Predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik i arhitekt Božo Benić zahvalio je gradonačelniku koji je pozvao arhitekte da sudjeluju u postupku izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika te naglasio kako je 'ovo je tek prvi korak u započetoj suradnji koja bi se trebala nastaviti u idućem periodu kad nas očekuju najavljene sveobuhvatne promjene prostorno planskih dokumenta'.
- Postojeći zakonodavni okvir koji se tiče prostornog uređenja nužno je što prije i znatno bolje urediti. Cijeli sustav urbanističkog planiranja moramo graditi ispočetka. Planovi dugoročno ne osiguravaju optimalne preduvjete za održivi budući razvitak, počivaju na starim postavkama i time su bitno ograničeni. S druge strane, činjenica je da se arhitektonska struka ne može amnestirati od krivnje za stanje u prostoru. Arhitektura mora graditi da bi kao struka postojala. U takvoj su situaciji ekscesi uvijek mogući. Upravo zato potreban nam je vrlo čvrst, razumljiv i jednoznačan planski dokument na razini konsenzualnog društvenog dogovora. Ako urbanistički plan u određenim zonama dopušta preveliku izgradnju, onda će biti vrlo teško uvjeriti investitora da gradi manje. Možda ponekad nekog vrlo savjesnog, s razvijenim estetskim kriterijima i ekološki osviještenog. Ali to nažalost nije često, pa se zaštita prostora ne smije prepuštati samo savjesti arhitekata i investitora, kazao je Benić.
Također, pojasnio je što će izmjene i dopune značiti za izgradnju u budućnosti i na što će se sve morati obratiti pozornost.
- Provedba odredbi plana pokazala je kako je potrebno restriktivnije propisivanje uvjeta kojima bi se ostvarila kvalitetnija gradnja, a u cilju unapređenja i zaštite vrijednosti prostora. U svrhu postizanja uravnotežene izgradnje novih te rekonstrukcije postojećih struktura, predmetne izmjene i dopune propisuju primjerenije i strože parametre u svim prostorno-funkcionalnim gradskim cjelinama, što podrazumijeva uvođenje detaljnog i nedvosmislenog pojmovnika za sve urbanističko-tehničke parametre plana, kao i korekciju broja i naziva funkcionalne jedinice. Novost je i uvođenje naziva etaža, propisivanje nadzemnog i podzemnog koeficijenta iskorištenosti, povećanje postotka hortikulturno uređenih površina na građevinskoj čestici, definiranje visine potpornih zidova, preispitivanje načina i uvjeta gradnje i rekonstrukcije u svim zonama, ograničenje stambenih i turističkih sadržaja u zonama proizvodne i gospodarske namjene, korekciju udaljenosti podzemne etaže od javne prometnice, detaljniju razradu uvjeta gradnje izvan granica građevinskog područja za rekreacijske sadržaje, redefiniranje uvjeta udaljenosti građevina od granica građevinske čestice, redefiniranje uvjeta uređenja građevinske čestice (promet, odvodnja i slično) i drugo, pojasnio je Benić te nastavio:
- Što se tiče uvjeta i načina gradnje stambenih građevina, niske građevine na ravnom terenu ubuduće će se moći graditi do maksimalne visine 8 metara (na kosom terenu 10 metara), srednje visoke građevine na ravnom terenu do maksimalne visine 11 metara (na kosom terenu 13 metara), a visoke građevine na ravnom terenu do maksimalne visine 16 metara (na kosom terenu 18 metara). U okviru obuhvata planova užeg područja i propisanih arhitektonsko-urbanističkih natječaja na prostoru Gruškog polja, visina visokih građevina smanjena je s 35 na 22 metara.