taj Rim u našem zavičaju bio više od pola milenija i puno toga što nas danas određuje, dugujemo tim ljudima, oni nisu bili ni Hrvati, ni Slaveni, ni kršćani, nego neki drugi ljudi. Dok se osipalo Rimsko carstvo, dotad se ovdje na ovoj lokaciji podigao se novi centar i to ostaje do danas. Novi centar imao je ambiciju proširiti svoj teritorij i to je radio dosljedno i uspješno. Prva ambicija vođena pomorstvom bila je Korčula. Ne znam zašto učimo djecu da je Dubrovnik kupio Pelješac ili da ga je dobio kao rego?! Ne, združeni dubrovački marinci i konjica bosanskog bana osvojila je Pelješac. Ston i Pelješac su ostali dubrovački i svi ključni punktovi u Neretvi. Dubrovnik je počeo zaokruživati svoje područje, uključujući i Konavle. Dubrovnik je držao okolne krajeve, civilizirao po svom obrascu, činio ih je državom, jedinom državom koju su Hrvati imali poslije 1102., a do 1990. Točno onoliko koliko je Republika uspjela zapasati ispod Neretve, to su današnje granice Županije. Republika je nestala, njezin odlazak je doveo do spajanja s drugom velikom imperijom, bio je to Napoleon... Silno mi je drago da sam uspio napisati ovaj prvi pokušaj, obećao sam da ću napisati tekst povodom 50. godina Županije jer znam da ću tada biti u najboljim godinama, poručio je Prlender u šaljivom tonu.
Župan je rekao kako je Županija inicirala izradu monografije.
- Ove godine se navršava 30 godina od osnivanja Županije i to je bio temeljni motiv da izradimo monografiju koja će dati presjek vremena iza nas, vremena u kojemu smo danas i naše projekte i strategije za budućnost. Mislim da je ovo djelo dojmljivo, odlično napravljeno i da je ono što je trebalo nama u Županiji i svim našim sugrađanima, svima onima kojima ćemo darovati ovu monografiju pa i svim turistima koji budu zainteresirani kupiti je. Županija je osnovana 1993. i tad je krenuo regionalni ustroj u Hrvatskoj, uvijek se postavljalo pitanje je li obuhvat ove županije onaj koji treba jugu Hrvatske. Potvrdilo se da je taj obuhvat onakav kakav treba biti. Kažu da je naš prvi predsjednik, dr. Franjo Tuđman, dao smjernice kakav obuhvat dati ovoj županiji, mislim da je to bilo odlično. Bili smo podijeljeni na dva dijela, a našim nastojanjima i odlukom naše Vlade danas imamo Pelješki most. On je s pravom odabran na naslovnicu monografije, to je jedna od kruna našeg djelovanja u ova četiri mandata u kojima sam sa suradnicima u Županiji. Naravno, tu su mandati koji su prije nas, tu je dr. Jure Burić kao prvi župan, potom Ivan Šprlje, Ivo Miletić te gospođa Mira Buconić - svi su oni dali svoj doprinos ovome što danas u Županiji vidimo i imamo. Dijelom sam i subjektivan jer sam na čelu Županije, ali mislim da smo uspjeli, Županija je danas na punom višem stupnju nego što je bila i to će pokazati čitanje ove monografije. To je tako objektivno, ali i rezultat nastojanja svih onih koji su bili zaduženi, ali i onih koji to nisu ali su pomogli. Mi smo Županija koja je bila u trećini svog teritorija spaljena i opljačkana, danas smo među tri najuspješnije županije po indeksu razvijenosti, biti među 3 pokazuje da je to rezultat sustavnog i predanog rada mnogih. Bez obzira na demografsku ranjivost ipak smo druga županija po pozitivnim pokazateljima u Hrvatskoj. Bolji smo od prosjeka, naravno to nikad nije dovoljno dobro. U turizmu smo prvaci, dobro gospodarimo pomorskim dobrom, nisu tu samo rezultati rada županijske administracije, nego i naših poduzetnika, institucija, udruga, građana... Svi smo na istom poslu, mi smo tu da usmjeravamo, ali svi doprinose. Zahvaljujem Dubrovačkom vjesniku koji je preuzeo posao izrade monografije, uredniku, svim sudionicima, našoj administraciji. Uvjeren sam da smo dobili dokument koji pokazuje da se dobro razvijamo i da idemo u dobrom smjeru, a do 50. obljetnice, gospodin Prlender i ja imamo još puno toga za reći, zaključio je Dobroslavić.
Moderator predstavljanja bio je Mislav Ćimić, glazbeno je uveličala klapa Kaše dok je ulomke iz monografije pročitala dramska umjetnica Marija Šegvić.