Dubrovačkog prometnog policajca Denisa Pavelu, voditelja Udruge Sigurnost u prometu pitali smo zašto usljed prometnih nesreća automobili često završe na krovu.
- Najčešći tip prevrtanja događa se kada vozilo klizi bočno, a gume udaraju o rubnjak, kopaju se u mekano tlo ili se dogodi sličan događaj koji rezultira naglim povećanjem bočne sile.
Glatka površina kolničkog zastora zbog veće udobnosti vožnje neodoljivo privlači vozača voziti sve većom brzinom koja u većini slučajeva neće biti prilagođena stvarnim prometnim uvjetima.
Silazak desnim kotačima na bankinu uvijek ima za posljedicu poremećaj u djelovanju uzdužnih i bočnih sila na vozilo što neminovno dovodi do zanošenja vozila. Nakon polaganja novog asfaltnog sloja najveću opasnost čini razlika u razinama kolničkog zastora i bankine koja je od 5 do 20 centimetara, a ponekad i više. Silazak kotačem vozila u takvim uvjetima na bankinu izazvati će još jače i opasnije zanošenje vozila što pri većim brzinama kretanja nerijetko završava izlijetanjem i prevrtanjem vozila.
Druga vrsta prevrtanja nastaje usljed udara u drugo vozilo ili objekt. Do njih dolazi kada sudar uzrokuje da vozilo postane nestabilno, na primjer kada uski objekt uzrokuje da se jedna strana vozila ubrzava prema gore, ali ne i druga. Najbolji primjeri za to su prilikom udara vozila u spuštene krajnje dijelove zaštitne ograde. Bočni udarac može ubrzati bočno vozilo. Gume se opiru promjeni, a spojene sile okreću vozilo - objašnjava aktivist u prometnoj policiji Denis Pavela.